Wall Street Waltz ma Faletupe Fa'aletonu

Joseph F. Dumond

Isa 6:9-12 RSCB - ‘Ona fetalai atu lea o ia, ‘Inā ō ia, ma fai atu i lenei nu‘u, ‘Ua ‘outou fa‘alogo moni lava, ‘ae tou te lē malamalama; ‘ua ‘outou va‘ai fo‘i ‘ua ‘outou va‘ai, ‘ae tou te lē iloa. ‘Ia fa‘atōtōina loto o lenei nu‘u, ma fa‘amomoli o latou taliga, ma pupuni o latou mata; ne‘i latou va‘ai i o latou mata, ma fa‘alogo o latou taliga, ma malamalama i o latou loto, ma toe fo‘i mai, ma fa‘amālōlōina. Ona ou fai atu lea, Le Alii e, o le a le umi? Ona tali atu lea o ia, Seia oo ina faatafunaina aai, e leai se mau e nofo ai, ma fale e leai ni tagata, ma faatafunaina le laueleele, ma faatafunaina, seʻia oo ina ave mamao ese e Ieova tagata, ma ua tele le faatafunaina i totonu o le laueleele.

Tala Fou 5859-006
Le 7 tausaga o le 4th Sabbatical Cycle
Le tausaga lona 28 o le taamilosaga lona 120 o le Iupeli
O le aso 25 o le masina muamua, 1 tausaga talu ona foafoaina Atamu
Le Taamilosaga lona 4 o le Sapati ina ua mavae le taamilosaga o le Iupeli lona 119
Le Taamilosaga o le Pelu, oge, ma Faama'i

Aso 7-O le Sapati Muamua i le Faitauina o le Omera

Mati 18, 2023

Salam Sabbat i le Aiga Tupu o Ieova,

Ou te fia valaaulia outou uma e mulimuli mai ia te aʻu i Telegram. Na'o le kiliki i lenei sootaga. Talu ona aveese aʻu mai le Facebook, sa ou suʻeina se auala e ave ai laʻu savali. Na ou tilotilo i LinkedIn. E pei ona e silasila mai i le Tala Fou o lenei vaiaso e tele mea o loo tutupu. O le taumafai e fa'afetaui uma i totonu o le imeli e tasi o le a faigata ona faitau. E mafai ona ou lafoina faʻamatalaga i luga ole Telegram ma o le a mafai ona e faʻasoa atu i ou lava tagata.


I le aso muamua o Areto e le Faafefeteina i lenei tausaga, Paseka, Aso Lulu, Mati 8, 2023, na amata ai le faaletonu o le faletupe SVB, lea na sosoo ai ma le toilalo o nai isi, e aofia ai le Swiss Bank. Ona sosoo ai lea ma le Aso 7 o Areto e Le Faafefeteina, na matou taofia ai le au Rusia ma fetoai ma se vaalele a le US drone i luga o le Sami Uliuli.

O nei mea uma e lua i Aso Paia Maualuga. Po o e vaavaai atu iā Ieova ma o le ā o loo tupu?

Na matou faia foi Saina e faaiʻu feutagaiga i le va o Saudi Arabia ma Iran a o ISA, UK, ma AU na fono e fuafua e faasaga ia Saina i nei aso e 7 o le Areto e le Faafefeteina.


O le tausaga fou na amata ia Fepuari 21, 2023. O lea ua matou siaki le karite a'o le'i o'o i le Aso Galue Saito e fa'amaonia ai. O le mea moni, o Becca ma Randy Cates, na faia lenei mea ia Mati 6, 2023. Na latou faʻamaonia le toe ola o le karite i le aso 8 o Mati.

Afai tatou te tolopoina le masina, o lona uiga o le tele o karite o le a leiloa ile Wave Sheaf Day ia Aperila.

Ua faatonuina foi i tatou e faitau o tatou aso.

Salamo 90:12 Ia aʻoaʻo mai foʻi iā i matou e faitau o matou aso, ina ia maua ai le loto poto.

I le sightedmoon.com matou te maua nei siata e mafai ona e sii maia e siaki ai aso e tusa ai ma le taimi na vaʻaia ai le masina. I lenei auala, e mafai ona e iloa le taimi o Aso Paia. Ma e leai se totogi e sii mai ai.

kiliki iinei e sii mai fua.

 


Ou te manaʻo e faʻamalosia oe e leʻi sainia mo la matou Newsletter vaiaso e kiliki le ki ma sainia nei. Matou te mananaʻo foʻi e faʻamalosia oe e saini lou aiga ma fonotaga. Afai e faaopoopo igoa o lou uso po o lou tuafafine i le lisi, o le a valaaulia i latou e faatau a tatou tusi taitasi.

O lea faamolemole ia uunaia le toatele e mafai ona e mauaina e saini i luga o lenei lisi ina ia mafai ona latou amata aoao na upumoni o loo matou faasoa atu iinei. E mafai ona latou fa'ate'aina so'o se taimi.

Le Shmita Tausaga o le 2023

Le Shmita Tausaga o le 2023

Aviv 1 ia Fepuari 21/22 2023 na amata ai le 7 Tausaga o le Malologa. E mafai ona e faamaonia lenei mea e ala i le malamalama o loo taʻua i le 2 Tupu 19:29 e uiga i le 49 ma le 50 tausaga o le mālōlōga i fanua. O le iloaina o lenei mea o le 701 ma le 700 TLM, ona mafai lea ona e faitau i le 7 po o le 49 ma tulaueleele i tausaga Sapati uma po o Iupeli uma i le talafaasolopito. O a matou faʻamaoniga uma e fetaui ma lenei malamalamaaga.

Matou te fa'amalosia oe e matamata ma fa'asoa le vitiō lenei o la matou a'oa'oga i le GLC e uiga i le Tausaga Fa'asapati.

I lenei tausaga Sapati e te:

  1. Aua le Totō
  2. Aua le Seleselega
  3. Fa'aputu mea'ai ile 6 tausaga
  4. Faamagalo aitalafu
  5. Faitau leotele le Torah i le aso 1 o Sukkot.

O tulafono faavae nei e tatau ona e tausia ina ia faamanuiaina ai oe e Ieova. E oʻo mai i lenei tusitusiga Mati 11, 2023, e le o tuai ona amata faʻaputu nei mo le tausaga.

E 365 aso o le tausaga. Fa'apea e 400 aso, pe a iai se Adar Bet i le tausaga a sau. E mafai ona e fa'atauina le 400 Apa Supa e tasi le 'aiga o le supo i aso ta'itasi i le tausaga. E tusa ma le $2 le tau o le apa supa e tasi, o lona uiga e $800 le sapalai o sou supo mo le tausaga. Ae afai e te le 'ai supa i aso uma ona ave lea i fafo ma faatau apa pi, fualaau faisua ma fualaau 'aina.

E tatau ona outou faafefeteina o outou fale, aua neʻi faatau se mea e iai se mea faafefete seʻia oo i le aso mulimuli o Areto e lē Faafefeteina o Mati 14, 2023.

E mafai ona e faia lenei mea. Aua e te fai atu e le mafai ona e faia lenei mea. Su'e le mana'o e su'e se auala e fai ai lenei mea. Saili ni alofaga pe aisea e te usitai ai. Ua tatou o mai i le fetuu lona 5 i le isi 7 tausaga. O lena malaia o le oge ma o le a matua leaga lava o le a ai e tagata a latou lava fanau. O lea, ia faaputu meaʻai i le taimi nei ina ia e usiusitaʻi iā Ieova. Ma o meaai faaopoopo o le a avea ma se faamanuiaga fiafia mulimuli ane.

Ina ua uma le Aso lona 7 o Areto e le Faafefeteina, sa ou alu i fafo ma faauma laʻu faaputuga. I mea uma, na ou faʻaaluina naʻo le $2500 lea o le a tumau ia te aʻu i le 70 vaiaso poʻo seʻia oʻo i le Shavuot 2024. Na ou faʻatauina le tele o mea i luga o le faʻatau. O lea ua ou faaputuina le tau o meaai mo le tausaga. E iai la'u pusaaisa la'ititi, ma sa matou fa'atauina se tama'i pusaaisa 3.3 kupita futu. O lo'o fa'atumuina i fualaau 'aina 'aisa ma fuala'au 'aina. Matou te nonofo ma loʻu toʻalua i se potu e tasi le potumoe e leai se potu e teu ai fafo. Ua ou i ai nei i se penisione. I tausaga ua mavae, sa leʻi felagolagomaʻi laʻu avā. O le tausaga nei o ia. Ua uma ona ou fuafuaina la'u mea'ai e tumau se'ia o'o i le Shavuot 2024. Ou te fa'amoemoe e fai ni fa'alavelave ma fa'ai'u fa'atau i lenei vaiaso e fa'atumu ai la'u lisi.

Ou te fia faaali atu ia te oe le mea ua ou faia. Ou te fia faaali atu ia te oe ina ia e iloa ai le faigofie ona fai. Atonu e tele atu ou gutu e fafaga. Atonu e matua ese lava lou tulaga. E mafai ona e faia i se tulaga ese. O loʻo ou faʻaali atu ia te oe ina ia e iloa e mafai ona e faia. Ae o le mea lea o loʻo galue mo aʻu i lenei tausaga. Lalo o se ata o le matou pusaaisa. E na o sina mea itiiti lava ma o lo'o fa'aputuina i falaoa mafolafola, sina supo fa'aaisa, ma fualaau 'aina 'aisa. O loʻo i ai le cereal i luga, ma o loʻo tumu le kapoti i pasta.

Ua ou fa'atauina lenei pusaaisa 3.3 kupita vae ma ua tumu i lau 'aisa fuala'au 'aina ma fuala'au 'aina. Ou te manatu ou te alu i se pusa cereal i le masina. O le a matou faia foi ni tao tao ina ia maua ai se taga falaoamata tele.

E iai la'u kapoti la'ititi tele e teu ai e pei ona e va'aia. O le lapisi i le agavale e le manaʻo loʻu toʻalua e teteʻa ma o lea e tatau ai ona ou galue i lena mea. Ae ua ou naunau e faia lenei galuega. E maoae tele faamanuiaga ua le mafai ai ona ou faia mea uma ou te mafaia e usitai ai.

I luga o le fata pito i lalo poʻo le fola, ou te tuʻuina uma aʻu apa fualaau faisua, sana, pi, pi, ma asparagus. Sa ou teuina uma foi a'u fagu ma apa o sosi spaghetti o manogi eseese. E iai fo'i a matou fagu fa'aputu fa'atasi ma apa fualaau 'aina, apa supa, pi, pi ma isi pi.

I le fata ogatotonu, o lo'o i ai a'u sua suamalie. Ou te iloa e le o lava a'u mea latalata. Ae e leai lava so'u potu. E iai foʻi aʻu mea manogi. E tatau ona tele mea manogi aua e alu ma mea uma. Ma e iai a'u pa malaga. O mea ia ou te ave pe a ou alu i se vaalele, ina neʻi iai.

I luga o le fata pito i luga, o loʻo i ai aʻu meaʻai uma ma meaʻai eseese ua fuafuaina. Sa ou maua foi le pata pinati. Ae afai ua uma la'u areto, atonu na ou maua fua lenei mea. O le a tatou vaai. E iai foʻi aʻu pateta siʻu araisa ma pasta faʻapea foʻi ma aʻu matzos mo le Paseka e sosoo ai.

E tusa ai ma loʻu lava manatu, o le a le mafai ona ou 'ai le latisi i le taimi nei poʻo soʻo se mea e puupuu lona ola. O mea e tatau ona tipi ma lafo mai ia te au i totonu o le lua vaiaso. Ua tatou latalata nei i le faaiuga o le masina muamua. E le o toe mamao ae ou alu ese mai le tele o fualaau faisua. Pateta a Kanata O le a ou faʻatau pe a ola aʻe i Ontario seia oʻo i Shavuot. O apu o Ontario foi. Soo se apu e lafo i totonu pe selesele i Amerika i Saute po o isi tau i saute o le a le mafai ona ou 'ai i se taimi lata mai.

E leai so'u avanoa e faa'aisa ai falaoa e pei ona sa ou faia i tausaga ua mavae. O lea atonu ua ou le maua ai se falaoa mo le tausaga. E 3 a'u pusa Matzos mo le tausaga fou ua uma. Na ou maua ni falaoa mafolafola i totonu o le pusaaisa e teu i luga i le mea sili ou te mafaia.

O lo'o ou fa'asoa atu pe fa'apefea ona ou faia lenei mea ina ia mafai ai e 'outou uma ona iloa le auala e fai ai. Ae o aʻu tulafono foʻi nei. O le tausaga a sau o le a ou toe faia foi le mea lava lea e tasi pe a ou alu ese mai le tausaga Sapati, faatalitali seia oo mai fua fou fou ona mafai ai lea e Shavuot ona ai fua ma fualaau faisua fou.

Ua uma ona ou tusia mea uma i la'u polokalama sili e faitau ai meaai taitasi. E tusa ai ma lenei tusitusiga, e na o le 40 aso ou te anapogi ai i lenei tausaga a sau. LOL. Uso e, e le faigata tele ona fai lenei mea. O le mea e manaʻomia o le malosi e fai ai: lena ma sina fuafuaga. E mafai ona e fa'atau aano o manu i le tausaga atoa. E le o se faasaina o aano o manufasi. E mafai fo'i ona 'ai so'o se mea e tupu na'o ia i le tausaga. Ae aua le fuafua e ola i na mea e sau mai le eleele. Afai latou te toilalo, ona leai lea o sau meaai. Fa'aputu nei, ma afai e tupu se mea, o se ponesi, ae o se taaloga saoloto foi mo tuaoi ma manu. Ona latou aai ai lea ae e te lei faia. Fuafua muamua ma fa'aputu nei. E iai pea lou taimi e fai ai.

Na ou mauaina lenei imeli i lenei vaiaso ma ou te fia faasoa atu ma tali atu ia te outou uma e pei ona ou faia i luga.

Savali: Talofa Iosefa

Sa ou mafaufau - pe fa'ataga ea e fa'atau pea "mea tuai" mai le faleoloa e o'o i le aso 22 Fep 2023? Ole tele o oloa e iai aso Gaosia ma Fa'atau atu ile aso. Ou te nofo ese mai fualaau faisua ma fualaau aina fou ae afai e mafai ona ou vaai i luga o se mea tuuapa po o luga o fualaau faisua aisa o le aso Gaosiga i fafo atu o le amataga o le tausaga Shmita, ua faatagaina aʻu e faʻatau?

E pei ona e silafia, o matou (Aferika i Saute) o nisi taimi e leai se paoa mo le 8 itula, o nisi taimi e sili atu, i le aso. O lea ou te leʻi faʻafaigaluegaina i totonu o se pusaaisa faaopoopo poʻo se pusaaisa aua o loʻo matou faʻamoemoeina le paʻu o le faʻasologa i soʻo se aso ma o na mea aisa uma e tatau ona tiaʻi ese. Ua ou teuina mo le tausaga Shmita, ae o loʻo i ai pea lenei lagona i loʻu agaga e tatau ona ou faia pea i le umi ou te mafaia - aemaise lava oloa tuʻuina.

O le tagata lava ia ou te le iloa pe aisea ou te le mafai ai, aua o mea tuai. E leai se mea ou te faitau ai i le Torah e le faʻatagaina oe e faʻatau le faʻatau tuai i le tausaga Shmita (ae o le mea moni e mafai ona e maua se aso Gaosiga i luga o le apa / koneteina e mamao ese mai le amataga o le tatou tausaga Shmita. Ae, atonu e sese lo'u malamalama i ai, o lea ou te matua talisapaia ai lou finagalo.

Falemaʻi

Melanie

Afelika i Saute

E pei ona ou faia i taimi uma, o la'u tali masani lenei i mea e tatau ona e faia i le tausaga o le Sapati. E tatau ona e filifili po o le a le mea e te faia mo lou tulaga. Ua ou faasoa atu le mea o loo ou faia i loʻu tulaga. E le tutusa uma i tatou. O lea la, ua toe iai nei tulafono mai iā Ieova.

  1. Aua le Totō
  2. Aua le Seleselega
  3. Fa'aputu mea'ai ile 6 tausaga
  4. Faamagalo aitalafu
  5. Faitau leotele le Torah i le aso 1 o Sukkot.

E eseese tagata taitoatasi. E eseese aganu'u a tagata ta'itasi e nonofo ai. O nisi e leai se eletise. O nisi ua valaauina ma maua lea faamatalaga ma ua uma ona amata le tausaga sapati. Ua valaauina e Ieova i tatou taʻitoʻatasi mai le savaliga o loo tatou iai. Eseese ituaiga, eseese faafitauli. Ae UA valaauina oe e Ia e amata NEI e usitai. O lea, amata ona usitai mai lena taimi ma lou malosi atoa ma lou malosi uma. Ae Amata!!!

Joe Dumond Tulafono

I le tali atu ia Melanie, o mea nei ua ou faia. E le o tusia i le Torah. E sau lenei mea i lalo o tulafono a Joe Dumond, lea e tatau ona suia pe a iloa ua le ogatusa ma Tulafono a Ieova. O le a faia e outou taitoatasi a outou lava tulafono mo outou ma lou aiga. Atonu ou te le ioe ia i latou ae o le a lava le umi tatou te tausia uma tulafono 5 o le tausaga Shmita ona le faamasinoina lea o isi o loo taumafai e usitai. Ia faamasinoina e Ieova i latou. Ia faamanuia Ieova iā i latou e tusa ai ma le mea saʻo ma mea sesē ua latou faia. ‘Ae ‘aua ne‘i o tatou fealua‘i solo, ‘ae maise lava i latou o lo‘o taumafai.

Ua uma ona faaputu a'u meaai mo le tausaga a sau. O iinei i Ontario, Kanata, o le a ou faʻaaogaina Shavuot o se tasi o aʻu faʻailoga. O le a ou faamatala atu i se taimi.

O iinei i Ontario, o le a ou faʻaauau pea ona faʻatau ma 'ai apu na totoina i Ontario seʻia oʻo i le Shavuot 2023. O lona uiga o soʻo se apu e faʻailogaina o oloa a Ontario semanu e totoina ma seleseleina i le 2022. O Apples Fou o le a le maua mai Ontario seia i se taimi i le taumafanafana o le 2023. O lea la, o laʻu aso tipi o le a Shavuot 2023. O pateta e ola iinei i Kanata, pe mai Ontario poʻo Prince Edward Island, o le nofoaga autu e totoina ai pateta i Kanata o le a le sau i luga o le maketi seia oʻo ia Aukuso. Toe fo'i, e mafai ona ou fa'aogaina fa'atupe i tausaga ua tuana'i se'ia o'o i lo'u aso fa'agata o Shavuot 2023.

O iinei i Ontario, o a tatou letusi ma le tele o fualaau aina ma fualaau faisua fou e sau mai le lalolagi atoa ma e tusa ma le 7 aso e alu ai mai le pikiina i le faleoloa. Mo aʻu la, e oʻo mai i le Paseka 2023, o le a ou le 'ai ni meamata fou mai faleoloa. O le a ou 'ai na'o mea ua uma ona ou fa'atau a'o le'i o'o i lena aso ua pasia nei. O le tele o apa fuala'au 'aina ma fualaau faisua e mai i tausaga ua tuana'i le seleselega. O lea la o mea'apa apa o le a ou teuina nei. Ou te talitonu ua mae'a nei a'u mo le tausaga. Ou te iloa e leai se fefete i totonu ia i latou, ae sa tele ni faafitauli e foia ma loʻu toalua e uiga i le teuina o meaai iinei i totonu o le fale mautotogi, lea e faamalosia ai au ina ia matua saʻo i mea uma ou te faia.

O lenei afai o le a ou faʻaaogaina Shavuot e avea ma laʻu aso tipi mo na mea na tutupu iinei i Ontario, ona sosoo ai lea ma le tausaga a sau pe a maeʻa le Tausaga Sapati i Aviv i le 2024, ona ou faʻaauau ai lea ona ou le 'ai na mea na tutupu i Ontario, seia oʻo. e o'o mai i le vaitau iinei i le lotoifale. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a ou faʻatali seʻia oʻo ia Aukuso aʻo leʻi toe 'ai Apple. O le a ou faʻatali seʻia oʻo ia Aukuso ona ou 'ai lea i pateta fou.

A maeʻa le Aviv 1 i le 2024, pe a amata ona taunuu mai strawberries fou i luga o fata faleoloa i Ontario o le a ou faʻatali seia oʻo i le aso 1 o le lua poʻo le tolu masina ae ou te leʻi 'ai. O lo'o ou faia lenei mea ona o le ola fa'asao e tusa ma le vaiaso pe lua. Afai la ou te faʻatali seʻia oʻo i le aso 1 o le 2nd masina, o na oloa fou o le a seleseleina i le 2024 pe a maeʻa Aviv, lea e mafai ai ona tatou toe selesele. I le taimi ua tuanaʻi sa ou faʻatali ma seti le aso i Shavuot.

O se faʻataʻitaʻiga lenei mai le Tusi Paia e tatau ona e malamalama i ai ma o le taimi lava e te faia ai ona mafai loa lea ona e filifili le mea e fai mo oe lava. O luga o lenei malamalamaaga na ou setiina ai le aso mo aʻu o Shavuot.

Lev 25: 20 ‘Āfai fo‘i tou te fai mai, ‘O le a se mea tatou te ‘a‘ai ai i le tausaga lona fitu? Fa‘auta, tatou te lē lūlū saito pe fa‘aputu a tatou fua;

Lev 25: 21 ‘Ona ‘ou poloa‘i atu ai lea o la‘u fa‘amanuiaga ‘iā te ‘outou i le tausaga e ono, ‘ona fua mai ai lea o fua mo tausaga e tolu.

Lev 25: 22 ‘Ia ‘outou lūlū fo‘i i le tausaga lona valu, ma ‘outou ‘a‘ai ai fua tuai, se‘ia o‘o i le iva o tausaga; se‘ia o‘o mai ona fua, ‘ia ‘outou ‘ai ai le fua tuai.

O le karite na totōina faataamilo i Sukkot i le tautoulu. E seleseleina pe a uma le Paseka. I se tausaga Sapati e le mafai ona e seleseleina le karite i le Tausaga Sapati. O le a le mafai ona e totoina i le tausaga Sapati i le tautoulu. O lona uiga la o le a leai sau fua o karite i le tausaga pe a uma le tausaga o le Sapati i le Paseka. Ua atoa nei le 8 tausaga. I le tautoulu lata ane i Sukkkot i le 8 tausaga, e mafai ona e totoina ae o le a le mafai ona selesele seia oʻo i le Paseka i le 9th tausaga.

Po o le a lava le fuata po o meaai e te manao e toto pe selesele, po o le a lava le vaega o le lalolagi e te ola ai, e tatau ona e totoina ma selesele e tusa ai ma tulafono o le Tausaga Sapati mai Aviv i Aviv.

O lea e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona fuafua poʻo afea e toto ma selesele ai Strawberries e tusa ai ma lenei malamalamaaga, pe a totoina Pateta e tusa ai ma lenei malamalamaaga. E lē usiusitaʻi la tatou sosaiete iā Ieova. O lea e tatau ai ia i tatou taitoatasi ona faitau igoa ma filifili pe kosher pe leai. E oo mai i le aso nei, ou te le inu lava i se uaina ua seleseleina i le tausaga 2016 po o le 2009 i tausaga Sapati uma na ou tausia.

E tatau ona tatou usiusitai uma. Ia faia le mea sili e te mafaia ma tatalo ia fesoasoani mai Ieova ia e malamalama ma ia mafai ona e usiusitai.

Afai e te manaʻo e faʻaoga aquaponics poʻo le totōina e leai se palapala, e tatau ona e filifili pe kosher pe leai. O le a ou le sau i luga ma se Targum atoa poʻo se seti o Talmudic faia ma mea e le faia. Faitau tulafono pe faitau Lev 25 ona e filifili ai lea. Ua valaauina oe e avea ma Tupu ma Ositaulaga i le Malo o Ieova. I le avea ai ma Tupu ma Faifeʻau, e tatau ona e tausia le Tulafono a Ieova ma faamalosia. I le avea ai o se Tupu po o se Ositaulaga i le Malo, o le ā e te faia? Pe e te lagolagoina na tulafono? Pe e fiafia ea Ieova i le mea e te faia? E tatau ona e filifili. E lē o aʻu o lo outou faamasino.

Php 2: 12  O lenei, o‘u pele e, fa‘apei ‘ona ‘outou usiusita‘i mai e lē aunoa, e lē na o a‘u ‘iā te a‘u, a ‘ia sili fo‘i nei pe a ‘ou lē i ai, ‘ia ‘outou atiina a‘e lo ‘outou lava fa‘aolataga ma le mata‘u ma le gatete.

Php 2: 13  Auā o le Atua na te galue i totonu ‘iā te ‘outou i le loto ma le faia lana fiafiaga lelei.

Php 2: 14  Ia faia mea uma lava e aunoa ma le muimui ma le finau.

Php 2: 15  ‘ina ‘ia lē ponā ma ‘ua lē ta‘uleagaina ‘outou, o atali‘i o le Atua, e lē ponā, i totonu o le nu‘u fa‘api‘opi‘o ma le fa‘api‘opi‘o. ‘Ua ‘outou susulu atu i totonu o i latou nei e pei o le malamalama i le lalolagi;

Php 2: 16  o lo‘o tāofi i luma le Upu o le Ola, ‘ina ‘ia ‘ou ‘oli‘oli fa‘atasi ma ‘outou le aso o Keriso, ou te lei tamoe fua pe galue fua.

Tele Fesili ma Tali Karite

 

O a Fua Muamua?

saunia e Becca Bidderman

E foliga mai o tagata atamamai o le Kalena Tusi Paiama le au asiasi lautele o karite ua leiloa lo latou ala. E ui lava o le etymology o mea e manaʻomia mo se fua muamua (biccur בוכר) o loʻo faʻaalia pea e foliga mai latou te leiloa pe a latou suʻesuʻeina i tusitusiga faaopoopo o le Tusi Paia ma leiloloa i le faʻafealofani. O le mama o le faamoemoe ma le savali manino o le aʻa o upu o loʻo faigofie lava ona maua. O le a tatou tilotilo i lenei mama i totonu o fuaiupu.

Uluai fua: H1061 biccur Mai H1069; o le fua muamua o le fua: – fua muamua (-matua [faatusa), : H1061 biccur Mai le H1069; o fua muamua o le fua: – fua muamua (-matua [faatusa), fua vave.

Rt H1069 O se a'a muamua; e tatau ona pa le manava, o lona uiga, (causatively) e fua vave mai e lē fua (o le fafine po o le laau); fa'apea fo'i (e pei o le igoa mai le H1061) (o le fafine po'o le la'au); fo'i (e pei o le igoa mai le H1061) i avatu le tofi o le ulumatua: – fai : – fai ulumatua, ia avea ma ulumatua, ia fanauina le ulumatua (fua fou).

E iai e leai se mea e uiga i le upu 'uluai fua' e fa'atusaina se seleselega lautele ua ave muamua ma le fua vave mai le seleselega masani e avatu i le ositaulaga. O lo'o fa'asino manino mai e le fa'aupuga i se mea e iai lona tulaga amata e pei o se 'tama ulumatua' i totonu o se aiga o fanau. O le a ou faaaogaina le faaupuga fua vave vave ia malamalama atili i tusitusiga paia.

O nisi nei o fuaitau o loʻo faʻatatau i le mataupu o uluaʻi fua.

Eso 22:29-30

(29) Aua e te faatuai ona fai taulaga o le muamua o ou fua matua tumu (mele'ah) ma lou sua 'ava malosi (dema): o le ulumatua a ou atalii e te tuuina mai ia te au.

(30) ‘Ia fa‘apea fo‘i ‘ona e faia i au povi, ma au mamoe; o le aso valu e te avatu ai ia te au.

                  Teu 22:9 

‘Aua ‘e te lūlū fatu ‘ese‘ese i lou togāvine, ‘ina ne‘i leaga le fua o au saito na e lūlūina, ma fua o lou togāvine.

Num 18: 27 

E ta‘ua fo‘i ‘iā te ‘outou lenei taulaga si‘i, e peiseaī o saito o le mea e soli ai saito, ma le tumu o le soligāvine. 

E ala mai i isi fuaiupu o loo faaaogā ai le faaupuga lava lea e tasi e mafai ona tatou iloa ai o loo tautala saʻo atu lenei mea i le sua o le vine lea e aumaia ai le taulaga i meainu i le malumalu.

Teu 18:4 O le muamua o au karite ma au saito

le fua muamua (pepa ave, tulaga tasi) ma au saito (saito: karite ma saito), o lau uaina, ma lau suāuu, ma le fulufulu mamoe muamua o au mamoe, e te avatu iā te ia.

O le upu uluaʻi fua e faaopoopo e le au faaliliu KJV pe a faʻaaogaina e le Eperu le upu 'raysheet' poʻo le muamua . I le faaEperu o le a faapea mai: O le muamua o au saito,….

Raysheet: Mai le tutusa ma le H7218; muamua, i le tulaga, taimi, fa'asologa po'o le tulaga (fa'apitoa o le ulua'i fua): - amataga, sili (-est), muamua (-fua, vaega, taimi), mea autu.

O le tala moni lea o le karite ma saito o i ai muamua  sa e tuuina atu i le malumalu.

Eso 23:19 O le ulua'i fua vave o lou fanua

le muamua (pepa ave) o fua vave vave (muamua) o lou fanua e te aumaia i le fale o Ieova lou Atua. ‘Aua ‘e te tunu se tama‘i ‘oti i le suāsusu o lona tinā.

Eso 34:26 O le amataga o fua vave o lou fanua

Muamua (laupepa, amata) o le ulua'i fua (fua vave vave) o lou fanua (atama) ‘e te ‘aumaia i le fale o le ALI‘I lou Atua. ‘Aua ‘e te tunu se tama‘i ‘oti i le suāsusu o lona tinā.

Sa faatonuina le malo ae o gaoioiga e faia e tagata taitoatasi. Ina ia malamalama i lenei mea, ou te manaʻo e ave oe i se tusitusiga faʻamaonia ae ou te leʻi agai i luma

Teu 26:2 

‘Ia e ‘ave fo‘i mea muamua o fua uma o le lau‘ele‘ele (Atama), ‘e te ‘aumaia mai i lou lau‘ele‘ele ‘ua foa‘iina mai e le ALI‘I lou Atua ‘iā te oe; ma e tuu i totonu o le ato, ma e te alu i le mea e filifilia e Ieova lou Atua e tuu ai lona suafa.

Afai e ave oe i se su'esu'ega atoa o upu faatusitusiga i le upu Eperu Adamah. O le a e iloaina, amata mai ia Atamu ina ua fetuuina Atamu (Kene 3:17) o lenei faaupuga ua taofia i lona faaaogaina mo karite ma saito na tupu i tausaga taitasi mai le Adama, le eleele po o le eleele. Ina ua sau le isi vaega o uluaʻi fua mai se vaega e taʻua o le etz, o laʻau, lea na faʻaauau pea ona ola i tausaga taʻitasi e aunoa ma le toe totoina e pei ona manaʻomia ai le karite ma le saito.

Faatasi ai ma lenei malamalamaaga faaletusipaia ua tatou iloa nei o le mea e tuuina atu i totonu o se ato o le karite.

Aisea? Auā o le poloa‘iga mo ulua‘i fua o saito o le ‘aumai lea o areto fa‘afefete o saito mo Shavuot. Shavuot e le o se taulaga i meaʻai, o se taulaga faafefete o saito mai le paluga muamua a le nuu.

Lev 23: 17 

‘Ia ‘outou ‘aumai fo‘i a‘i o ‘outou mea e nonofo ai, o areto lūlū e lua, e lua o vaesefulu o le efa o le falaoamata ia; e taoina ma le mea faafefete; o faapolopolo i latou ia Ieova. 

Num 15: 21 

O mea muamua o a outou paluga falaoamata tou te avatu ai i le ALI‘I o le taulaga si‘i i o ‘outou tupulaga.

E oo mai i aso nei, o se tū masani a Iutaia le susunuina o se fasi falaoa o le Aso Faraile e taʻua o le Challah, o le areto faafefeteina o saito, e fai ma taulaga. 

Lev 23: 10 ‘Ia e fai atu i le fānauga a Isaraelu, ‘ia fa‘apea atu ‘iā te i latou, “Pe a ‘outou o‘o atu i le nu‘u ‘ou te foa‘iina atu ‘iā te ‘outou, ma selesele ai ona fua, ‘ona ‘outou ‘aumai ai lea i le ositaulaga o le fusi saito o ulua‘i fua o a ‘outou seleselega;

lea is a fāsimea fuaiupu faigata, o lea ouo le a faaali le faaEperu ma faaliliuina le Eperu i se malamalamaga faa-Peretania e sili atu ona sa'o.

דבר אל בני ישׂראל ואמרת אלהם כי תבאו אל־הארץ אשׁר אני נתן לכם וקצרתם את קצירה והבאתם את עמר ראשׁית קצירכם אל־הכהן׃

Eperu i le Igilisi:

(Ia fai atu i le fanauga a Isaraelu, ma fai atu iā i latou pe a outou oo i le laueleele ou te avatu iā te outou ma e te tipi (et) seleselega ma tou te aumaia uma (et) omera muamua le seleselega o outou uma i le ositaulaga.)

O le omera o le seleselega muamua lea!

Ina ia malamalama atoatoa i lenei mea, o le karite e na o le tasi le seleselega faaletausaga. O lea, o le vaega MUAMUA o le seleselega faaletausaga na alu i le malumalu.

Ina ua (et) seleselega amata The (ma) Osa i ai muamua sa avatu i le ositaulaga.

Ua tatou vaaia foʻi se mea faapena i le toe faapaiaga o le malumalu i aso o Esekia

Ina ua faatonuina e Esekia le faamamāina o le malumalu, e leʻi māeʻa le galuega ina ua uma le aso o le Pesaka (2No 27:19). Ona faatonuina lea e Esekia le masina lona lua o le Pesaka (2 No 30:15) ma le vaiaso o le Karite e lē Faafefeteina. Ona ia poloaʻi atu lea i tagata ina ia aumai faapolopolo o fua, o fua ma sefuluaʻi (2Cr 31:5). 

2Ch 31:7 O le tolu o masina na amata ai ona latou faataatia le faavae o faupuʻega, ma faauma ai i le masina lona fitu. 

2 NOFOAIGA A TUPU 31:8 ‘Ua ō mai Esekia ma ali‘i ma vāai ​​i fa‘aputugā saito, ‘ona latou vivi‘i atu lea i le ALI‘I ma lona nu‘u o Isaraelu. 

E ala i faatinoga a Esekia, ua tatou aoao ai e tatau i tagata uma ona ofoina atu se uluai fua o karite i le malumalu.

Teu 26:2 ave le muamua o fua uma o le Atamu (manatua, o Atamu o se faaupuga e faʻaaogaina e faʻamatala ai le puna o karite ma saito e faʻafeagai ma fua o le laau)

lea ‘e te ‘a‘ai fo‘i i le fua muamua o fua uma o le lalolagi (atama), e te aumaia foʻi mai i lou laueleele e foaʻi mai e Ieova lou Atua iā te oe, ma tuu i le ato, ma e te alu atu i le mea e filifilia e Ieova lou Atua e tuu ai lona suafa.

Teu 26:10 Ua ou aumaia fua vave o le Atamu (karite ma saito)

O lenei fo‘i, fa‘auta, ‘ua ‘ou ‘aumai fa‘apolopolo o le nu‘u, le ALI‘I e, ‘ua e foa‘iina mai ‘iā te a‘u. ‘E te tu‘u atu fo‘i i luma o le ALI‘I lou Atua, ma ‘ia e ifo i luma o le ALI‘I lou Atua;

O le also e matua taua lava le matauina e ui lava ina faaaoga e le faaliliu upu le upu muamua lea e masani ona i ai le upu biccur i tua; e le faaaogaina e lenei mau 'biccur' fua vave vave. O lenei fuaiupu o loo aumaia faapitoa ai le manatu e faapea o se amataga (laupepa) fua (p'riy) o le vaitau na avatu i Ieova. O le mea moni lava e fai mai po o le a lava fua e MUAMUA mai lou fanua e ofoina atu. 

Ua faamautinoa mai e lenei mau iā i tatou e leʻi fua tutusa le fua o fanua!

Num 18: 12

O mea lelei uma o le suāu‘u, ma le uaina sili uma, ma le saito, o fa‘apolopolo ia;fua vave vave) o mea latou te avatua iā Ieova, ua ou avatua iā te oe. Numera 18:13 ma so o se mea lava fua muamua (fua vave vave) i le laueleele (eretz, ae le o le tama, O LE NUU UMA), o mea latou te avatu iā Ieova, e fai mo oe; e ‘a‘ai ai i latou uma o ē ‘ua mamā i lou fale. Numera 18:14 O mea uma ua faapaiaina i Isaraelu e fai ia mo oe.

O lea ua manino la tatou vaai. Sa i ai se biccur a le atunuu o karite e ala i le faaaogaina o le upu eretz, o le atunuu uma, ona i ai lea o le biccurrim patino o karite e ala i le faaaogaina o le upu adamah.

Nee 10:35

ma ‘ia ‘aumai fua fa‘anatinati o lo tatou ‘ele‘ele (Atama), ma fua fa‘anatinati o fua uma o la‘au uma, i lea tausaga ma lea tausaga, i le fale o le ALI‘I; Neh 10:36 ma ulumatua. o matou atali‘i, ma a matou manu, e pei ‘ona tusia i le tulafono, ma ulua‘i manu o a matou lafu povi, ma a matou lafu mamoe, e avatu i le fale o lo matou Atua, i ositaulaga o ē ‘au‘auna i le fale o lo matou Atua;

Toe foi le manatu o le tulaga faʻatapulaʻa aofaʻi i le amataga o se mea ... e pei o se tama ulumatua / manu feʻai. Ua saʻo ona fusia faatasi e Neemia

Fuaiupu 1-3 o Isa 28 o e uiga ia Efaraima

Isa 28: 1

Oi talofa i le palealii o le faamaualuga, i e onanā o Efaraima, o lo latou matagofie matagofie o le fuga mago lea, o loo i luga o le ulu o vanu lafulemu o e ua lofia i le uaina! , o loo ia Ieova le malosi ma le malosi, e pei o le afā o uatoʻa ma le afā e faaumatia ai, e pei o le tafega o vai tetele, e lofia ai, e lafo ifo i le lima i le eleele i le lima. , e solia i lalo o vae;

O le fuaiupu e 4, 5 e faatatau i le Mesia

Isa 28: 4

Ma o le matagofie matagofie, o loʻo i luga o le ulu (rosh) o le vanu gaʻo (gorge), o le a avea ma fuga mago (tzitzah, manatu fringe), ma e pei o le fua vave (biccur) i luma o le. tau māfanafana (kytz, seleselega); pe a va‘ava‘ai atu i ai, a o i ai i lona lima, na te ‘ai ai.

I lenei fuaiupu sa faaaogaina e le au faaliliu KJV le faamatalaga o le upu faapolopolo. E mafai ona tatou vaʻaia fua vave ua saunia aʻo leʻi oʻo i le taumafanafana (le seleselega)

קַיִץ

kytz

kah'-yits

Mai le H6972; seleselega (e pei o le seleselega), pe o le oloa (saito po o fualaau aina) po o le vaitau (mamago).

O ulua'i fua, fua vave vave, o le vaega amata ia o le seleselega na ofoina atu mai i Atamu o atalii taitasi o Atamu; le fanauga a Isaraelu ma avatu i le ositaulaga


Le Lipoti o Karite A'o le'i Aso Galu

O le Aso Galu o Saito, ua fa'atulaga i le Aso Sa Mati 12, 2023. Ua fa'amaonia e Randy Cates fa'atasi ma Becca Biderman o le karite e moni o Aviv ma e sili atu nai lo le Omera e fa'aoga i le Aso Sasala galu. O le latou lipoti mai ia Mati 8, o loʻo i lalo.

 

I le lua vaiaso talu ai na lomia ai e Neemia ni vitio se lua e uiga i taua o le karite o loʻo i ai nei. Ae o le mea e ofo ai, o feeseeseaiga e uiga i le karite ma le tele o mea e te manaʻomia, ma le mea e aofia ai karite matua, lea o loʻo talanoa ai Neemia na ave. nofoaga i le seneturi lona 10. O finauga lava ia o loo tatou fesagaʻia i aso nei na tupu i lenā taimi i tagata Iutaia o Karaite i lenā taimi. E lē o le va o ē na talitonu iā Iesu ma ē e lē talitonu. O aso nei o loo tatou tauivi e malamalama, ma naunau e tausia poloaiga e pei lava ona sa latou faia ma tauivi ma ia lava mataupu.

E lē tatau ona tatou ʻinoʻino i le isi itu ona o le taumafai e usiusitaʻi iā Ieova. E tatau ona tatou taliaina. E le o i latou e faasaga ia i tatou, ae o uso FAATUATUA o loo tauivi ma Lana afioga. O le a le ofoofogia o lena mea?

O le mea e le o ia i tatou o se Tupu e pule i lenei mea. E leai se tatou Beit Din, po o se Maota o Alii, e pule ai i lenei mea. O i tatou uma lava, e pule i mea moni ua tuuina mai e i tatou lava. E ta‘itasi tagata ma fai le mea tonu i lona lava manatu.

Matamata i faatalanoaga e lua a Neemia ma tatou olioli ai ona o loo tatou mulimuli i tulagavae o tatou toeaina.

I le vaega lenei o Leo o Eperu #154, Seleseina o Faamanuiaga o le Medieval Aviv Calendar: Vaega 1, talanoa Neemia ma se tagata suʻesuʻe i le University College London e uiga i le galuega a Aviv karite i le kalena o le First Century, pe faʻafefea ona taʻitaʻia se feteenaiga i le aso o Yom Kippur i le tausaga 921. i le kalena rabbinical maua lona tulaga mulimuli, ma luitau na feagai ma Karaites o ē na faaauau pea ona matauina le kalena Aviv.

 

I le vaega lenei o Leo o Eperu #153, O le Vaʻaia o le masina fou i le Middle Ages, na talanoa ai Neemia ma se tagata aʻoga i le University College London e uiga i le mafuaaga na suia ai tagata Iutaia mai le vaaia o le masina fou i se kalena na muaʻi fuafuaina, le auala na tumau ai le faamaoni o Karaite i le vaʻaia o le New Moon, ma fefinauaiga o le kalena na latou feagai.

 

 

Pe tatou te manaʻomia fanua seleseleina i le faaiʻuga o le 12 masina?

rivkah biderman, [2023-03-11 2:12 PM]
Pe tatou te manaʻomia ea le seleselega o karite aviv i le Tausamiga o Areto e lē Faafefeteina?

O le Iosua 5:10-12 e lē o se tapulaa mo le faamautinoaina o le manaʻoga mo le seleselega o fanua e amata ai le tausaga.

Iosua 5:10 ‘Ona tolauapi ai lea o le fānauga a Isaraelu i Kilikala, ‘ua latou faia fo‘i le paseka i le afiafi o le aso e sefulu ma le fa o le masina, i le ‘ele‘ele laugatasi o Ieriko. o le paseka, o areto e lē fa‘afefeteina, ma saito tunu i lea lava aso. e le‘i toe maua fo‘i se manai i le fānauga a Isaraelu; a ua latou aai i fua o le laueleele o Kanana i lea tausaga.

O le tulafono e faʻamautu ai le taulaga o uluaʻi fua e mai i galuega a le fanauga a Isaraelu na latou totōina i le fanua.

Esoto 23:14 E faatolu ona e faia se tausamiga mo aʻu i le tausaga. 15 E te faia le tausamiga o areto e lē faafefeteina; auā o le mea lea na e sau ai nai Aikupito, e leai fo‘i se tasi e fa‘aali fua mai ‘iā te a‘u: 16 ma le tausamiga o le seleselega, o ulua‘i fua o au galuega na e lūlūina i le fanua, ma le tausamiga o le fa‘aputuina o mea i le fanua. o le i‘uga o le tausaga, ‘ina ‘ua e fa‘apotopotoina i au galuega i le fanua.

Pe na totō ea e Isaraelu le karite sa faatalitali mo i latou i le tausaga na latou ui atu ai i le isi itu o le Vaitafe o Ioritana? E leai, o fanua karite ia o galuega ma faapolopolo a sa Kananā. Na tuuina atu i le fanauga a Isaraelu e le aao o Ieova

E lē gata i lea, ua faaalia i le tusi o Ruta e sili atu le taimi o le seleselega o karite na i lo le aso lea na taʻua i le Ruta mataupu e lua.

Ruta 2:3 ‘Ona alu lea o ia, ‘ua o‘o atu, ma fa‘aputuina i le fanua i tua o ē selesele; ‘ona iloa ai lea e ia i le fanua o Poasa, o le ‘āiga o Elimeleka. i teine ​​a Poasa e ao ai se‘ia o‘o i le i‘uga o le seleselega o karite ma le seleselega o saito; ‘ua nonofo fo‘i ma le tinā o lana tane.

E le'i seleseleina lenei karite i le aso e tasi. O fanua e seleseleina o se talitonuga ae le o se mea moni.

Poo manunua ea le faifaato'aga e savali ai?

Fa'amolemole matau ata o lo'o i lalo o pou; o faifa'ato'aga fa'apitoa e tautala mo latou lava.
https://www.khaleejtimes.com/mena/egypt-says-tensions-between-largest-wheat-exporters-raise-market-uncertainty
https://english.ahram.org.eg/NewsContent/3/12/69016/Business/Economy/Let-them-eat-vegetables-Egypts-wheat-farmers-hit-h.aspx
https://www.latimes.com/food/la-fo-tehachapi-grain-project-20160718-snap-story.html

O le isi vaega o le fanua ua le amanaiaina e ala i le ave o le eria o aviv omer?

E le tusa ai ma le tusi a Ruta, lea e faamaonia ai e le tupu le seleselega i se aso.
RUTO 2:3 ‘Ona alu lea o ia, ‘ua sau, ma fa‘aputuina i le fanua i tua o ē selesele; ‘ona iloa ai lea e ia i le fanua o Poasa, o le ‘āiga o Elimelekena; o ‘au‘auna fafine a Poasa e fa‘aputuina se‘ia o‘o i le i‘uga o le seleselega o karite ma le seleselega o saito; ‘ua nonofo fo‘i ma le tinā o lana tane.

Pe mafaufau

Lev 26:4 ‘Ona ‘ou avatu ai lea o le timu ‘iā te ‘outou i ona po e tatau ai, e fua mai ai fo‘i e le lau‘ele‘ele ona fua, e fua mai fo‘i e la‘au o le fanua o latou fua. 5 E o‘o atu fo‘i lo ‘outou soliga i le taugāvine, e o‘o fo‘i le taugāvine i ona po e lūlū ai saito;

Afai e 5 masina e uma ona soli ai le karite ma le saito, e fia aso e tipi ai le seleselega? E tatau ona tuai le fanua atoa i le amataga o le tausaga e faatagaina ai le aoina o fanua seleseleina o aviv karite. O le a le tele o masina na latou faatuai ai le amataga o le tausaga ina ia mafai ai ona aoina le seleselega?

Po o le amanaʻia ea e le aveina o le uluaʻi omera le matutua o isi faatoʻaga karite i le vaipanoa, Vanu o Ioritana/Fanua Laugatasi o Ieriko, po o Isaraelu uma?

Leai. E foliga mai e talitonuina pe afai o loo sailia e se tasi se karite ia lava e fafaga ai se atunuu.

rivkah biderman, [2023-03-11 2:12 PM]
Pe mafai ona timu i le masina muamua o le kalena faale-Tusi Paia?

Ioe!

Iosu 3:15 ‘Ua o‘o atu fo‘i i Ioritana ē na ‘ave le ‘atola‘au, ‘ua fufui fo‘i vae o le ‘au ositaulaga o ē na ‘ave le ‘atola‘au i laugutu o le vai, (auā ‘ua lofia Ioritana i ona ‘auvai uma i aso uma o le seleselega,)

1CHRON 12:15 O i latou ia na sopo‘ia atu Ioritana i le masina muamua, ‘ina ‘ua lofia i ona ‘auvai uma; ‘ona latou fa‘aumatia ai lea o i latou uma o i vanu, i sasa‘e ma sisifo.

E na'o le taimi lava e liusuavai ai le kiona mai Heremoni ma timuga. E pei lava o ata o loo e vaaia i vanu faataamilo i le Sami Mate o loo tafe ona o timuga.

Ma e pei ona e faalogo mai ia te au i le tele o taimi, afai e malulu, ua timu, pe o le a timu.

Ioa 18:18 ‘Ona tutū ai lea o ‘au‘auna ma ‘au‘auna, o ē na fa‘amūina le afi malala; auā sa mālūlū: ‘ua fa‘amafanafanaina fo‘i i latou, ‘ua tu fo‘i Peteru fa‘atasi ma i latou, ‘ua fa‘amafanafanaina o ia.

Ma ioe mo le timu e ono tupu i le vaiaso a sau!

Pe na tatau ea i se faifaatoʻaga ona filifili na o ia e uiga i le saunia o lana fanua karite?

E leai, sa iai moni lava sa Levī sa nonofo faatasi ma le fanauga a Isaraelu sa mafai ona tofia e faamasino

Teu 14:27 O le sa Levī fo‘i o i totonu o ou ‘a‘ai; aua e te tuulafoaiina o ia; auā e leai sona tofi po o sona tofi fa‘atasi ma oe.

E mana'omia le karite a'o le'i o'o i le Pesach?

E leai, o tagata Isaraelu e leʻi mananaʻo e vavae ese (Eso 12) o le a fuafua e faasaoina nisi o saito tuai mai le tausaga ua mavae e aai ai i le areto e lē faafefeteina seʻia oo i le aso o le fusi saito e lūlūina ai le taulaga o uluaʻi fua fou.

Pe o le fua muamua o le karite e manatu o se vaega o le fuata po o se vaega o le seleselega?

Ioe,
E fa'amatala e le atunu'u fa'afanua fa'ato'aga se fa'ato'aga e pei o:

O le fua o se la'au po'o se mea fa'ato'aga e mafai ona toto ma selesele mo tupe mama po'o se mea e ola ai. E ala i le faʻaaogaina, e pa'ū fualaʻau i vaega e ono: meaʻai, fafaga faʻatoʻaga, fiber crops, suauʻu faʻatoʻaga, mea teuteu, ma fale gaosi oloa. O fua o taumafa, e pei o fualaau aina ma fualaau faisua, e seleseleina mo le taumafa a tagata

E te leiloa fua muamua, e te leiloa le amataga o lau, e te leiloa se vaega o le fua. E na'o le tasi le mea muamua o le isi mea e lua pe mulimuli ane.

O loo faamauina e le Taanit e faapea o fua muamua ua matua i luga o le laau e faailogaina ina ia le toe tepa i le ofoina atu o fua muamua mai se laau. Afai na leoleoina le fua muamua o se laau ina ia aofia ai i fua muamua e faitau pe fia le sili atu ona puipuia o le omera muamua o le fuga muamua i le amataga o le tausaga.

O fanua e seleseleina o karite o se talitonuga ae le o se mea moni faatusipaia.

Tusi Fa'apitoa

O le vaiaso nei na auina mai ai ia te au imeli nei e lua.

Malo le uso Joe,

Sa ou manao e faasoa atu se mea ou te faamoemoe o le a uunaia ai oe. Sa ou faia se talanoaga i le telefoni ma se alii ou te iloa, o ia foi o se faifeau Kerisiano. Na oo mai ua faatoa tatou faamanatuina le Paseka ma ua amata ai se isi aso malolo nanei. Na ou faamanatu atu ia te ia mea na ou faasoa atu ia te ia i tua a o lei oo i le 2020 (vaega mai lau tusi 2300 aso). Faʻamanatu atu foi ia te ia sa matou i ai i se tausamiga ina ua amata mea uma ma faʻasalalau e le WHO se faʻamaʻi o le lalolagi. Sa ia manatua. Na amata ona matou talanoa e uiga i 'taimi' ua tatou i ai ma na ia taʻua le fuaiupu, 'e leai se tasi na te iloa le aso poʻo le itula…', ae o loʻo ia lagona e tele atu mea o loʻo i ai.
 
Na alu le talanoaga i se isi itu mo sina taimi. Ona ou faasoa atu lea ia te ia o le fuaiupu 'o se tupua, ae le o se poloaiga', ma sa ou iloaina se tagata na tusia se tusi i lena lava mataupu. Sa ia taofi faafuase'i a'u, ma fesili mai pe o ia te au le tusi, aua 'na te faitauina lena mea.'
 
O le tusi muamua lea i mataupu a'a Eperu ou te manatua na ia fesili ai. E i ai isi na ou faʻasoa, ae o le faʻailoga o lau's na tosina ai o ia. Ou te iloa o le Agaga ma e leai se mea na e faia pe na ou faia, ae o le i ai o le meafaigaluega/tusi i ou lima na faigofie ai ona faasoa atu. Sa ou okaina ia te ia se kopi ma o loo auina atu ia te ia. Ou te le iloa po o le a le fua o le a fua mai, ae o le tatalo e fua mai ai. Faafetai mo le tusiaina o tusi ma galuega uma na e faia i le gasologa o tausaga.
 
Talofa,
Ou te faamoemoe o le a outou naunau uma e faasoa atu a tatou tusi ia i latou o loo sailia. Ou te faʻamoemoe foi o le a e faʻasoa fesoʻotaʻiga ma faʻamatalaga i lalo i luga o au itulau faʻasalalau lautele. Ou te tatalo ia outou faia uma e fesoasoani ia i matou e faasalalau atu le upu.
 
O le isi imeli mata'utia na ou mauaina o le tasi lea. Na ia auina mai foi ni ata mata'utia o lana togalaau mai le tausaga talu ai. Ma sa matagofie.
Malo Joe,
 
O Nick Caron lea, le ulumatua a Glenn.
Ua leva ona ou fia tusi atu iā te oe e faafetai atu mo mea uma o loo e faia mo Ieova, ma ou te manaʻo e tufa atu faamanuiaga ua ou maua talu ona ou feiloaʻi mulimuli iā te oe i Sukkot i le 2013.
Na ou manaʻo e faailoa atu iā te oe ina ua ma toe foʻi mai i lenā Tausamiga ma aʻoaʻoina mea uma na e aʻoaʻoina mai iā i matou mai iā Ieova, na faamanuiaina ai i matou ma loʻu aiga talu mai lenā taimi.
 
Ou te toe foʻi teisi muamua e tuʻuina atu sina faʻamatalaga:
Na amata ona ou faitauina le Tusi Paia i le 2010 pe sili atu.
O i ma'ua ma lo'u toalua e le'i faaipoipo i lena taimi ae e to'a 2 tama laiti, na amata ona pupula o ma mata.
 
Faʻafetai i loʻu tama na apoapoaʻi mai ia i matou e faitau a matou Tusi Paia pe a uma ona ia sau i le upu moni ma amata ona auai i le UCG ma papatisoina i le lua tausaga na muamua atu.
E leʻi i ai se ma mafutaga lelei ma loʻu tama i loʻu tuputupu aʻe ma sa ou ola aʻe Katoliko e masani ona auai i Aso Sa ma loʻu tina ma o le mea moni e tausia uma aso malolo.
 
O le mea muamua na ma iloaina ma lo'u toalua faafetai i lo'u tama ma le ma suesuega e le tatau ona ma tausia le Kerisimasi ma o lea i le 2010 na ma lafoaia ai le Kerisimasi mo le taimi muamua.
 
Ioe, na foliga mai e taua tele i lena taimi ma lo’u tina ma matua o lo’u matua, ma o lo’u toalua sa gugu ma tauemu mai ia i matou.
Ou te manatua loʻu atalii matua e tusa ma le 4 sa fai si faanoanoa i ai ae na vave ona manumalo i le faafetai.
 
Ou te le'i iloaina ua na o le amataga lena o mea e tatau ona tatou aveesea mai ia i tatou lava.
 
Na sosoo ai ma le Sapati ma ina ua ou iloaina sa ou faigaluega i le Sapati i po o Aso Faraile uma ona sa ou faigaluega i le sifi lona lua i le gaosiga ma o le sifi o le 2 i le afiafi i le 245 i le afiafi sa ou iloa e tatau ona ou faʻasaga i loʻu pule ma vaai pe mafai ona ou malolo Aso Faraile pe sui mo se sifi ese.
 
Na pau le filifiliga na tuuina mai ia te aʻu o le alu i le sifi lona tolu, lea o le sifi mulimuli mo le vaiaso na faaiuina i le taeao o le Aso Faraile.
Faatasi ai ma lo'u loto e saili e mulimuli i le upumoni sa ou malie e alu i le sifi lona tolu.
Na valaaulia i matou e loʻu tama matou te auai i le UCG mo le Po e matauina tele i le 2011 i lena tausaga.
Ma sa ou feiloai i tagata sa ia faapotopotoina i nai tausaga ua tuanaʻi ma pe o le a le uiga o i latou.
 
O le mea na sosoo ai o loʻu toalua ma le iloaina e tatau ona ma tautino atu e faaipoipo ma faia ia Setema o lena tausaga.
Na faamanuia foʻi e Ieova i maʻua i se tama teine ​​sa i le manava a o maʻitaga laʻu avā pe ā ma le 6 masina ina ua ma nonoa.
 
E lei leva ae amata ona matou auai i le UCG ma loʻu tama ma loʻu uso laitiiti ma amata ona tausia Aso Paia amata i le 2012.
Sa ma papatisoina ma lo'u toalua ia Setema na sosoo ai i le 2012 ma tausia la matou Tausamiga muamua o Fale Apitaga ma le UCG ma mautotogi ai se fale ma lo'u tama, tina ma lo'u tuagane. Na amata ona matou matamata i le tele o vitio Michael Roods faapea foi ma Ron Wyatt ma sa matou faalogo e uiga ia Neemia ma Joseph Dumond ma vaavaai i Valoaga a Aperaamo.
Na matou aʻoaʻoina e uiga i le kalena ma e tatau ona matou tausia e ala i le vaʻaia o le masina e amata ai le masina ma le karite e amata ai le tausaga.
E le'i leva ae tatala loa se avanoa i la'u kamupani i le sifi 1 i se isi matagaluega, e ui ina tatau ona ou tipiina le 10% totogi na ou malie i ai mo le lelei o le olaga ou te toe foi mai ai.
E le'i leva ae matou auai i le Tausamiga o Sukkot i Fall Creek Falls ma oe Joe i le 2013.
Na pupula tele o ma mata ina ua mavae lena mea ma ua tumu loʻu faiʻai i upu moni uma na faailoa mai e Ieova ia i matou e ala i au aʻoaʻoga.
E le lava la'u faafetai mo lenei mea.
Ina ua mavae lenei mea pe ana matala pupuni o le lagi ma faaee mai ai faamanuiaga ma lea faamanuiaga i o tatou luga.
O loʻu toʻalua e pei ona e manatua na maʻitaga i lena taimi ma sa fanau le ma afafine lona lua na fanau ia Mati o le 2.
I la'u kamupani sa latou mana'omia a'u e toe fo'i i la'u matagaluega tuai ae o le taimi lea i le sifi 1 ma sa latou tu'uina mai ia te a'u se pa'u lelei e toe fo'i ai.
Ina ua mavae ni nai masina, na tatalaina se avanoa i suʻesuʻega ma atinaʻe, ma sa ou tuʻufaʻatasia laʻu faʻamatalaga muamua i le nofoa o loʻu ofuvae ma sa ou matauina. Ina ua uma le tele o tagata na faatalanoaina ma ua mavae ni nai masina ma sa tuuina mai ia te au le avanoa ma lo'u lava ofisa laitiiti ma galue i se tulaga tutoatasi ma le tele o faamanuiaga ma se isi siitaga tele.
O Iulai 2014 ina ua ou i ai i le matafaioi fou.
I le taimi lava lea na amata ai ona ma vaʻavaʻai ma loʻu Toʻalua i fale e pei o se mea, na faʻatagaina i maʻua mo se nonogatupe ina ua maeʻa ona matou galulue ma se tagata fai mokesi na tupu o se tasi e faigaluega i le toʻalua o maina.
Na matou tilotilo i le tele o fale, ae o le tele o mea na o ese mai le tau o le tau pe na saluina ae leʻi mafai ona maua se ofo i totonu.
 
Na matou tilotilo i le tasi fale mulimuli ma se fasi fanua pe a ma le 11 eka i tafatafa o le 10000-eka State Park.
 
Na'o le 20 minute mai la'u galuega. Ua silia ma le tausaga talu ona tapunia le fale ae e leʻi manaʻomia tele.
 
Sa matou o atu i ai ma o loo matou i ai pea i aso nei.
 
E lei leva ona amata ona ou tapenaina le fanua ona sa ou manao e fai faatoaga ae e ese mai i le 1.5 eka manino o le vaega o totoe o togavao ma e le mafai ona tausia se faatoaga.
 
Na ou pikiina muamua i luga o le ili filifili ma amata loa ona ou galue ma o le faitau selau o laau mulimuli ane na mafai ona tatalaina se avanoa tele e lagolago ai se togalaau tele ma le vao mo 'oti, mamoe ma moa.
 
E tatau foi ona tatou saunia e tausia lo tatou uluai tausaga Sapati i le 2016.
 
Sa faamanuiaina i matou e le talitonuina i lena tausaga ma sa matou le tauivi.
Sa matou faaputuina ma sa faamanuiaina i matou e lo'u tama i fua o faatoaga na lafo ese ma mafai ai ona matou aai.
 
Sa ou talitonu o le a faamanuiaina i tatou e Ieova, ma sa ia faia.
 
Na faamanuiaina i matou e Ieova e oo lava i le taimi o Covid i tupe e faatau ai se masini faʻaisa ma se taavale tele mo lo matou aiga tuputupu aʻe o le fanau e toʻa 7 i le taimi nei.
 
Ona o lenei tausaga ua mavae sa i ai le matou togalaau sili ona tele o o matou olaga e saunia ai mo le tausaga o le Sapati
 
Joe Faafetai mo le faasoaina atu o mea uma ua tuuina mai e Ieova ia te oe ma e le mafai ona lava loʻu faafetai atu ia te oe e le gata mo loʻu tama o Glenn o lē na fesoasoani mai ia te au ia malamalama i le tele o mea, ae faapea foi mo loʻu aiga ma faamanuiaga o loo faaauau pea ona matou mauaina.
 
Matou te auai pea i le UCG masani i taeao o le Aso Sa pe a oʻo i le fale pe a ma le 2-3pm e faʻalogo i fonotaga a Zoom.
 
Na maua se matou faifeau fou e latalata i la'u tupulaga ma lona faletua, ma ni tama laiti e to'a 2 ma ua avea i latou ma faamanuiaga i le faapotopotoga.
Na te tuuina atu lona loto i Lauga uma, ma ua avea i ma'ua o se uo lelei e ui ina ia le ioe i le Kalena tatou te tausia Sa ia tilotilo i le masina Vaai teisi.
Ou te tatalo e mafai ona tuʻuina atu ia te ia le malamalama e tasi o loʻo ia i matou ae e faigata mo ia o lana matata ma le tumau faamaoni i aʻoaʻoga a le UCG.
Ou te taumafai e toto fatu pe a ou vaai atu i le usoga ma fesili mai nisi pe aisea ae le vaaia le tele o mea ua mauaa.
E tasi le aiga e ui ina ou mautinoa na e feiloai ia Matt ma Sam Peterson.
O lo'o latou taumafai e faia le mea sili e tausia ai le Kalena sa'o ma lenei tausaga Sapati, ma e tele lo latou alolofa i le Torah.
 
Matou te auai i sauniga fa'alia e toetoe o Aso Sa uma i lalo o le aiga o Caron.
 
Ou te iloa ou te le tautala lava iina ae e tele mea ou te maua mai i le faalogo atu i au aoaoga faatasi ai ma vaega o le Torah ma le midrashing. Ioe, ou te fiafia e faalogo atu i loʻu tamā o tautala faapea ma isi tagata uma.
 
Sa ou agasala talu mai loʻu talavou ma e masani ona ou tautala a o leʻi mafaufau. O lea, ou te leoleoina pea loʻu gutu i aso nei ma taumafai e faʻalogo atili.
E le gata i lea, o lo matou fale e masani lava e pei o se pa manu ma o tatou faamanuiaga uma e tafe solo.
 
O lo'o matou fa'aauau pea le fa'aoso i tua i le pa'u atoa i luga o la matou seti sipika lol ma le fa'amoemoe e aoina mea uma matou te mafaia.
 
O lo'o fa'amoemoe e tautala atili i se taimi ma atonu e tu'uina atu se molimau ae mo le taimi nei o lo'o ou maua lava le tele o mea mai le fa'alogologo i tagata uma o lo'o i ai.
 
Faamolemole ia lagona le saoloto e faasoa atu lenei molimau i luga o le upega tafaʻilagi poʻo soʻo se tasi e te manaʻo e fetaui.
 
Toe faafetai Joe!
Ia faamanuia Ieova iā te oe!
 
Lou uso ma lau uo,
Nick Karona
Uso e, ou te manatua le feiloai ia NIck ma o loo ou finau pea i lona Tama maoae. E lē mafai ona ou taʻu atu iā te outou le telē o se lagona ua ou maua i le iloaina ua mafai ona faaaogā aʻu e Ieova e fesoasoani ai i uso ia malamalama i lo tatou Atua. Ou te iloa e toatele na le fiafia ma oso ese i le taimi ua tuanai ae na o le tuputupu ae ma toe foi mai i le taimi e aoao atili ai. Ma o se lagona ofoofogia foi lena. Ia va'ai tagata e tuputupu a'e ma a'oa'o ma ia tele atu taimi matauila.
 
Faamolemole ia malamalama o oe uma o se vaega o lena mea. O lau fesoasoani e ala i foai, tatalo ma le lafoina o sootaga nei i lalo i au itulau ina ia mafai e au uo ma aiga ona aoao na o latou lava e aunoa ma oe i o latou foliga. Fa'amolemole fesoasoani e fa'asoa nei fe'au i lalo i taimi masani.

Afai e te manaʻo e mafai ona faʻasalalau lenei taʻiala faigofie e faʻamalosia ai tagata e o mai e faitau le matou tusiga e aunoa ma se totogi i luga o la matou upega tafaʻilagi. Pe mafai ona e tusia lau lava fa'asalalauga.

 
O le tasi lenei e uiga i le Esoto.

O le Tala o le Esoto
I le aso lona 7 o Areto e lē Faafefeteina, na soloiesea ai e le Atua ʻautau a Farao i se taimi vave lava.

O lea ua toeitiiti ona ea lou mafaufau!!

O le a le mea na tupu ia Aikupito ina ua mavae le Esoto?
Sei o matou faaali atu ia te oe le vaega o totoe o le tala.

Na faapefea ona sopoia e Isaraelu i le eleele matutu
ma o fea tonu le nofoaga lea?
Ua ta'u atu ia te oe i le Esoto 15. O loo i ai iina.

E iai a matou faʻamaoniga vitio o kariota
i lalo o le Sami Ulaula.
Latou te saoloto e matamata i lenei tusiga.

O ai le Farao o le Esoto,
Nefertiti poʻo Akhenaten?
O ai Farao mulimuli ane?

O le a le tausaga na tupu ai?

Pe mafai ona tatou iloa moni se tasi o nei mea?

O le a le mea ua aoao mai e le Tausamiga o Tautoga?

I le 2022, na ou aʻe ai i le tumutumu o le Mauga o Sinai. Na ou vaai i le Fata faitaulaga o le Tama'i povi Auro lea na agasala ai Isaraelu. Na ou vaai i vaieli e 70 ma le mea na sau ai Isaraelu mai le Sami Ulaula.

Se'i matou fa'aali atu ia te oe nei mea uma ma le tele o isi mea.

Ma e leai se totogi!

https://lnkd.in/gVXV8GCM

https://sightedmoon.org/the-exodus-story

 
O le mea lea pe tatau ona faia le Paseka i le aso 14 po o le 15.
BEN HA ARBAYIM
&
PIDYON HA'BON ARTICLES

Pe e te malamalama i nei faaupuga Eperu e lua?

 
O le fea aso e aai ai le Paseka? O le aso 14 po o le 15?
 
E mafai ona e iloa lenei felafolafoaiga tuai?
 
Pe na suia e Iesu le Paseka i le Talisuaga Mulimuli?
 
O le a le Anapogi a le Ulumatua, ma o afea e tatau ai ona tausia?
 
O loo iai i lau Tusi Paia tali. E mafai ona matou faailoa atu iā te oe na mau ma le tele o isi faamatalaga e faatatau i faamatalaga uma i le Paseka na faia e Iesu.
 
Tuu mai matou e Faaali atu ia te Oe.
 
Ma e leai se totogi!
https://sightedmoon.org/ben-ha-arbayim
 

 

O le tasi lenei e uiga i le Faailoga a le Manufeai e mafai ona latou faitau fua.

 
https://sightedmoon.org/mark-of-the-beast-free-offer

 

 

O le mealilo o le saisaitia a Iutaia 2033

The Mystery Of the Jewish Rapture I le 2033, saunia e Joseph Dumond, na tatalaina ai se oa moni o faaaliga faale-Tusi Paia. O nei 'oa lilo tautele, pe a malamalama ma talia, o le a matua suia ai le olaga o soo se tasi e faitau i lenei galuega ofoofogia. Ou te fai atu o le suiga o le olaga, e mautinoa lava o loo tatou ola i le taimi nei i le faaiuga o le augatupulaga—o se taimi faigata lea ua faamoemoe e fano ai tagata i le faitau piliona. E matua faanoanoa lava le agaga o le tusitala ona o le toatele o i latou i le Ekalesia e matua le lava saunia mo mea o le a oo mai. O lenei tusi ua fuafuaina e avea o se laina ola mo i latou e mananao moni e aʻoaʻoina le upu moni, e tusa lava po o le a le le toʻa mo i latou.

I lenei tulaga, o le manatu o se sola ese e pei ona tuʻuina mai e le Rapture theory, o loʻo maua ai se auala faigofie. E le auai Joseph Dumond i le finau e lagolagoina le Pre-Trib, Mid-Trib, poʻo le Post-Trib Rapture. I lō te fai penā, e tuku mai fua ne ia ki a tatou a fakamaoniga mautinoa mai te Tusi Tapu telā e se mafai o ‵teke atu ki ei, kae tuku atu ki te tino faitau ke filifili ne ia. I le manava lava e tasi, na ia faʻaalia ai le ki maaleale o loʻo faʻapipiʻiina i upu lava a Iesu/Yeshua, o lē, ina ua talanoa e uiga i Lona toe afio mai, na ia taʻua: 

 36 “E lē iloa e se tasi le aso po o le itula, e lē o agelu fo‘i i le lagi, na o lo‘u Tamā lava.” ( Mataio 24:36 .)

O le mea e ofo ai, o Iesu, lo tatou Mesia, ua faapea ona natia le ki i le malamalama i lenei lava fuaitau, ina ia na o i latou lava e usiusitai i Ana Poloaiga latou te iloa tonu le aso e toe afio mai ai o Ia.

E faitau miliona o loo popole mo le oo mai o le Rapture ma fafagu ese i latou i soo se taimi. E toaitiiti pe afai e i ai se malamalama o le Tusi Paia latou te fai mai latou te mulimuli ma usitaia o loo taʻu saʻo mai ia i latou le taimi o le a tupu ai le Rapture. Sa i ai lava iina i aso uma na natia i le vaaiga manino. O le mea lava lea e tasi mo le afio mai o le Mesia. Na te ta'u atu ia te oe lava Ia le taimi e te sailia ai o Ia.

O le Mystery of the Jewish Rapture 2033 o le a faʻaali atu ia te oe le faʻaaogaina o le Iupeli Taamilosaga e le gata ina mafai ona e iloa le tausaga o le a tupu ai le Rapture ae oʻo lava i le aso. 

O le ae le toe maua le tiga o se isi le fiafia mai se isi talitonuga. E te le toe matemateina tonu le taimi e tupu ai le Rapture. O le ae iloa!

O le a mafai ona e faʻamaonia lenei mea mai lau lava Tusi Paia ona e iloa lelei ai lea.

Faatasi ai ma faamatalaga o loo faaalia mai e le Mystery of the Jewish Rapture 2033, o le a e iloa tonu ai le mea na malamalama i ai Taupou Popoto e Toalima ma pe aisea na latou sauni ai mo le taimi e afio mai ai le Mesia. E mafua ona sa latou iloa.

Matou te manana'o ia e sauni mo le Rapture. Matou te manana'o ia e matua mautinoa po'o afea e fai ai ma pe aisea. Ma matou te fia faamanatu lenei aso faatasi ma outou. O le a avea ma se tasi o aso sili i le talafaasolopito o tagata. E matua maoae lava e oo lava i le Esoto o le a galo ma o lenei aso o le a avea ma aso o loo taʻua. O se aso e te maua ai le avanoa e avea ai ma se vaega. O se tasi o Aso Sili i le Talafaasolopito o Tagata. Matou te tulimatai atu e i ai iina ma oe.

 

O se Tupua ae le o se Poloaiga

E masani ona fetalai Iesu i talafaatusa i luma o le lautele.

Mataio 13:34 ‘Ua fetalai atu fo‘i e Iesu nei mea uma i le motu o tagata i fa‘ata‘oto; Ou te faailoa atu mea na lilo talu ona faavaeina le lalolagi.”

Na ia faia ma le loto i ai ina ia latou le malamalama.

Mataio 13:10-17 RSCB - ‘Ona fai mai lea o ona so‘o ‘iā te ia, “Se a le mea ‘ua e fetalai mai ai ‘iā te i latou i fa‘ata‘oto?

‘Ua tali atu o ia, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te i latou, “Auā ‘ua tu‘uina atu ‘iā te ‘outou ‘ia iloa mea lilo o le Mālō o le Lagi, ‘ae le‘i foa‘iina atu ‘iā te i latou.

Auā o lē ‘ua i ai mea, e foa‘iina atu ‘iā te ia, e fa‘ateleina fo‘i ana mea. A o lē e leai sana mea, e ‘ave‘eseina fo‘i mea ‘ua ‘iā te ia.

O le mea lea ‘ou te tautala atu ai ‘iā te i latou i fa‘ata‘oto, auā ‘ua latou va‘ai ‘ae latou te lē va‘ai, ma fa‘alogo latou te lē fa‘alogo ai; latou te le malamalama foi. Ma ua faataunuuina ai ia i latou le valoaga a Isaia e faapea, “O le faalogo tou te faalogo ai ae tou te le malamalama; o le va‘ai fo‘i tou te va‘ai ai ‘ae tou te lē iloa; auā ‘ua ma‘a‘a loto o lenei nu‘u, ma ‘ua fa‘alogo o latou taliga, ma ‘ua moeiini o latou mata, ‘ina ne‘i va‘ai o latou mata, ma fa‘alogo o latou taliga, ma malamalama i o latou loto, ma fa‘aliliuina ai; ma e tatau ona ou faamaloloina i latou.”

Ae amuia o outou mata, aua ua latou vaai; ma o outou taliga, aua latou te faalogo. Auā e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e to‘atele perofeta ma tagata amiotonu ‘ua manana‘o e va‘ai i mea ‘ua ‘outou va‘ai i ai, ‘ae le‘i va‘ai i ai; ma fa‘alogo i mea ‘ua ‘outou fa‘alogo ai, ‘ae le‘i fa‘alogo i ai.

Na fetalai Iesu e uiga i Taupou valelea e 5 i se faataoto.

Mataio 25:11-13 Mulimuli ane, ona o mai ai lea o isi taupou, ua faapea mai, Le Alii e, le Alii e, ia e tatala atu ia te i matou.

A ua tali atu o ia, ua faapea atu, E moni, ou te fai atu ia te outou, ou te le iloa outou.

O lea ia mataala ai, auā tou te lē iloa le aso po o le itula e sau ai le Atalii o le tagata.

O le faaupuga “E Leai se Tagata Na te Iloa le Aso po o le Itula” o le mea lea na fetalai i ai Iesu i fuaiupu ua mavae o le Mataio 24:36 ma o iinei o loo Ia toe faaaogaina ai le faaupuga lava lea e tasi i lenei faataoto.

O le mea lea e faʻaaogaina e le tele o Kerisiano e faʻateʻaina ai soʻo se ma valoaga uma o le iʻuga o ni aʻoaʻoga sese. Latou te le o iloa o se faataoto o le uiga o le fai atu o se mea ma natia le mea moni mai ia i latou ua faavalevalea o latou loto o le uiga lena o lena upu maaa ina ua fai mai Isaia ua maaa o latou loto.

O loo taʻu atu e Iesu i ē vālea e lē mafai ona latou iloa le aso po o le itula ma i le taimi lava e tasi na taʻu atu ai i ē popoto le taimi tonu o le a Ia toe afio mai ai.

O le fesili o ai oe?

Fa'atonu le tusi ma su'e po'o ai oe ma a'oa'o pe fa'apefea ona sui mai le taupou valea i se tasi o Taupou Poto e 5.

Faʻatonu le tusi ina ia e le faʻalogo i upu, ou te leʻi iloaina oe.

Fa'atonu tusi fa'alogo uma e lua ma ta a'o e ta'avale pe savali pe fa'amalositino. E mafai ona e faalogo ia i latou i soo se mea i soo se taimi, e tusa lava pe leai sou taimi e suesue ai pe faitau ai.

E mafai ona e faitau i mea o fai mai ai isi e ala i le faitau o iloiloga ile Amazon. Afai ua e faitauina nei tusi, faamolemole ia mafaufau e tusi mai ia i matou se faamaoniga e faamalosiau ai isi.

O LE SAPATI 101

O le Sapati 101

Sa fesiligia aʻu i le tele o taimi mo faʻavae o le tausia o le Torah. Ua ou taʻu atu ia i latou o loʻo fesili poʻo fea e suʻe ai ae o loʻo oʻo mai pea ma ua lofituina i latou i le tele o tala, vitio ma tusi e faʻaoga. Ou te lei sauni lava e faapea. Ae ua matou lafoina se nusipepa faalevaiaso talu mai le 2005. E tusa lea ma le 938 nusipepa na matamata i ai 9,701,688 taimi. Ua matou tusia tusi e 8 e faatau atu kopi e 5,439 i lenei vaiaso. Ua matou fatuina pe tusa ma le 552 vitiō, lea ua 2,778,234 matamata e oo mai i aso nei.

Na'o le va'ai i nei fuainumera e ta'u mai ai o lo'o matou faia se mea sa'o. Ma i le taimi lava e tasi o loʻo faʻaauau pea ona matou maulu loloto i mea o loʻo matou aʻoaʻoina. Ae mo tagata fou e mafai ona sili atu le mamafa.

Sa ou maua le avanoa sili e asiasi ai ia Batman, Bat-woman ma Alfred, ma sa ou nofo foi i le Ana-Pete. Ua tuufaatasia e Batman le tele o aʻoaʻoga e faʻatatau mo le tagata fou ma i latou na faatoa amata i lenei savaliga. Na ia tuufaatasia foʻi tusi e tolu ua matou ofoina atu nei i le Sightedmoon. Ou te manaʻo e faʻaavanoa uma nei mea e te faʻaaogaina, ae e le mafai ona e taʻu atu ia Batman.

o le O vaega vitio.

E mafai ona e oka se tasi o tusi e lua. Lesona a le Tusi Paia mo le Malo & Tele Lesona Faale-Tusi Paia mo le Malo

O Lesona a le Tusi Paia mo le Malo o le mea tonu lena, lesona pupuu mo i latou e fou i le Torah. Ua matou aveina le tele o lesona mai le upega tafa'ilagi ma fa'apu'upu'u i lalo i le tasi i le lua itulau lesona. E ui o nei mea e le aofia ai mea uma, o le a latou aofia ai mea taua ma avatu ia te oe se nofoaga lelei e amata ai lau faigamalaga i le Upu a le YHVH. Matou te faʻamoemoe e te fiafia i lenei tusi ma tulimatai atu e faʻalogo mai ia te oe ma au tala e uiga i lenei faigamalaga.

MA

E iai foi le matou tusi lona tolu e uiga i o le feagaiga ua faaulutalaina IDo. E na'o le e-tusi fa'atulagaina.

O loo folafola atu e auauna a le alii faaipoipo le faaipoipoga, ae po o le a saunia ea e le tamaʻitaʻi faaipoipo o ia lava e fai atu “Ou te faia”?  ioe o se tusi puupuu e aoao ma luitauina ai se tasi ua talia le faaipoipoga i le Tamai Mamoe do o le a saunia ai i latou mo lena aso tele pe a taunuu le alii faaipoipo.

TORAHA VAEGA

Tulaga Torah

Tatou te faitau i le Torah atoa faatasi ma Perofeta ma le Feagaiga Fou, faatasi i le faagasologa o le 3 1/2 tausaga. Pe tusa ai ma le Sabbatical Cycle o lona uiga tatou te faitau faalua i le 7 tausaga. O lenei mea e mafai ai ona matou faʻasalalau atili i le loloto nai lo le faanatinati e faʻasalalau le tele o mea e aofia ai i tausaga taʻitasi. Matou te faʻatagaina tagata uma e fai ni faʻamatalaga ma auai i talanoaga.

Septennial Torah Vaega

Afai e te alu i Vaega Torah i la matou vaega fa'amaumauga, e mafai ona e alu i le tausaga lona 7 o le tausaga lona 7 lea o le Ta'amilosaga o le Sapati, o le tausaga lea ua tatou i ai nei, e pei ona ta'ua i le pito i luga o Tala Fou ta'itasi. O iina e mafai ona e taʻalo i lalo i le aso saʻo, ma vaʻai o lenei Aso Sa e mafai ona tatou faʻafefeteina e uiga i:

Numera 17

Tanielu 7-9

Roma 8

Afai na e misia mea matagofie o le vaiaso talu ai a o matou suʻesuʻeina lena vaega e mafai ona e alu e matamata i tua Aso Sa ia tatou vaega faasalalau.

SAUNIGA SAPATI

Sauniga i le Sapati

E toatele tagata e manaomia le faaaumea ma o loo nonofo i o latou aiga i le Sapati e aunoa ma se isi e talanoa i ai pe fefinauai. Ou te manaʻo e faʻamalosia outou uma e faʻatasi ma i matou i le Aso Sa, ma valaaulia isi e o mai ma faʻatasi ma i matou. Afai e le talafeagai le taimi ona mafai lea ona e faʻalogo i le aʻoaʻoga ma le midrash pe a maeʻa i luga o la matou YouTube channel.

O le a le mea o tatou faia ma aisea tatou te aoao atu ai faapea?

O le a matou talanoaina itu uma e lua o se mataupu ona tuu atu lea ia te oe e filifili. O le galuega a le Ruach (Agaga) e taitaia ma aoao oe.

Na tusia e le tusitala anamua o Rashi e faapea, o le upu Eperu mo le fagatuaga (avek) o lona uiga o Iakopo na “saisai”, auā o le upu lava lea e tasi e faaaogā e faamatala ai tuʻituʻi nonoa i se pulupulu tatalo faa-Iutaia, o le tzitzityot. Fai mai Rashi, “e faapea le uiga o tagata e toalua o loo tauivi e faatoilalo e le tasi le isi, e fusi e le tasi le isi ma fusifusia o ia i ona lima”.

Ua suia la tatou tauiviga atamai i se isi ituaiga tauiviga. O loo tatou tauivi ma Ieova a o tatou tauivi ma Lana Afioga. O se gaoioiga vavalalata, e fai ma faailoga o se faiā lea e fusia faatasi ai aʻu ma Ieova. O laʻu tauiviga o se tauiviga e iloa le mea o loo faatalitalia e Ieova mai iā i tatou, ma ua tatou “fusia” i Lē e fesoasoani iā ​​i tatou i lenā tauiviga.

I aso nei, e toʻatele e fai mai Isaraelu o lona uiga o le "Siamupini a le Atua", poʻo le sili atu - o le "Faituaga a le Atua".

O a matou sauniga Torah i Aso Sa ta'itasi e a'oa'o ai oe ma fa'amalosia oe e lu'iina pea, fesiligia, finau fa'asagatau, fa'apea fo'i ma va'ai i isi manatu ma fa'amatalaga o le Upu. I se isi faaupuga, e tatau ona tatou “tauivi ma le Upu” ina ia maua le upu moni. E talitonu tagata Iutaia i le lalolagi atoa e tatau ona e fagatua ma le Upu ma lu'iina pea A'oa'oga, A'oa'oga, ma manatu a le o lea e te le oo lava i le Upumoni.

E lē pei i tatou o le tele o lotu “E tautala le failauga ma faalogo tagata uma.” Matou te faʻamalosia tagata uma e auai, e fesiligia ma tuʻuina atu mea latou te iloa i le mataupu o loʻo talanoaina. Matou te mananaʻo ia avea oe ma se siamupini i le fagatuaga o le Afioga a Ieova. Matou te mananaʻo ia e ofuina le igoa o Isaraelu, ma le iloa e le gata ina e iloa ae e mafai ona e faʻamatalaina pe aisea ua e iloa ai le Torah e moni ma faʻamatalaga ma mea moni.

E iai a matou tulafono e ui lava. Tuu atu i isi e talanoa ma faalogo. E leai se talanoaga e uiga i le UFO's Nefilim, Vaccines poʻo le taupulepulega-ituaiga mataupu. E i ai a tatou tagata mai le salafa o le lalolagi e eseese vaaiga i le lalolagi. E le popole tagata uma po o ai le Peresetene o soo se atunuu faapitoa. Ia fai le tasi ma le isi ma le faaaloalo e pei o Uso e piiga i le upu. O nisi o a tatou mataupu e faigata ona malamalama ma e manaʻomia oe e matua ma afai e te le iloa, ona faʻalogo lea e maua ai le poto ma le malamalama ma faʻamoemoe le poto. O mea lava ia ua poloaiina ai outou e ole atu ai ia Ieova ma na te foaiina mai ia i latou o e ole atu.

Jas 1: 5  ‘Ae ‘āfai ‘ua leai se poto i so ‘outou, inā ole atu ia i le Atua, o lē foa‘i tele mai i tagata uma ma le lē toe ta‘uta‘ua, ‘ona foa‘iina mai ai lea ‘iā te ia.

Matou te faʻamoemoe e mafai ona e valaʻaulia i latou o loʻo manaʻo e tausia le Torah e o mai e faʻatasi ma matou e ala i le taina o le sootaga i lalo. E toetoe lava pei o se talanoaga fa'aa'oa'o a le Torah ma tagata mai le lalolagi atoa o lo'o auai ma fa'asoa atu o latou malamalamaaga ma malamalamaga.

Matou te amata i ni musika ona sosoo ai lea ma ni tatalo ma e pei o loo e nofonofo i le umukuka i tua i Newfoundland ma maua se ipu kofe ma matou fiafia uma le tasi ma le isi. Ou te faamoemoe o le a e alofagia i matou ma lau kamupani i se aso.

O sauniga Sapati e amata i le 12:30 PM EDT lea o le a tatou faia ai tatalo pese ma aʻoaʻoga mai lenei itula.

Ole Aso Sa ole a amata ile 1:15pm Sasa'e.

I le Aso Paia, le Aso Mulimuli o Areto e lē Faafefeteina, o le a faia ai a tatou sauniga e lua. Tasi ile 10 AM Sasa'e ae ole aoauli ole 2PM Sasa'e. Fa'atalitali e feiloa'i uma i ai.

Matou te tulimatai atu e te auai i lo matou aiga ma faamasani i matou a o matou masani ia te oe.

Joseph Dumond o loʻo valaʻaulia oe i se fonotaga faʻatulagaina Zoom.
Autu: Potu Fono a Joseph Dumond

Auai i le Zoom Fonotaga

https://us02web.zoom.us/j/3505855877

ID Faʻatasiga: 350 585 5877
O le tasi popo telefoni
+13017158592,,3505855877# US (Germantown)
+13126266799,,3505855877# US (Chicago)

Faʻamolemole e lou nofoaga
+1 301 715 8592 US (Germantown)
+1 312 626 6799 US (Chicago)
+1 346 248 7799 US (Houston)
+ 1 669 900 6833 US (San Jose)
+ 1 929 436 2866 US (Niu Ioka)
+1 253 215 8782 US (Tacoma)

ID Faʻatasiga: 350 585 5877
Saili lau numera i le lotoifale: https://us02web.zoom.us/u/kctjNqPYv0


Faitau le Omera

Faitau le Omera

E mautinoa lava o le a fesili atu se tasi ia te oe pe fai atu i luma o tagata, o fea ua poloaiina ai i tatou e faitau le omera?

Pe a fesiligia oe i lenei mea ona e ave lea i le Lev 23:15

“Ia outou faitauina vaiasosa atoatoa e fitu, e amata mai i le aso e sosoo ai ma le sapati, e amata mai i le aso na outou aumaia ai le fusi saito o le taulaga lūlū. Tou te faitauina aso e limagafulu e o‘o i le aso e uma ai le sapati lona fitu. Ona outou avatu ai lea o se taulaga i meaʻai o saito fou i le Alii.

Lev 23: 15 וספרתם H5608  לכם ממחרת H4283  השׁבת H7676  מיום H3117  הביאכם H935  את H853  עמר H6016  התנופה H8573  שׁבע H7651  שׁבתות H7676  תמימת H8549  תהיינה׃ H1961

Lev 23: 15 Ma ia outou faitau H5608  ia te outou mai le taeao H4480 H4283  ina ua mavae le sapati, H7676  mai le aso H4480 H3117  na outou aumaia H935(H853) o le fusi saito H6016  o le taulaga lūlū; H8573  fitu H7651  sapati H7676  o le a avea H1961  mae'a: H8549

Faitau o le upu Safar poo H5608 omera o le upu mo le fusi saito po o le H6016.

O lenei poloaiga (“poloaiga”) e sau mai le poloaiga o le Torah e faitau le fasefulu ma le iva aso e amata mai i le aso na ofo atu ai le Omera, o se taulaga e i ai le omera o karite, i le malumalu i Ierusalema, seia oo i le aso na muamua atu. o se taulaga o saito na aumai i le Malumalu i Shavuot. O le faitauina o le Omera e amata i le taeao pe a uma le Sapati faalevaiaso i le taimi o le Paseka, ma faaiuina i le aso ao lumanai le aso malolo o Shavuot, le 'aso lona limasefulu.'

O iinei e taʻu atu ia te oe e eseese auala e faitau ai le 50 aso. Muamua o le faitauina o le 7 vaiaso atoa ma le lona lua o le faitauina atoa o le 50 aso.

Toe fai atu foi i le Teu 16:9 ia e toe FAILAU. O se poloaiga e faitau aso ma vaiaso. Ma e te amata mai i le taimi na muamua tuu ai le selesaito i le saito o Karite lea na faia ina ua goto le la pe a uma le Sapati o le Aso Toonai faalevaiaso. O lenei faitauga na amata i le Aso Galue saito.

“E te faitauina vaiasosa e fitu. Amata ona faitau vaiaso e fitu mai le taimi e muamua tuu ai le selesaito i le saito tutu.

E tusa ai ma nisi o le poloaiga ‘ma ia outou faitau mo outou lava aso e limagafulu’ o lona uiga na o le tausia o le aso lona 50 Shavuot a o isi e taʻutino moni mai le aofaʻi i aso taʻitasi o le lima sefulu. O se faiga faa-Iutaia Karaite anamua e tuufaatasia ai ni auala eseese se lua e faailoa ai le faitau o aso taitasi. O le auala muamua o le faitauina o vaiaso e fitu. O aso taʻitasi, o le numera o le vaiaso ma le numera o le aso i le vaiaso e faʻaalia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aso muamua o le 'aso muamua o le vaiaso muamua'. O le auala lona lua o le faitau o lo'o fa'aaogaina o se numera atoa mo aso ta'itasi. I lenei metotia o le Aso muamua o le 'aso muamua' ma le Aso 25 o le 'aso luasefululima'. O auala nei e lua o loo faaaogaina e faamalieina ai le poloaiga e faitau vaiaso e fitu (Teuteronome 16:9) faapea foi ma le poloaiga e faitau aso e limasefulu (Levitiko 23:16).

I aso taitasi o le Faitauina o le Omera e oo i le Penetekoso, ua atiina ae ai tu ma aga faa-Iutaia i le faitauina o Salamo i aso patino. Ou te iloa e matua aoga tele lenei mea. O se aga masani le mulimuli i le “faitauina o Omera,” e tauloto ai e se tasi le Salamo 67, aua e tusa ai ma uputuu, o loo i ai i le Salamo upu e fasefuluiva, lea e fetaui lelei ma aso e fasefulu-iva o le “faitauina o le Omera.”

Ma a o e mafaufau loloto ma faia nei faitauga, lea e aofia ai le Counting of the Omer command, ia manatua le mea o loʻo faʻatusalia ai. O le faitauina o le Sapati ma le Iupeli Tausaga ma le mea ua tatou i ai i lena taamilosaga. Ua tatou i ai i le luasefulu valu o tausaga i le 2023, lea e fetaui ma le luasefulu valu aso o le “faitauina o le Omera.”

O le Aso Galu o Saito e matua fiafia lava e malamalama i ai ma e matua ofoofogia lava i le talitonuina aua o loʻo faʻaalia ai le taimi o le a suia ai i tatou ma tulaʻi mai. Afai e te manaʻo e taʻua lenei mea o le Rapture ona mafai lea ona ou seʻi vagana ua e usitai ia Ieova. Afai e te lē usitaʻi iā Ieova ma e te manatu ua aveesea tulafono, ona e lē iai lea i lenei toetū po o le siitiaina. E ta‘u atu ‘iā te ‘outou ‘ia ō ‘ese ‘outou o ē fai amio leaga, ‘ou te le‘i iloa lava ‘outou.

Oka le tusi O le mealilo o le Jewish Rapture 2033 i lenei sootaga.

O le a tatou talanoa atili e uiga i lenei mea a o latalata mai le Penetekoso. O le Tausamiga o Tautoga, o le aso 8 ma le tausaga o le Iupeli. Mafaufau pe faapefea ona fesootai uma le tasi i le isi.

A e faitau mai le taulaga lulu o le karite e oo i le Penetekoso e ta'ua o le faitauina o le Omera. E tatau ona e faitauina aso taitasi e oo atu i le aso lona 50. O le Aso Sa nei, Mati 12, 2023, o le aso muamua lea. E tatau ona tatou faitauina le Omera.

E pei ona ou fai atu, o le taimi sili lea ona faapitoa o le tausaga mo aʻu ma i tausaga ua mavae e le mafai ona tuʻu loʻu tamatamailima i le mafuaaga tonu, e ese mai le i ai o se mea e fai ma le toetu o Yehshua ma le faʻatalitali mo Shavuot. E ui e le mafai ona ou faʻamatalaina pe faʻapefea ona faʻatupulaia loʻu malamalama i lenei mea, pau lava le mea e mafai ona ou fai atu o le "ua kiliki!" ma "ua ou mauaina nei!", ia sili atu nai lo le taimi muamua. O le malamalama e mulimuli mai i le usiusitai. O lea ia USITAU ma aoao. E te aoao e ala i le faia e pei ona ta’u mai ia i tatou i le Iakopo.

Iakopo 2:18 Ae o le a faapea mai se tasi, “E iā te oe le faatuatua ma o loo iā te aʻu galuega.” Faaali mai ia te au lou faatuatua e ese mai i au galuega, ona ou faaali atu lea ia te oe loʻu faatuatua i aʻu galuega. E te talitonu e toʻatasi le Atua; e te faia lelei. E oo lava i temoni ua talitonu—ma gatete! Le tagata valea ea, e te manaʻo ea e faailoa atu e lē aogā le faatuatua e aunoa ma galuega? E leʻi taʻuamiotonuina ea Aperaamo lo tatou tamā i galuega, ina ua ia ofoina atu lona atalii o Isaako i luga o le fata faitaulaga? ‘Ua e iloa fo‘i na galue le fa‘atuatua fa‘atasi ma ana galuega, ma ‘ua fa‘ataunu‘uina le fa‘atuatua i ana galuega; ‘ona taunu‘u ai lea o le Tusi, ‘ua fa‘apea mai, “‘Ua fa‘atuatua Aperaamo i le Atua, ‘ona ta‘ua ai lea ‘iā te ia o le amiotonu”—ma ‘ua ta‘ua o ia o le uō a le Atua. ‘Ua ‘outou va‘ai atu e ta‘uamiotonuina le tagata i galuega ‘ae lē na o le fa‘atuatua. E fa‘apea fo‘i ‘ona ta‘uamiotonuina o Raava le fafine talitane i galuega, ‘ina ‘ua talia e ia o sāvali ma ‘auina atu i lā‘ua i le isi ala? Auā e pei ‘ona oti le tino pe a lē agaga, e fa‘apea fo‘i ‘ona mate le fa‘atuatua pe a lē galue.

O aso uma e 50 ma Salamo taʻitasi e mafai ona maua i tua o la tatou tusi Manatua le tausaga Sapati o le 2016

Faitauina o le Omera – Vaiaso 1

O le aso nei o le aso muamua lea o le vaiaso muamua o vaiaso e fitu. O le aso nei o le aso muamua lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ma le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso 1 Le Tulafono a Ieova 119:1-8

Salamo 119:1 Amuia e sao i le ala, o ē savavali i le tulafono a Ieova.
Salamo 119:2 Amuia ē tausi i ana molimau, o ē sā‘ili ‘iā te ia ma le loto ‘atoa.
Salamo 119:3 Ioe, latou te lē faia se amioletonu; Latou te savavali i Ona ala.
Salamo 119:4 ‘Ua e poloa‘i mai ‘iā te i matou, ‘ia matou tausiusi i au poloa‘iga.
Salamo 119:5 E, pe ana fa'amauina o'u ala e tausi ai au tulafono!
Salamo 119:6 Ona ou lē mā ai lea, pe a ou vaavaai atu i au poloaʻiga uma.
Salamo 119:7 ‘Ou te fa‘afetai atu ‘iā te oe ma le loto fa‘amaoni, ‘ina ‘ua ‘ou a‘oa‘oina i tulafono o lau amiotonu.
Salamo 119:8 Ou te tausia au tulafono; Oi, aua e te tuua atoatoa a'u!

O le aso nei o le aso lona lua o le vaiaso muamua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona lua lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso 2 Usiusitai i Tulafono a Ieova 119:9-16

Salamo 119:9 E faapefea ona faamamā e le tauleʻaleʻa lona ala? Ina ia leoleoina e tusa ma lau afioga?
Salamo 119:10 ‘Ua ‘ou sā‘ili ‘iā te oe ma lo‘u loto ‘atoa; Aua neʻi ou alu ese mai au poloaʻiga!
Salamo 119:11 Ua ou teuina lau afioga i loʻu loto, ina ia ou lē agasala ai iā te oe.
Salamo 119:12 Amuia oe, Ieova e! A'oa'o mai ia te au au tulafono.
Salamo 119:13 ‘Ua ‘ou ta‘uta‘u atu fo‘i i o‘u laugutu o tulafono uma a lou fofoga.
Salamo 119:14 Ua ou olioli i le ala o au molimau, e pei o oloa uma lava.
Salamo 119:15 Ou te mafaufau i au poloaʻiga, ma ou manatu i ou ala.
Salamo 119:16 Ou te fiafia i au tulafono; Ou te le galo lau afioga.
vaefaamatalaga: 1Vaai foi f. 24, 35, 47, 70, 77, 92, 143, 174, Roma. 7:22.

O le aso nei o le aso lona tolu o le vaiaso muamua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona tolu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso 3 Fiafia i Tulafono a Ieova 119:17-24

Salamo 119:17 ‘Ia e agalelei i lau ‘au‘auna, ‘ia ‘ou ola, ma ‘ou tausi i lau afioga.
Salamo 119:18 Ia faapupulaina oʻu mata, ina ia ou vaai i vavega mai lau tulafono.
Salamo 119:19 O aʻu o le tagata ese i le lalolagi; Aua e te natia au poloaiga ia te au.
Salamo 119:20 Ua nutimomoia loʻu tagata i le naunau i au faamasinoga i aso uma lava.
Salamo 119:21 Na e aʻoaʻi atu i ē faamaualuluga, o ē ua fetuu, o ē ua ō ese mai i au poloaʻiga.
Salamo 119:22 Ia e ave ese iā te aʻu le faalumaina ma le tauemuga, auā ua ou tausia au molimau.
Salamo 119:23 E ui ina nonofo ali‘i ma tautala leaga ‘iā te a‘u, a ‘ua mafaufau lau ‘au‘auna i au tulafono.
Salamo 119:24 O au molimau foʻi o loʻu fiafia ia, o oʻu faufautua.

O le aso nei o le aso 4 o le vaiaso muamua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona 1 lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso 4 O le maumauaʻi e usiusitai i le Tulafono a Ieova 119:25-32

Salamo 119:25 Ua pipii atu loʻu tagata i le efuefu; Ia e faaola mai ia te au e tusa ma lau afioga.
Salamo 119:26 ‘Ua ‘ou ta‘uta‘u atu o‘u ala ‘ona e tali mai ai lea ‘iā te a‘u; A'oa'o mai ia te au au tulafono.
Salamo 119:27 Ia e faailoa mai iā te aʻu le ala o au poloaʻiga; Ina ia ou manatunatu i au vavega.
Salamo 119:28 Ua tagi loʻu tagata i le faanoanoa; Ia e faamalosi mai iā te aʻu e tusa ma lau afioga.
Salamo 119:29 Ia e aveese mai iā te aʻu le ala pepelo, ma ia e alofa mai iā te aʻu i lau tulafono.
Salamo 119:30 Ua ou filifilia le ala o le upu moni; O au fa'amasinoga tonu 'ua 'ou fa'atumauina.
Salamo 119:31 Ua ou pipii atu i au molimau; Ieova e, aua neʻi e faalumaina aʻu!
Salamo 119:32 ‘Ou te momo‘e i le ala o au poloa‘iga, auā ‘ua e fa‘apupulaina lo‘u loto.

O le aso nei o le aso 5 o le vaiaso muamua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona 1 lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso 5 Se tatalo mo le malamalama 119:33-40

Salamo 119:33 Ieova e, ia e aʻoaʻo mai iā te aʻu i le ala o au tulafono, ona ou tausia lea e oo i le iʻuga.
Salamo 119:34 Ia e faamalamalamaina mai ia te aʻu, ina ia ou tausi i lau tulafono, ma leoleoina ai ma loʻu loto atoa.
Salamo 119:35 Ia e faia aʻu ina ia savali i le ala o au poloaʻiga, auā ua ou fiafia i ai.
Salamo 119:36 ‘Ia fa‘asaga‘i atu lo‘u loto i au molimau, ‘ae ‘aua ne‘i fa‘atauva‘a.
Salamo 119:37 Liliu ese oʻu mata mai i le vaai atu i le pepelo, ma ia e faaola mai iā te aʻu i lou ala.
Salamo 119:38 ‘Ia e fa‘atumauina lau afioga i lau ‘au‘auna, e ta‘ita‘iina atu ai le mata‘u ‘iā te oe.
Salamo 119:39 Ia e liliu ese loʻu luma ua ou fefe ai, auā e lelei au faamasinoga.
119:40 Faauta, ua ou naunau i au poloaiga; Ia e faaola mai iā te aʻu i lau amiotonu.

O le aso nei o le aso 6 o le vaiaso muamua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona 1 lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso 6 Faalagolago i le Tulafono a Ieova 119:41-48

Salamo 119:41 Ieova e, ia oo mai foʻi lou alofa mutimutivale iā te aʻu; O lou faaolataga, e tusa ma lau afioga,
Salamo 119:42 ‘Ona ‘ou tali atu ai lea i lē e a‘oa‘i mai, auā ‘ua ‘ou fa‘atuatua i lau afioga.
Salamo 119:43 Aua foʻi e te aveesea le upu moni i loʻu gutu, auā ua ou faatalitali i au faamasinoga;
Salamo 119:44 ‘ina ‘ia ‘ou leoleoina pea lau tulafono e fa‘avavau fa‘avavau lava;
Salamo 119:45 ‘ina ‘ia ‘ou savali i le mea lautele, auā ‘ua ‘ou sā‘ili i au poloa‘iga;
Salamo 119:46 ‘ina ‘ia ‘ou tautala atu ai i au molimau i luma o tupu, ma ‘ia lē mā ai;
Salamo 119:47 ‘ina ‘ia ‘ou fiafia i au poloa‘iga, ‘ua ‘ou fiafia i ai;
Salamo 119:48 Ina ia sii aʻe oʻu lima i au poloaʻiga, ua ou fiafia i ai; A o ou manatunatu i au tulafono.

O le aso nei o le aso 7 o le vaiaso muamua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona 1 lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati, o le Sapati muamua o sapati e fitu. Ua mae'a nei le vaiaso muamua o vaiaso e fitu.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso 7 O le Uluai Faatuatuaina o le Sapati i le Tulafono a Ieova 119:49-56

Salamo 119:49 ‘Ia e manatua le afioga i lau ‘au‘auna, ‘ua e fa‘atalitali ai ‘iā te a‘u.
Salamo 119:50 O lo‘u fa‘amafanafanaina lea i lo‘u puapuagā, auā o lau afioga ‘ua fa‘aolaina ai a‘u.
Salamo 119:51 ‘Ua matuā ‘ino‘ino mai ‘iā te a‘u ē fa‘amaualuga, ‘ou te le‘i liliu ‘ese lava i lau tulafono.
Salamo 119:52 Na ou manatua au tulafono i aso anamua, Ieova e, ma ou faamāfanafanaina ai aʻu.
Salamo 119:53 Ua maua aʻu e le ita ona o le amio leaga o lē ua tuulafoaʻiina lau tulafono.
Salamo 119:54 O au tulafono ua fai ma aʻu pese i le mea ou te āumau ai.
Salamo 119:55 ‘Ua ‘ou manatua lou suafa i le po, le ALI‘I e, ‘ua ‘ou tausia fo‘i lau tulafono.
Salamo 119:56 Ua fai mo aʻu lenei mea, auā ua ou tausia au poloaʻiga.

Faitauina o le Omera–vaiaso 2

O le aso nei o le aso muamua o le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona valu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Valu | Tuuina atu i le Tulafono a Ieova | Salamo 119:57-64

57 O oe o loʻu tofi, Ieova e; Ua ou folafola atu ou te leoleoina au afioga. ( Salamo 119:57 ).
58 ‘Ua ‘ou sā‘ili i ou fofoga ma lo‘u loto ‘atoa. Ia e alofa mai ia te au e tusa ma lau Afioga. ( Salamo 119:58 ).
59 Ua ou mafaufau i oʻu ala, ma ou liliu atu oʻu vae i au molimau. ( Salamo 119:59 ).
60 Ua ou faataalise, ma ua ou le faatuai ona tausia au poloaiga. ( Salamo 119:60 ).
61 Ua siʻosiʻomia aʻu e maea a ē amio leaga, + ua lē galo iā te aʻu lau tulafono. ( Salamo 119:61 ).
62 Ua ou ala i le tulua o po e vivii atu ai ia te oe, ona o au faamasinoga tonu. ( Salamo 119:62 ).
63 O a‘u o le uō a i latou uma o ē matata‘u ‘iā te oe, ma ē tausi i au poloa‘iga. ( Salamo 119:63 ).
64 Ieova e, ua tumu le lalolagi i lou agalelei. A'oa'o mai ia te au au tulafono. ( Salamo 119:64 ).

O le aso lona lua o le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu. O le aso nei o le aso lona iva o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ma le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso iva | Le Taua o le Tulafono a Ieova | Salamo 119:65-72

65 Ieova e, ua e faia mea lelei i lau auauna e tusa ma lau afioga. ( Salamo 119:65 ).
66 Ia e aʻoaʻo mai iā te aʻu le mafaufau lelei ma le poto, auā ua ou faatuatua i au poloaʻiga. ( Salamo 119:66 ).
67 A o leʻi puapuagātia aʻu, na ou sesē lava, a o lenei ua ou tausia lau afioga. ( Salamo 119:67 ).
68 E lelei oe, ma e fai mea lelei. A'oa'o mai ia te au au tulafono. ( Salamo 119:68 ).
69 Ua faia e ē faamaualuluga se pepelo e faasaga iā te aʻu. Ou te tausi i au poloaʻiga ma loʻu loto atoa. ( Salamo 119:69 ).
70 O latou loto ‘ua pei o le ga‘o, ‘ua lē lagona; Ua ou fiafia i lau tulafono. ( Salamo 119:70 ).
71 ‘Ua lelei ‘iā te a‘u na puapuagātia a‘u, ‘ina ‘ia ‘ou a‘oa‘oina ai au tulafono. ( Salamo 119:71 ).
72 O le tulafono a lou fofoga e sili ona lelei iā te aʻu i le afe o auro ma ario. ( Salamo 119:72 ).

O le aso lona tolu o le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona sefulu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ma le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu | Le Faamasino o le Tulafono a Ieova | Salamo 119:73-80

73 O ou aao na faia a‘u ma faia a‘u; ia e faamalamalamaina mai ia te au, ina ia ou aoao ai i au poloaiga. ( Salamo 119:73 ).
74 O ē matata‘u ‘iā te oe, ‘ua latou va‘ai mai ‘iā te a‘u ma ‘oli‘oli, auā ‘ua ‘ou fa‘atalitali i lau afioga. ( Salamo 119:74 ).
75 Ieova e, ua ou iloa e tonu au faamasinoga, ma ua e faatigā mai iā te aʻu i le faamaoni. ( Salamo 119:75 ).
76 Fa‘amolemole ‘ia fai lou alofa e fai ma fa‘amafanafanaga mo a‘u, e tusa ma lau afioga i lau ‘au‘auna. ( Salamo 119:76 ).
77 Ia oo mai ia te au lou alofa, ina ia ou ola ai, auā o lau tulafono o lo‘u fiafia lea. ( Salamo 119:77 ).
78 Ia faamaina e faamaualuluga, ona ua latou faapiopioina aʼu i pepelo; ae ou te suesue i au poloaiga. ( Salamo 119:78 ).
79 ‘Ia liliu mai ‘iā te a‘u o ē matata‘u ‘iā te oe, ma ē iloa au molimau. ( Salamo 119:79 ).
80 Ia atoatoa loʻu loto i au tulafono, ina ia lē mā ai aʻu. ( Salamo 119:80 ).

O le aso nei o le aso lona fa o le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso sefulutasi lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulutasi | Tatalo mo le Laveai | Salamo 119:81-88

81 O lau fa‘aolataga ‘ua fa‘avaivai ai lo‘u tagata, auā ‘ua ‘ou fa‘atalitali i lau afioga. ( Salamo 119:81 ).
82 ‘Ua puapuagā o‘u mata i lau afioga, ‘ua fa‘apea ane, “O afea ‘ea e fa‘amafanafanaina ai a‘u?” ( Salamo 119:82 ).
83 Auā ‘ua ‘avea a‘u e pei o le fagupa‘u uaina i le asu, ‘ua lē galo ‘iā te a‘u au tulafono. ( Salamo 119:83 ).
84 E fia aso o lau ‘au‘auna? O afea e te faaoo mai ai le faamasinoga tonu i ē ua sauā mai iā te aʻu? ( Salamo 119:84 ).
85 O ē fa‘amaualuga ‘ua latou ‘eli lua mo a‘u, e lē tusa ma lau tulafono. ( Salamo 119:85 ).
86 E fa‘amaoni lava au poloa‘iga uma. Ua latou sauāina aʻu i le pepelo. Fesoasoani mai! ( Salamo 119:86 ).
87 Na toetoe a latou fa‘aumatia a‘u i le lalolagi, a o a‘u, ‘ou te le‘i tu‘ulafoa‘iina au poloa‘iga. ( Salamo 119:87 ).
88 ‘Ia e fa‘aola mai ‘iā te a‘u e tusa ma lou alofa, ‘ina ‘ia ‘ou leoleoina le molimau a lou fofoga. ( Salamo 119:88 ).

O le aso nei o le aso lona lima o le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona sefululua lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefululua | I le Tulafono a Ieova | Salamo 119:89-96

89 Ieova e, e faavavau lava, e tumau pea lau afioga i le lagi. ( Salamo 119:89 ).
90 O lou fa‘amaoni i tupulaga uma; ‘Ua e fa‘atūina le lalolagi, ‘ona tumau ai lea; ( Salamo 119:90 ).
91 E tusa ma au fa‘amasinoga, o lo‘o tumau lava i le aso nei, auā o au ‘au‘auna uma lava. ( Salamo 119:91 ).
92 Ana lē avea lau tulafono ma mea ou te fiafia ai, po ua ou fano i loʻu puapuaga. ( Salamo 119:92 ).
93 Aua neʻi galo iā te aʻu au poloaʻiga, auā ua e ola ai iā te aʻu. ( Salamo 119:93 ).
94 O a‘u o ou oe, ia e faaola mai iā te a‘u; auā ‘ua ‘ou sā‘ili i au poloa‘iga. ( Salamo 119:94 ).
95 ‘Ua fa‘atali mai ē amio leaga ‘ia fa‘aumatia a‘u; Ou te malamalama i au molimau. ( Salamo 119:95 ).
96 Ua ou vaai i le iuga o le atoatoa uma; e matuā lautele lava lau poloaʻiga. ( Salamo 119:96 ).

O le aso nei o le aso ono o le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso sefulutolu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu tolu | Alofa i le Tulafono a Ieova | Salamo 119:97-104

97 Ua tele lo'u alofa i lau tulafono1! O la'u su'esu'ega i le aso atoa. ( Salamo 119:97 | Faamatalaga vae: 1Vaai foi f. 119:113, 119:119, 119:127, 119:163, 119:165, 119:167)
98 O au poloa‘iga ‘ua fa‘apoto ai a‘u i o‘u fili; auā o lo‘o i o‘u luma e lē aunoa. ( Salamo 119:98 ).
99 Ua sili atu loʻu malamalama i oʻu aʻoaʻo uma, auā o au molimau o laʻu suʻesuʻega lea. ( Salamo 119:99 ).
100 Ua sili loʻu malamalama i ē ua matutua, auā ua ou tausia au poloaʻiga. ( Salamo 119:100 )
101 Ua ou taofi oʻu vae i ala leaga uma, ina ia ou leoleoina lau afioga. ( Salamo 119:101 )
102 Ou te leʻi liliuese foʻi i au faamasinoga, auā ua e aʻoaʻo mai iā te aʻu. ( Salamo 119:102 )
103 Ua matuā suamalie lau afioga i loʻu tofo, e sili i le meli i loʻu gutu. ( Salamo 119:103 )
104 O au poloa‘iga ‘ua ‘ou maua ai le malamalama; o le mea lea ‘ua ‘ou ‘ino‘ino ai i ala pepelo uma lava. ( Salamo 119:104 ).

O le aso nei o le aso fitu o le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu. O le asō o le aso sefulufa lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati, o le Sapati lona lua o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona lua o vaiaso e fitu.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu Fa | Malamalama Mai le Tulafono a Ieova | Salamo 119:105-112

105 O lau afioga o le sulu lea i o‘u vae ma le malamalama i lo‘u ala. ( Salamo 119:105 )
106 ‘Ua ‘ou tautō, ‘ua ‘ou fa‘amaoni fo‘i, ‘ia leoleo i au fa‘amasinoga tonu. ( Salamo 119:106 )
107 Ua ou puapuagatia tele; Ieova e, ia e faaola mai iā te aʻu e tusa ma lau Afioga. ( Salamo 119:107 ).
108 Ieova e, ia e talia mai taulaga tauofo a loʻu gutu, ma ia e aʻoaʻo mai iā te aʻu i au faamasinoga tonu. ( Salamo 119:108 )
109 O lo‘o i lo‘u lima lo‘u ola e lē aunoa, ‘ua lē galo fo‘i ‘iā te a‘u lau tulafono. ( Salamo 119:109 )
110 ‘Ua tu‘u mai e ē amio leaga le mailei ‘iā te a‘u; ( Salamo 119:110 ).
111 O au molimau o lo‘u tofi lea e fa‘avavau, auā o le fiafia ia o lo‘u loto. ( Salamo 119:111 ).
112 Ua ou tuuina atu loʻu loto e fai au tulafono e faavavau, e oo i le gataaga. ( Salamo 119:112 )

Faitauina o le Omera–vaiaso 3

O le aso nei o le aso muamua o le vaiaso lona tolu o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso sefululima lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu Lima | Saogalemu i le Tulafono a Ieova | Salamo 119:113-120

113 ‘Ua ‘ou ‘ino‘ino i mafaufauga masalosalo, a ‘ua ‘ou fiafia i lau tulafono. ( Salamo 119:113 ).
114 O oe o lo‘u lafitaga ma lo‘u talita; Ua ou faatalitali i lau Afioga. ( Salamo 119:114 ).
115 ‘Inā liliu ‘ese ia ‘iā te a‘u, o ‘outou o ē amio leaga, auā ‘ua ‘ou tausia poloa‘iga a lo‘u Atua. ( Salamo )119:115
116 Ia e tausia aʻu e tusa ma lau afioga, ina ia ou ola ai; ma ‘aua ne‘i fa‘amāina a‘u i lo‘u fa‘amoemoe. ( Salamo 119:116 ).
117 Ia e tausia aʻu, ina ia faaolaina aʻu, ma vaavaai pea i au tulafono. ( Salamo 119:117 ).
118 ‘Ua e fa‘alēaogāina i latou uma o ē ‘ua ō ‘ese i au tulafono, auā o le pepelo o lo latou fa‘a‘ole‘ole. ( Salamo 119:118 ).
119 ‘Ua e fa‘aumatia mea leaga uma o le lalolagi, e pei o otaota; o le mea lea ‘ua ‘ou alofa ai i au molimau. ( Salamo 119:119 ).
120 Ua gatete loʻu tino i le mataʻu iā te oe, ma ua ou mataʻu i au faamasinoga. ( Salamo 119:120 )

O le aso lona lua o le vaiaso lona tolu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso sefuluono lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu ono | Usiusitai i le Tulafono a Ieova | Salamo 119:121-12

121 Ua ou faia le faamasinoga tonu ma le amiotonu; ‘aua ne‘i tu‘uina a‘u i ē fa‘asauā mai ‘iā te a‘u. ( Salamo 119:121 )
122 ‘Ia e fa‘amautinoa le manuia o lau ‘au‘auna; ‘aua ne‘i fa‘asauāina a‘u e ē fa‘amaualuga. ( Salamo 119:122 ).
123 ‘Ua puapuagā o‘u mata i lau fa‘aolataga, ma le ‘upu o lau amiotonu. ( Salamo 119:123 ).
124 ‘Ia e faia i lau ‘au‘auna e tusa ma lou alofa, ma a‘oa‘o mai ‘iā te a‘u i au tulafono. ( Salamo 119:124 ).
125 O a‘u o lau ‘au‘auna, ‘ia e fa‘amalamalama mai ‘iā te a‘u, ‘ina ‘ia ‘ou iloa ai au molimau. ( Salamo )119:125
126 Ua oo i le taimi e gaoioi ai Ieova! Auā ua latou solia lau tulafono. ( Salamo 119:126 ).
127 O le mea lea ‘ua ‘ou fiafia ai i au poloa‘iga e sili i le auro, o le auro lelei lava. ( Salamo 119:127 ).
128 O le mea lea ‘ua ‘ou manatu ai e tonu au poloa‘iga uma; ‘ua ‘ou ‘ino‘ino i ala pepelo uma lava. ( Salamo 119:128 ).

O le aso nei o le aso lona tolu o le vaiaso lona tolu o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso sefulufitu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu Fitu | Faanaunau e Usiusitai i le Tulafono a Ieova | Salamo 119:129-136

129 O mea ofoofogia au molimau; o le mea lea ‘ua va‘ai atu ai lo‘u tagata ‘iā te i latou. ( Salamo 119:129 ).
130 O le tatalaina o au afioga e fa‘amalamalama ai, e fa‘amanino ai fo‘i i ē fa‘atauva‘a. ( Salamo 119:130 ).
131 ‘Ua ‘ou fa‘amaga lo‘u gutu ma ‘ou te‘i; auā ‘ua ‘ou naunau i au poloa‘iga. ( Salamo 119:131 .)
132 ‘Ia e liliu mai ‘iā te a‘u, ma e alofa mai ‘iā te a‘u, e tusa ma lau fa‘amasinoga, i ē alolofa i lou suafa. ( Salamo 119:132 ).
133 ‘Ia e fa‘atumauina o‘u vae i lau afioga, ‘aua fo‘i ne‘i pule le amio leaga ‘iā te a‘u. ( Salamo 119:133 ).
134 ‘Ia e lavea‘i mai ‘iā te a‘u i le sauāga a tagata, ‘ina ‘ia ‘ou tausia au poloa‘iga. ( Salamo 119:134 ).
135 Ia faamalamalamaina mai ou fofoga i lau auauna, ma aoao mai ia te au au tulafono. ( Salamo 119:135 ).
136 Ua tafe ifo vai mai i oʻu mata, auā ua latou lē tausia lau tulafono. ( Salamo 119:136 ).

O le aso nei o le aso lona fa o le vaiaso lona tolu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso sefuluvalu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu valu | Le Faamasino o le Tulafono a Ieova | Salamo 119:137-144

137 Ieova e, e amiotonu oe, ma e tonu au faamasinoga. ( Salamo 119:137 ).
138 Ua e matuā poloaʻi atu i au molimau i le amiotonu ma le faamaoni. ( Salamo 119:138 ).
139 ‘Ua fa‘aumatia a‘u e lo‘u malosi, auā ‘ua galo i ē ita mai ‘iā te a‘u i au afioga. ( Salamo 119:139 .)
140 Ua matuā tofotofoina lau afioga; ma ua fiafia i ai lau auauna. ( Salamo 119:140 )
141 E itiiti a‘u ma ‘ino‘ino; E le galo ia te au au poloaiga. ( Salamo 119:141 )
142 O lau amiotonu o le amiotonu lea e fa‘avavau, o lau tulafono fo‘i o le fa‘amaoni lea. ( Salamo 119:142 ).
143 Ua maua aʻu i le puapuaga ma le tigā; O au poloaiga o lo'u fiafia lea. ( Salamo 119:143 ).
144 E fa‘avavau lava le amiotonu a au molimau. Ia e faailoa mai ia te au, ina ia ou ola ai. ( Salamo 119:144 ).

O le aso nei o le aso lona lima o le vaiaso lona tolu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso sefuluiva lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Sefulu iva | Tatalo mo le Laveai | Salamo 119:145-152

145 Ua ou valaau atu ma loʼu loto atoa. Ia e tali mai iā te aʻu, Ieova e! Ou te tausia au tulafono. ( Salamo 119:145 )
146 Ua ou valaau atu iā te oe. Ia e faaola mai iā te aʻu, ina ia ou leoleoina au molimau. ( Salamo 119:146 ).
147 Ou te ala i le tafa o ata, ma ou alaga mo se fesoasoani. Ua ou faatalitali i lau Afioga. ( Salamo 119:147 ).
148 Ua muamua atu oʻu mata i leoleoga o le pō, e suʻesuʻe i lau afioga. ( Salamo 119:148 ).
149 ‘Ia e fa‘afofoga mai i lo‘u leo ​​e tusa ma lou agalelei; Ieova e, ia e faaola mai iā te aʻu e tusa ma lau faamasinogatonu. ( Salamo 119:149 ).
150 ‘Ua fa‘alatalata mai i latou o ē e tuliloa le amio leaga; ua mamao i latou mai lau tulafono. ( Salamo 119:150 )
151 Ieova e, e latalata mai oe, ma e moni au poloaʻiga uma. ( Salamo 119:51 ).
152 Ua leva ona ou iloa au molimau, na e faavaeina e faavavau. ( Salamo 119:52 ).

O le aso nei o le aso ono o le vaiaso lona tolu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona luasefulu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luasefulu | Olega mo le Faaolataga | Salamo 119:153-160

153 ‘Ia e silasila mai i lo‘u puapuagā ma lavea‘i mai ‘iā te a‘u, auā ‘ua lē galo ‘iā te a‘u lau tulafono. ( Salamo 119:153 ).
154 ‘Ia ‘outou finau ma lavea‘i mai ‘iā te a‘u. Ia e faaola mai ia te au e tusa ma lau Afioga. ( Salamo 119:154 ).
155 E mamao le lavea‘iga i ē amio leaga, auā ‘ua latou lē sā‘ili i au tulafono. ( Salamo 119:155 .)
156 Ieova e, e tele lou alofa mutimutivale. Ia e faaola mai iā te aʻu e tusa ma au faamasinoga tonu. ( Salamo 119:156 ).
157 Ua toatele o e ua faasaua ma fili oʼu; Ou te leʻi liliuese mai i au molimau. ( Salamo 119:157 ).
158 Na ‘ou va‘ai atu i ē fa‘a‘ole‘ole ma ‘ou tigā ai, auā na latou lē tausia lau afioga. ( Salamo 119:158 ).
159 Ieova e, silasila mai i loʻu fiafia i au poloaʻiga. Ia e faaola mai ia te au e tusa ma lou agalelei. ( Salamo 119:159 )
160 O le ‘upu moni lava o lau afioga, e fa‘avavau fo‘i au fa‘amasinoga amiotonu uma. ( Salamo )119:160

O le aso nei o le aso fitu o le vaiaso lona tolu o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso luasefulutasi lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati, o le Sapati lona tolu o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona tolu o vaiaso e fitu.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuia mai ia i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luasefulutasi | Tuuina atu i le Tulafono a Ieova | Salamo 119:161-

161 Ua faasaua fua mai alii ia te au, a ua fefe lo‘u loto i lau afioga. ( Salamo )119:161
162 ‘Ua ‘ou ‘oli‘oli i lau afioga e pei o lē ‘ua maua le ‘oloa tele. ( Salamo 119:162 )
163 Ua ou ʻinoʻino i le pepelo ma ou ʻinoʻino i ai, + ua ou fiafia i lau tulafono. ( Salamo 119:163 ).
164 Ua faafitu ona ou vivii atu ia te oe i le aso, ona o au faamasinoga tonu. ( Salamo )119:164
165 E tele le filemu o ē e naunau i lau tulafono, e leai fo‘i se mea e tautevateva ai i latou. ( Salamo )119:165
166 Ieova, ua ou faatalitali i lau laveaʻiga, ma ua ou faia au poloaʻiga. ( Salamo 119:166 ).
167 Ua leoleoina e loʻu tagata au molimau, ma ua ou matuā alofa iā i latou. ( Salamo 119:167 ).
168 ‘Ua ‘ou tausia au poloa‘iga ma au molimau, auā ‘ua i ou luma o‘u ala uma. ( Salamo 119:168 ).

Faitauina o le Omera–vaiaso 4

O le aso nei o le aso muamua lea o le vaiaso lona fa o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso luasefulu-lua o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luafulu Lua | O se Tatalo mo Fesoasoani | Salamo 119:169-176

169 Ieova e, ua oo atu laʻu alaga i ou luma. Ia e malamalama ia te au e tusa ma lau Afioga. ( Salamo )119:169
170 Ia oo atu la‘u tatalo i ou luma. Ia e laveaʻi mai iā te aʻu e tusa ma lau Afioga. ( Salamo 119:170 ).
171 Ua ta‘u atu e o‘u laugutu le viiga, auā ua e a‘oa‘o mai ia te a‘u i au tulafono. ( Salamo 119:171 ).
172 Ua pese lo‘u laulaufaiva i lau afioga, auā e tonu au poloa‘iga uma. ( Salamo 119:172 ).
173 O lou ‘a‘ao o le fesoasoani ‘iā te a‘u, auā ‘ua ‘ou filifilia au poloa‘iga. ( Salamo 119:173 ).
174 Ieova e, ua ou naunau i lau laveaʻiga, ma o lau tulafono foʻi o loʻu fiafia lea. ( Salamo 119:174 ).
175 O lo‘o ola lo‘u tagata, e vivi‘i atu fo‘i ‘iā te oe; e fesoasoani mai foʻi iā te aʻu au faamasinoga. ( Salamo 119:175 .)
176 Ua ou se ese e pei o se mamoe ua leiloa. ‘Ia e sā‘ili i lau ‘au‘auna, auā ‘ou te lē fa‘agaloina au poloa‘iga. ( Salamo 119:176 ).

O le aso nei o le aso lona lua o le vaiaso lona fa o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e luasefulu-tolu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luasefulu-tolu | Fiafia Moni | Salamo 1:1-6

1 ‘Amu‘ia le tagata e lē savali i le pule a ē amio leaga, e lē tu fo‘i o ia i le ala o ē agasala, e lē nofo fo‘i i le nofoa o ē tauemu. ( Salamo 1:1 )
2 A o lona fiafia i le tulafono a Ieova, e manatunatu foʻi o ia i lana tulafono i le ao ma le pō. ( Salamo 1:2 )
3 Auā e pei o ia o le la‘au ua totō i tafatafa ane o vaitafe, e fua mai ona fua i ona tau, e lē mamae fo‘i ona lau, e manuia fo‘i mea uma na te faia. ( Salamo 1:3 )
4 E lē fa‘apea o ē amio leaga, a ‘ua pei o le aputi o saito e lelea i le matagi. ( Salamo 1:4 )
5 O le mea lea, e lē tula‘i mai ai le amio leaga i le fa‘amasinoga, po o ē agasala i le fa‘apotopotoga o ē amiotonu. ( Salamo 1:5 )
6 Auā ua silafia e Ieova le ala o ē e amiotonu, a o le ala o ē amio leaga e iʻuvale. ( Salamo 1:6 )

O le aso nei o le aso lona tolu o le vaiaso lona fa o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso lona luasefulufa o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le faatusa lea o le 24 tausaga o le faitauina o le taamilosaga o le Iupeli. 2019

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luafulu Fa | Faatuatua iā Ieova | Salamo 11:1-7

Salamo 11:1 Ua ou sulufaʻi atu iā Ieova; Aiseā e te fai mai ai iā te aʻu, “Inā sola ia i lou mauga e pei o se manulele”?
Salamo 11:2 Auā faauta! O ē sese e lolo‘u le ‘aufana, ‘ua latou tu‘u a latou aū i luga o le manoa, e fana ai i le pouliuli i ē amio sa‘o.
Psa 11:3 Pe a fa'aumatia fa'avae, se a se mea e fai e ē amiotonu?
Salamo 11:4 O Ieova o loo i lona mamalu paia, o le nofoālii o ???? o loo i le lagi. Ua silasila ona fofoga, o loo su'esu'e foi ona laumata i le fanauga a tagata.
Salamo 11:5 E tofotofo e Ieova le tagata amiotonu, a e ʻinoʻino o ia i le amio leaga ma lē e fiafia i le sauā.
Salamo 11:6 Na te faatotōina mailei i ē amio leaga, o le afi ma le teio ma le matagi vevela, o le vaega lea o la latou ipu.
Salamo 11:7 Auā e amiotonu Ieova, e fiafia o ia i le amiotonu; O ē amio sa'o latou te iloa atu Ona fofoga.

O le aso nei o le aso lona fa o le vaiaso lona fa o vaiaso e fitu. O le asō o le aso luasefululima o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luafulu Lima | Le Mea e Manaomia e Ieova | Salamo 15:1-5

1 Ieova o ai e aumau i lou fale fetafai? O ai e nofo i lou mauga paia? ( Salamo )15:1
2 O lē savali ma le amio sa‘o, ma fai le amiotonu, ma tautala i le mea moni i lona loto. ( Salamo )15:2
3 Na te leʻi fai tala taufaaleaga i lona laulaufaiva, na te leʻi faia se mea leaga i lē la te tuaoi, na te leʻi taʻuleagaina foʻi lana uō. ( Salamo 15:3 ).
4 O ona mata e inosia e ia o lē ua inosia, a e manatu o ia iā i latou o ē e matataʻu iā Ieova, o lē e tautō e leaga ai o ia, ae e lē liliu. ( Salamo 15:4 )
5 Na te leʻi lafoaʻi atu ana ario e faasili mai ai, + na te leʻi talia foʻi se taui i lē ua lē sala. O lē na te faia nei mea e lē mafai ona faagaeetia. ( Salamo 15:5 )

O le aso nei o le aso lona lima o le vaiaso lona fa o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona luasefulu ma le ono o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luasefuluono | Le Foafoaga a Ieova | Salamo 19:1-7

1 ‘Ua tala‘iina mai e le lagi le mamalu o le Atua; o le vanimonimo fo‘i o lo‘o ta‘u mai ai le galuega a Lona aao. ( Salamo 19:1 )
2 O lea aso ma lea aso e sasaa mai ai le tautala, ma e faaalia mai ai le poto i lea pō i lea pō. ( Salamo 19:2 )
3 E leai se tautala, ma e leai ni upu. E le lagona lo latou leo. ( Salamo 19:3 )
4 Ua alu atu la latou manoa i le lalolagi uma, ma a latou upu e oo i le tuluiga o le lalolagi. Na Ia faatuina ai se faleie mo le la. ( Salamo 19:4 ).
5 Ua pei o se alii faaipoipo ua sau mai i lona potu. E fiafia e pei o se tagata malosi e tamoe i le ala. ( Salamo 19:5 )
6 O lona alu aʻe e mai i le tasi pito o le lagi, ma lona faataamilosaga i le isi pito. Ma e leai se mea e lilo i lona vevela. ( Salamo 19:6 )
7 E sao le tulafono a Ieova, e toe faafoʻisia ai le tagata. E faamaoni le molimau a Ieova, e faapotoina ai e ua faatauvaa. ( Salamo 19:7 )

O le aso nei o le aso ono o le vaiaso lona fa o vaiaso e fitu. O le asō o le aso luasefulu-fitu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luafulu ma le Fitu | O se Tatalo mo le Taiala | Salamo 25:4-10

4 Ieova e, ia e faailoa mai iā te aʻu ou ala. A'oa'o mai ia te au ou ala. ( Salamo 25:4 )
5 Ia e taʻitaʻi mai iā te aʻu i lau upu moni ma aʻoaʻo mai iā te aʻu, auā o oe o le Atua o loʻu faaolataga. ‘Ou te fa‘atalitali atu ‘iā te ‘Oe i le aso atoa. ( Salamo 25:5 )
6 Ieova e, ia e manatua lou alofa mutimutivale ma lou agalelei, auā e mai le vavau lava ia. ( Salamo 25:6 )
7 Aua e te manatua agasala a o ou talavou, ma aʻu solitulafono. E tusa ma lou agalelei, ia e manatua mai aʻu, Ieova e, ona o lou agalelei. ( Salamo 25:7 ).
8 E lelei ma saʻo Ieova; o lea, ua Ia aoao atu ai i e agasala i le ala. ( Salamo 25:8 ).
9 Na te taʻitaʻia ē agamalu i le faamasinoga tonu, + ma na te aʻoaʻo atu foʻi i ē agamalu i lona ala. ( Salamo 25:9 )
10 O ala uma o Ieova o le agalelei ma le faamaoni ia, iā i latou o ē e leoleoina lana feagaiga ma ana molimau. ( Salamo 25:10 )

O le aso nei o le aso fitu o le vaiaso lona fa o vaiaso e fitu. O le asō o le aso lona luasefulu-valu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati, o le Sapati lona fa o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona fa o vaiaso e fitu.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Luafulu ma le valu | Faanaunau ia Ieova | Salamo 63:1-8

1 Le Atua e, o lo‘u Atua oe; Ou te saili atu ia te Oe. Ua fia inu lo'u tagata ia te Oe. Ua naunau lo'u tino ia te oe i le eleele matutu ma le fia inu e leai se vai. ( Salamo 63:1 )
2 O le mea lea na ‘ou iloa ai oe i le mea pa‘ia, ‘ina ‘ia ‘ou iloa ai lou mana ma lou mamalu. ( Salamo 63:2 )
3 Auā e sili lou alofa i le ola, e vivi‘i atu ai o‘u laugutu ‘iā te oe. ( Salamo 63:3 ).
4 O le mea lea ‘ou te fa‘amanuia atu ai ‘iā te oe a o ‘ou ola. I lou suafa ou te sii aʻe ai oʻu lima. ( Salamo 63:4 ).
5 Ua maoona loʻu tagata e pei o le gaʻo ma le gaʻo, ma o loʻu gutu e vivii atu iā te oe i laugutu pese. ( Salamo 63:5 )
6 Pe a ou manatua oe i loʻu moega, ou te manatunatu iā te oe i leoleoga o le pō. ( Salamo 63:6 ).
7 Auā o oe o lo‘u fesoasoani, ma i le paolo o ou ‘apa‘au ‘ou te pese ai. ( Salamo 63:7 ).
8 O lo‘u tagata ‘ua mulimuli atu ‘iā te oe. Na lagolagoina a'u e lou aao taumatau. ( Salamo 63:8 ).

Faitauina o le Omera–vaiaso 5

Aso Luafulu ma le Iva O le Pese o le Faafetai Salamo 67:1-7

O le aso nei o le aso muamua o le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu. O le asō o le aso luasefuluiva o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

O le aso nei o le aso lona lua o le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu. O le aso nei o le aso lona tolusefulu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolugafulu | Ieova ma Ona Tagata (Vaega I) Salamo 78:1-16

Salamo 78:1 Loʻu nuu e, uaʻi mai ia o outou taliga i laʻu tulafono, uaʻi mai o outou taliga i upu a loʻu gutu.
Salamo 78:2 Ou te tatalaina loʻu gutu i le faataoto; Ou te tautala i tupua anamua,
Salamo 78:3 O mea na tatou faalogo i ai ma iloa, auā na taʻu mai e o tatou tamā iā i tatou.
Salamo 78:4 Matou te lē natia i latou mai i a latou fanau, e ta‘u atu ai i tupulaga a sau le viiga o Ieova, ma lona malosi ma ana vavega na ia faia.
Salamo 78:5 Auā na ia fa‘atūina se molimau i Iakopo, ma ‘ua tu‘uina atu fo‘i le tulafono i Isaraelu, na ia poloa‘i mai ai i o tatou tamā, e a‘oa‘o ai i a latou fānau;
Salamo 78:6 Ina ia iloa ai i le tupulaga a sau, i fanau e fananau mai, ina ia tulaʻi mai ma taʻu atu i a latou fanau.
Salamo 78:7 Ma ia tuu atu lo latou faatuatua i le Atua, ma aua ne'i galo galuega a le Atua, a ia leoleo i ana poloaiga.
Salamo 78:8 Aua foi ne'i pei o latou tamā, o le tupulaga faauamaaa ma le fouvale, o le tupulaga e lei saunia o latou loto, o o latou loto na le tumau i ai?
Salamo 78:9 O le fānauga a Efaraima, o ē ‘aufana ‘aufana, ‘ua fo‘i i tua i le aso o le tau‘a.
Salamo 78:10 Na latou le tausia le feagaiga a le Atua, ma latou mumusu e savavali i lana tulafono.
Salamo 78:11 ‘Ua galo fo‘i ‘iā te i latou ana galuega ma ana vāvega na ia fa‘aalia ‘iā te i latou.
78:12 Na ia faia vavega i luma o o latou tamā, i le nuu o Aikupito, i le fanua o Soana.
Salamo 78:13 Na ia vaeluaina le sami ma faaui ane i latou, na ia faatutūina foʻi vai e pei o se faupuʻega.
Salamo 78:14 Na ia taʻitaʻiina i latou i le ao i le ao, ma le malamalama o le afi i le pō atoa.
Salamo 78:15 Na ia vaevae papa i le toafa, na ia fa‘ainu fo‘i ‘iā te i latou e pei o le mea loloto;
Salamo 78:16 Na ia fa‘aosoina a‘e vaitafe mai le papa, ma fa‘atō ifo vai e pei o vaitafe.

O le aso nei o le aso lona tolu o le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e tolusefulu-tasi o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolusefulutasi | Ieova ma Ona Tagata (Vaega II) Salamo 78:17-31

Salamo 78:17 A ‘ua atili ai ‘ona latou agasala ‘iā te ia, ‘ina ‘ia fouvale i le Silisili‘ese i le vao.
Sa 78:18 Na latou tofotofo i o latou loto, i le ole atu i mea e 'ai e tusa ma lo latou manao.
Psa 78:19 Na latou tautala faasaga i le Atua. Ua latou faapea ane, “E mafai ea ona ou laulauina se laoai i le vao?
Salamo 78:20 “Faauta, na ia taia le papa, ona puna mai ai lea o le vai, ma tafe mai ai vaitafe. Pe na te mafaia ea ona avatu foi areto? Na te saunia ea aano o manu mo Ona tagata?”
Salamo 78:21 O le mea lea na faafofoga ai Ieova, ona toʻasā ai lea o ia; Ona mū ai lea o le afi iā Iakopo, ma ua alu aʻe foʻi le toʻasā iā Isaraelu?
Salamo 78:22 Auā na latou lē fa‘atuatua i le Atua, na latou lē fa‘atuatua fo‘i i lana lavea‘iga.
Salamo 78:23 A ‘ua ia poloa‘i atu i ao o i luga, ma tatala faitoto‘a o le lagi;
Salamo 78:24 Na ia faatotō ifo foʻi le manai iā i latou e aai ai;
Salamo 78:25 Ua aai tagata i meaʻai a ē malolosi; Na ia auina atu iā i latou meaʻai e faamalieina ai.
Psa 78:26 Na ia faia le matagi mai sasa'e i le lagi; O lona mana fo‘i na ia ‘aumaia ai le matagi i saute.
Salamo 78:27 Na ia faatotō ifo foʻi iā i latou o meaʻai e pei o le efuefu, ma manu felelei e pei o le oneone o le sami.
Salamo 78:28 Ia paʻuʻū foʻi i latou i totonu o lana togālauapi, + e siʻosiʻomia ai lona afioaga.
Salamo 78:29 ‘Ona latou ‘a‘ai ai lea, ‘ona mā‘o‘ona ai lea; auā na ia avatu ‘iā te i latou mea na latou manana‘o ai.
Salamo 78:30 E leʻi liliuese foʻi i latou mai i lo latou manaʻo, ua iai pea a latou meaʻai i o latou gutu.
SALAMO 78:31 Ina ua oo mai le toasa o le Atua ia te i latou, ma na ia fasiotia faatasi ma o latou tagata pepeti, na ia fasia foi e ua filifilia o Isaraelu.

O le aso nei o le aso lona fa o le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e tolusefulu-lua o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolu Sefulu Lua | Ieova ma Ona Tagata (Vaega III) Salamo 78:32-39

78:32 E ui lava i nei mea uma, na latou agasala pea, ma latou le talitonu i ana vavega.
Salamo 78:33 Na ia faaiʻuina foʻi o latou aso i le mānava, ma o latou tausaga i puapuaga.
Sala 78:34 Ina ua ia fasiotia i latou, ona latou saili ai lea ia te ia, Ona latou toe foi mai ai lea ma sa'ili ?l.
78:35 Ona latou manatua ai lea o le Atua o lo latou papa ia, o le Silisili ese foi o lo latou togiola.
Salamo 78:36 A ‘ua latou fa‘a‘ole‘ole ‘iā te ia i o latou gutu, ma latou pepelo ‘iā te ia i o latou laulaufaiva.
Salamo 78:37 Auā na lē fa‘amaoni o latou loto ‘iā te ia, ‘ua latou lē fa‘amaoni fo‘i i lana feagaiga.
Salamo 78:38 A o ia, o Lē e alofa mutimutivale, na ia faamagaloina le amiolētonu, ma na lē faaumatia ai i latou. E tele fo‘i taimi na ia liliu ‘ese ai lona to‘asā, ma na lē fa‘aosoina lona to‘asā uma.
Salamo 78:39 Auā na ia manatua o tagata lava i latou, o le mānava e lē toe fo‘i mai.

O le aso nei o le aso lona lima o le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e tolusefulu-tolu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolusefulu-tolu | Ieova ma Ona Tagata (Vaega IV) | Salamo 78:40-55

Psa 78:40 Ua faafia ona latou fouvale ia te ia i le vao, ma latou faatiga ia te ia i le toafa.
Salamo 78:41 Na latou toe tofotofo, ma faaonoono i le Paia o Isaraela.
Salamo 78:42 ‘Ua latou lē manatua lona ‘a‘ao, o le aso na ia togiolaina ai i latou ai le fili;
Sa 78:43 Na ia faia fo'i ana fa'ailoga i Aikupito, ma ana vāvega i le fanua o Soana.
Psa 78:44 Na ia liua o latou vaitafe i toto, ma latou le mafai ona inu i o latou vaitafe.
Salamo 78:45 ‘Ua ia ‘a‘auina atu ‘iā te i latou ‘au lago e ‘aina ai i latou, ma rane na fa‘aumatia ai i latou.
Salamo 78:46 Ma avatu a latou fua i le sē akerise, ma a latou galuega i sē akerise.
Salamo 78:47 Na ia fa‘aumatia o latou vine i le uato‘a, ma o latou sukamoru i le aisa.
Salamo 78:48 Ma tuuina atu a latou manu i le uatoʻa, ma a latou lafumanu i afi afi.
Salamo 78:49 Na ia auina atu iā i latou le mumū o lona toʻasā, o le toʻasā, ma le toʻasā, ma le tigā, o le pule a avefeʻau leaga.
Psa 78:50 Na ia faia le ala mo lona toʻasā; Na ia le faasaoina i latou mai le oti, a na ia tuuina atu o latou ola i le mala.
78:51 Na ia fasia fo'i ulumatua uma lava i Aikupito, o le ulua'i fua o le malosi i fale 'ie o a'u;
Salamo 78:52 ‘Ona ō atu lea o ona tagata e pei o mamoe, ma ta‘ita‘iina i latou i le vao e pei o le lafu mamoe.
Salamo 78:53 Na ia taʻitaʻiina foʻi i latou ma le saogalemu, a ua latou lē matataʻu, a ua ufitia e le sami o latou fili.
Salamo 78:54 ‘Ua ia ‘aumaia fo‘i i latou i le tuā‘oi o lona malumalu, o le mauga lenei na maua e lona ‘a‘ao taumatau.
Salamo 78:55 Ma tuliesea nuu i o latou luma, ma tufatufa atu mo i latou se tofi ua fuatia, ma latou faanofo i ituaiga o Isaraelu io latou faleie.

O le aso nei o le aso ono o le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e tolusefulufa o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolu Sefulu Fa | Ieova ma Ona Tagata (Vaega V) Salamo 78:56-72

Salamo 78:56 A ‘ua latou taumafai ma fouvale i le Atua silisili ‘ese, ‘ua lē leoleo fo‘i i ana molimau.
Psa 78:57 A ‘ua latou toe fo‘i mai ma amio fa‘a‘ole‘ole pei o latou tamā; Ua latou mimilo pei o se aufana faa'ole'ole.
Salamo 78:58 Auā na latou fa‘a‘ono‘ono ‘iā te ia i o latou mea maualuluga;
Salamo 78:59 ‘Ua fa‘afofoga le Atua i lenei mea, ‘ona ita ai lea o ia, ma ‘ino‘ino tele ‘iā Isaraelu.
Salamo 78:60 Na ia tuua foʻi le afioaga o Sailo, + o le faleʻie na ia faatūina i tagata.
Salamo 78:61 Na ia tuuina atu foʻi lona malosi i le tafeaga, ma lona matagofie i lima o lē ua ita mai.
Salamo 78:62 Na ia tuuina atu foʻi lona nuu i le pelu, ma na toʻasā foʻi o ia i lona tofi.
Salamo 78:63 ‘Ua fa‘aumatia ona taulele‘a i le afi, ‘ua lē vi‘ia fo‘i ana ‘au‘auna fafine.
Salamo 78:64 Na paʻuʻū ana ositaulaga i le pelu, ma sa lē mafai ona fetagisi o latou fafine ua oti a latou tane.
Salamo 78:65 Ona ala mai lea o Ieova e pei o se tasi o loo moe, e pei o se tagata malosi ua alaga ona o le uaina.
Salamo 78:66 Na ia taia foʻi i tua o ē na ita iā te ia, na ia tuu foʻi i latou i le faalumaina e faavavau.
Salamo 78:67 Ona ia teena lea o le faleʻie o Iosefa, na ia lē filifilia foʻi le ituaiga o Efaraima.
Salamo 78:68 A ‘ua filifilia e ia le itū‘āiga o Iuta, o le mauga o Siona, o lē na alofagia e ia.
Salamo 78:69 Na ia faia foʻi lona tulaga paia e pei o mea maualuluga, na ia faavaeina e faavavau e pei o le lalolagi.
Salamo 78:70 Na ia filifilia foʻi Tavita? O lana auauna, Ma ave ia te ia ai lotoā mamoe;
Salamo 78:71 Na ia aumaia o ia mai i le leoleoina o mamoe, e leoleo i lona nuu o Iakopo, ma lona tofi o Isaraelu.
Salamo 78:72 Na ia leoleo foʻi iā i latou e tusa ma le faamaoni o lona loto, + ma taʻitaʻiina i latou i le poto o ona aao.

O le aso nei o le aso fitu o le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e tolusefululima o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati, o le Sapati lona lima o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona lima o vaiaso e fitu.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolu Sefulu Lima | Ieova, le Tupu Salamo 93:1-5

Salamo 93:1 E fai Ieova ma tupu, e ofu o ia i le mamalu; E ofu e Ieova le malosi; E fusia o Ia e Ia. E moni, ua faavaeina le lalolagi, e le mafaagaeetia.
93:2 O lou nofoāli'i 'ua fa'atumauina talu anamuā; O oe e mai le vavau.
Salamo 93:3 Ieova e, e sii aʻe vaitafe, e taalili foʻi vaitafe; E si'i a'e e vaitafe o latou gau.
Salamo 93:4 O Ieova o i lugā e sili lona malosi i le taalili o vai e tele, o le sousou foʻi o le sami.
Salamo 93:5 E matuā faamaoni lava au molimau. Ieova e, e tatau ona faapaia e faavavau.

Faitauina o le Omera–vaiaso 6

O le aso nei o le aso muamua lea o le vaiaso lona ono o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e tolusefulu-ono o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolusefulu ono | O Ieova, le Faamasino Salamo 94:12-23

Salamo 94:12 Amuia le tagata e te aʻoaʻi atu ai, Ieova e, ma e aʻoaʻo mai i lau tulafono.
Salamo 94:13 ‘ina ‘ia fa‘amālōlōina o ia i aso o le leaga, se‘ia eliina le lua mo le amio leaga.
Salamo 94:14 Auā e lē tuua e Ieova lona nuu, e lē tuulafoaʻia foʻi e ia lona tofi.
Salamo 94:15 Auā o le amiotonu e toe fa‘afoisia ai le tagata i le amiotonu;
Salamo 94:16 O ai se na te tu mai mo aʻu e tetee atu i ē amio leaga? O ai se na te tu mai mo aʻu e tetee atu i ē fai amio leaga?
Salamo 94:17 Pe ana lē fesoasoani mai Ieova iā te aʻu, po ua vave ona nofo filemu loʻu tagata.
Salamo 94:18 Ina ua ou faapea atu, “Ua see oʻu vae,” Ieova e, na lagolagoina aʻu e lou alofa faamaoni.
Salamo 94:19 Ina ua tele le popole i totonu ia te aʻu, o au faamafanafanaga na fiafia ai loʻu tagata.
Salamo 94:20 Pe fa'atasi ea ma oe le nofoāli'i o le malaia, o lē na te faia mea leaga i le tulafono?
Salamo 94:21 Ua latou faapotopoto faatasi e tetee atu i le ola o lē amiotonu, ma latou taʻuleagaina le toto lē sala.
Salamo 94:22 A o Ieova o loʻu malu o ia, ma o loʻu Atua o le papa o loʻu sulufaʻiga.
Salamo 94:23 E taui atu fo'i 'iā te i latou a latou amio leaga, ma fa'aumatia i latou i a latou amio leaga; E vavaeeseina i latou e Ieova lo tatou Atua.

O le asō o le aso lona lua lea o le vaiaso lona ono o vaiasosa e fitu, o le aso e tolusefulu-fitu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolugafulu ma le Fitu | Se Pese o Viiga Salamo 95:1-7

Salamo 95:1 O mai ia, tatou pepese iā Ieova! Ia tatou alalaga atu i le Papa o lo tatou faaolataga.
Salamo 95:2 Ia tatou ō atu i ona luma ma le faafetai; Ia tatou alalaga atu ia te Ia i le pese.
Salamo 95:3 Auā o leova o le ?l sili, ma le Pule silisili ese i e malolosi uma.
Psa 95:4 O lo'o i lona aao mea loloto o le lalolagi; O tumutumu mauga e ona foi ia.
Salamo 95:5 E ona le sami, auā na ia faia; Ma o Ona aao na faia ai le eleele matutu.
Salamo 95:6 O mai ia, ia tatou punonou ma punonou, ia tatou tootutuli i luma o Ieova o Lē na faia i tatou.
Salamo 95:7 Auā o ia o lo tatou Atua, o i tatou fo‘i o le nu‘u o lana lafu mamoe, ma mamoe a lona ‘a‘ao. I aso nei, pe ana e faalogo i Lona siufofoga:

O le asō o le aso lona tolu lea o le vaiaso lona ono o vaiasosa e fitu, o le aso e tolusefulu-valu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi! 

Aso Tolusefulu valu | O Ieova, le Tupu Silisili Ese Salamo 96:1-13 (14)

Salamo 96:4 Auā e silisili Ieova ma e matuā viia lava, e sili ona mataʻutia o ia i ē malolosi uma.
Salamo 96:5 Auā o tagata malolosi uma o nu‘u o mea lē aogā ia, a o le ALI‘I na faia le lagi.
Salamo 96:6 O lo‘o i ona luma le mamalu ma le matagofie;
Salamo 96:7 Ia tuuina atu iā Ieova, outou aiga o nuu, ia outou avatu iā Ieova le mamalu ma le malosi.
Salamo 96:8 Ia tuuina atu iā Ieova le mamalu o lona suafa; Aumai se taulaga, ma o mai i Ona lotoā.
Salamo 96:9 Ia outou ifo iā Ieova, i le matagofie o le paia! Ia tetete i Ona luma, le lalolagi uma.
Salamo 96:10 Fai atu i atunuu, “E fai Ieova ma tupu; Ua faavaeina foi le lalolagi, e le mafaagaeetia. Na te faamasinoina nuu ma le tonu.”
Salamo 96:11 Ia olioli le lagi, ia olioli foi le lalolagi; Ia taalili le sami, ma mea uma ua tumu ai;
Salamo 96:12 Ia olioli le fanua, ma mea uma o iai. ‘Ia ‘alalaga fiafia fo‘i la‘au uma o le vao;
Salamo 96:13 i luma o Ieova. Aua e afio mai o Ia, aua e afio mai e faamasino le lalolagi. E faamasino e ia le lalolagi i le amiotonu,a ma nuu i Lana upu moni. Faamatalaga vae: aTagaʻi foʻi i le Salamo 98:9, Galuega 17:31, Faaaliga 19:11.

O le asō o le aso lona fa lea o le vaiaso lona ono o vaiasosa e fitu, o le aso e tolusefulu-iva o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Tolugafulu ma le iva | O Ieova, le Pule o le Lalolagi Salamo 98:1-9

Salamo 98:1 Usu atu ia iā Ieova le pese fou! Auā na ia faia vavega; O lona aao taumatau ma lona aao paia ua aumaia ai le faaolataga ia te ia.
Salamo 98:2 Ua faailoa mai e Ieova lana faaolataga; Ua ia faailoa atu lona amiotonu i luma o nuu ese.
Salamo 98:3 Ua ia manatua lona alofa faamaoni ma lona faamaoni i le aiga o Isaraelu; Ua iloa e tuluiga uma o le lalolagi le lavea'iga a lo tatou Atua.
Salamo 98:4 Ia alalaga ia Ieova le lalolagi uma; Alalaga ia i le pese, ia olioli, ma fai pesega.
Salamo 98:5 Ia pepese atu ia Ieova i le kitara, ma le leo o le pese.
Psa 98:6 I pu ma le leo o se fata; Ia alalaga i luma o Ieova le Pule Silisili Ese.
Salamo 98:7 Ia taalili le sami, ma mea uma ua tumu ai, O le lalolagi ma ē o nonofo ai.
Salamo 98:8 Ia pati lima o vaitafe, ia pepese faatasi mauga i luma o Ieova.
Salamo 98:9 Auā e afio mai o ia e fa‘amasino le lalolagi. Na te faamasinoina le lalolagi i le amiotonu, ma le nuu ma le tonu.

O le asō o le aso lona lima lea o le vaiaso lona ono o vaiasosa e fitu, o le aso lona fasefulu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Fagafulu | O Ieova, le Tupu Silisili Ese Salamo 99:1-9

Salamo 99:1 E fai Ieova ma tupu; Ua gatete tagata! Ua nofotupu o ia i le keruima; Ua lulu le lalolagi!
Salamo 99:2 E silisili Ieova i Siona, e maualuga foʻi o ia i nuu uma.
Salamo 99:3 Ua latou vivii atu i lou suafa, e silisili ma mataʻutia, e paia lava.
Salamo 99:4 E fiafia fo'i le malosi o le Ali'i i le pule tonu; E te fa'atumauina le tonu; E te faia le faamasinoga tonu ma le amiotonu i Iakopo.
Salamo 99:5 Ia faaeaina Ieova lo tatou Atua, ma ia outou ifo i lona tulaga aao;
Sa 99:6 O Mose ma Arona sa i ai i ana faitaulaga, o Semu foi sa i ai faatasi ma e valaau atu i lona suafa. Na latou valaau atu iā Ieova, ona tali mai lea o ia iā i latou.
99:7 Na ia fetalai atu iā i latou i le ao faaniutū; Sa latou leoleoina Ana molimau Ma le tulafono na Ia tuuina atu ia i latou.
Salamo 99:8 Na e tali mai iā i latou, Ieova e, lo matou Atua. Sa e faamagalo atu ia te i latou, e ui lava na e taui ma sui ia latou amio.
Salamo 99:9 ‘Ia ‘outou fa‘aeaina le ALI‘I lo tatou Atua, ma ifo atu i lona mauga pa‘ia; Auā e paia Ieova lo tatou Atua.

O le asō o le aso ono lea o le vaiaso lona ono o vaiaso e fitu, o le aso e fasefulu-tasi o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Fasefulutasi | Le Alofa o Ieova Salamo 103:1-22

Salamo 103:1 Loʻu tagata e, ia outou faamanū atu iā Ieova, ma mea uma o i totonu iā te aʻu, ia faamanū atu i lona suafa paia.
Salamo 103:2 Loʻu tagata e, ia outou faamanū atu iā Ieova, ma aua neʻi galo ana mea uma na fai.
Salamo 103:3 O lē na te fa‘amāgaloina ou amioletonu uma, o lē fa‘amālōlōina ou ma‘i uma;
Salamo 103:4 O lē na te togiolaina lou ola ai le malaia, o lē na te fa‘apaleina oe i le alofa ma le alofa;
Salamo 103:5 O lē na te fa‘amalieina lou mana‘o i le lelei, ‘ua fa‘afouina lou taule‘ale‘a e pei o le aeto.
Salamo 103:6 O loo faia e Ieova le amiotonu, ma le faamasinotonu i ē ua sauāina uma lava.
Salamo 103:7 Na ia faailoa atu ona ala ia Mose, o ana galuega foi i le fanauga a Isaraelu.
Salamo 103:8 E alofa mutimuti vale ma alofa mai Ieova, e onosai, e tele foʻi lona alofa faamaoni.
Salamo 103:9 E lē finau pea o ia, e lē faatumauina foʻi e faavavau.
Psa 103:10 Na te lei faia ia i tatou e tusa ma a tatou agasala, na te le taui mai foi ia te i tatou e tusa ma a tatou amio leaga.
103:11 Auā e pei ona maualuga o le lagi i luga o le lalolagi, e faapea ona tele o lona alofa i ē matataʻu iā te ia;
Salamo 103:12 E pei ona mamao o sasaʻe ma sisifo, e faapea foʻi ona ia aveesea a tatou solitulafono iā i tatou.
Salamo 103:13 E pei ona alofa mutimutivale o le tamā i lana fanau, e faapena foʻi ona mutimuti vale o Ieova i ē matataʻu iā te ia.
Salamo 103:14 Auā ua silafia e ia le auala na faia ai i tatou; Na te manatua o tatou o le efuefu.
Psa 103:15 O aso o le tagata e pei o le vao; E pei o le fuga o le fanua, e faapea ona tupu o ia.
Salamo 103:16 Auā ua agi le matagi i ona luga, ua lē toe iai, e lē toe manatua foʻi e lona nofoaga.
Salamo 103:17 A o le alofa o Ieova e mai i le vavau e oo i le faavavau i luga o ē matataʻu iā te ia, ma lana amiotonu i fanau a fanau.
Salamo 103:18 ‘iā te i latou o ē tausi i lana feagaiga, ma ē manatua ana poloa‘iga e fai ai.
Salamo 103:19 ‘Ua fa‘atumauina e le ALI‘I lona nofoāli‘i i le lagi, e pule fo‘i lana nofoa‘iga i mea uma lava.
Salamo 103:20 Ia outou vivii atu iā Ieova, o outou o ana avefeʻau, o ē malolosi tele, o ē e faia lana afioga, ma faalogo i le siʻufofoga o lana afioga.
Salamo 103:21 Ia vivii atu iā Ieova, o outou ana ʻau uma, o outou ana auauna, o ē faia lona finagalo.
Salamo 103:22 ‘Ia fa‘amanū atu ‘iā Ieova, o ana galuega uma lava, i mea uma o lana pulega. Loʻu tagata e, ia vivii atu iā Ieova!

O le asō o le aso fitu o le vaiaso lona ono o vaiasosa e fitu, o le aso e fasefulu-lua o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati, o le Sapati lona ono o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona ono o vaiaso e fitu.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso e Fagafulu ma le Lua | Ieova ma Ona Tagata (Vaega VI) Salamo 105:1-11

Salamo 105:1 Ia vivii atu iā Ieova! Valaau atu i lona suafa, faailoa atu ana galuega i nuu.
Psa 105:2 Pepese atu ia te ia, pepese atu ia te ia; Tautala i Ana vavega uma.
Salamo 105:3 Ia e mitamita i lona suafa paia; Ia olioli loto o e saili ????.
Salamo 105:4 Ia outou saʻili iā Ieova ma lona malosi; Saili atu i Ona fofoga e le aunoa.
Salamo 105:5 Ia outou manatua ana vavega na ia faia, o ana vavega, ma faamasinoga tonu a lona fofoga.
Salamo 105:6 Le fānau a lana ‘au‘auna o Aperaamo, o le fānau a Iakopo, o ona tagata filifilia!
Salamo 105:7 O Ieova lo tatou Atua o ia; O loo i le lalolagi uma ana faamasinoga.
Salamo 105:8 ‘Ua manatua e ia lana feagaiga e fa‘avavau, o le ‘upu na ia poloa‘i mai ai, i tupulaga e afe.
Salamo 105:9 O le feagaiga fo‘i na ia osia ma Aperaamo, ma lana tautoga ‘iā Isaaka;
Psa 105:10 Na fa'amauina fo'i ia Iakopo? mo le tulafono, Ia Isaraelu, o le feagaiga e faavavau;
Salamo 105:11 ‘Ua fa‘apea atu, “‘Ou te foa‘iina atu ‘iā te oe le nu‘u o Kanana, o le tofi o lou tofi.”

Faitauina o le Omera–vaiaso 7

O le aso nei o le aso muamua o le vaiaso lona fitu o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso e fasefulu-tolu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Fasefulutolu | Le Alofa Tunoa o Ieova Salamo 106:1-5

Salamo 106:1 Ia vivii atu iā Ieova! Ia vivii atu iā Ieova, auā e lelei o ia! Auā e fa'avavau lava lona alofa.
Salamo 106:2 O ai na te faamatalaina galuega mamana a Ieova? Pe ta'u atu Lona viiga uma?
Salamo 106:3 Amuia i latou o ē tausi i le amiotonu, o ē fai le amiotonu i aso uma lava.
Salamo 106:4 Ieova e, ia e manatua mai aʻu ina ua talia e ou tagata; asiasi mai iā te aʻu i lau laveaʻiga,
Salamo 106:5 ‘ina ‘ia va‘ai atu i le lelei o ē ‘ua filifilia e oe, ‘ia ‘oli‘oli i le fiafia o lou nu‘u, ‘ia ‘ou mitamita ai ma lou tofi.

O le aso nei o le aso lona lua o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le fasefulufa o aso o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso e Fagafulu ma le Fa | I Vivii ia Ieova Salamo 111:1-10

Sala 111:1  Alefa Vivii ia Ieova! Ou te faafetai iā Ieova ma loʻu loto atoa, B?t I le faapotopotoga o ē saʻo, ma le faapotopotoga.
Sala 111:2  Komeli E tetele galuega a Ieova, Dalet Sa su'eina e i latou uma o e fiafia i ai.
Sala 111:3  H? O Lana galuega le matagofie ma le silisiliese; Oka Ma o Lana amiotonu e tumau e faavavau.
Sala 111:4  Zayn Ua ia faia ana vavega ia manatua; ?et E alofa mai Ieova ma e alofa mutimutivale.
Sala 111:5  Tetele Ua ia foaʻi atu meaʻai i ē matataʻu iā te ia; iod Na te manatua Lana feagaiga e faavavau.
Sala 111:6  Kafa Ua ia faaali atu i ona tagata le mana o ana galuega, Lamed ‘ia avatu ‘iā te i latou le tofi o nu‘u ‘ese.
Sala 111:7  O Mem O galuega a Ona aao o le upu moni ia ma le amiotonu, tāupou sā E fa'amaoni ana poloa'iga uma,
Sala 111:8  tutusa? E faatumauina e faavavau faavavau lava, Aini Faia i le faamaoni ma le sa'o.
Sala 111:9  P? Na ia auina mai le togiola i lona nuu, Tsadi Ua ia poloai mai i Lana feagaiga e faavavau. qoph Va'aia ma le mata'utia Lona Suafa.
Sala 111:10  R?sh O le mataʻu iā Ieova o le amataga lea o le poto; Sini O i latou uma o loʻo faia na mea o loʻo i ai se malamalama lelei. Taw O lona viiga e tumau e faavavau.

O le aso lona tolu o le vaiaso lona fitu o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso fasefululima lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Fagafulu Lima | Le Fiafia o se Tagata Lelei Salamo 112:1-10

Sala 112:1  Alefa Vivii ia Ieova! Amuia le tagata, o lē e mataʻu iā Ieova, B?t O lē ‘ua matuā fiafia i Ana poloa‘iga.
Sala 112:2  Komeli E malosi i le lalolagi ana fanau, Dalet E manuia le tupulaga o ē amio sa'o.
Sala 112:3  H? O lo‘o i lona fale le ‘oloa ma le ‘oloa; Oka Ma o lana amiotonu e tumau e faavavau.
Sala 112:4  Zayn Ua alu aʻe le malamalama i le pōuliuli i ē ua saʻo, o ē faaalia le alofa; ?et O e alofa, Ma e amiotonu.
Sala 112:5  Tetele E lelei le tagata e alofa ma nonō atu, iod Na te lagolagoina ana mataupu i le faamasinoga tonu.
Sala 112:6  Kafa Auā e lē lūlūina lava o ia; Lamed E manatua e fa'avavau le tagata amiotonu.
Sala 112:7  O Mem E le fefe o ia i se lipoti leaga. tāupou sā O lona loto e mausalī, fa'atuatua i ????.
Sala 112:8  tutusa? Ua faatumauina lona loto, e le fefe o ia, Aini A o ia vaavaai atu i ona fili.
Sala 112:9  P? Na ia faataapeapeina, na ia avatu i e matitiva, Tsadi E tumau e faavavau lana amiotonu. qoph Ua faaeaina lona seu ma le mamalu.
Sala 112:10  R?sh E iloa atu e lē ua sesē, ona tigā ai lea; Shin E lilivau ona nifo ma liusuavai. Taw E fano le tu'inanau o ē amio leaga.

O le aso nei o le aso lona fa o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e fasefulu-ono o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Fasefuluono | Le Taui o le Usiusitai Salamo 128:1-6

Salamo 128:1 Amuia i latou uma o e matatau ia Ieova, o e savavali i ona ala.
Salamo 128:2 E te ʻai foʻi i le galuega a ou lima. Ia manuia, ma ia manuia oe.
Salamo 128:3 Ia avea lau avā e pei o le vine fua mai i lou fale, o au tama tane foʻi e pei o laau olive e vagavagai i lau laʻoʻai.
Salamo 128:4 Faauta, e faapea ona faamanuiaina le tagata o lē mataʻu iā Ieova.
Salamo 128:5 E faamanuia foʻi Ieova iā te oe mai Siona, e te iloa foʻi le lelei o Ierusalema i aso uma o lou olaga.
Salamo 128:6 Ia e iloa foʻi le fanau a lau fanau! Ia i luga o Isaraelu le filemu!

O le aso nei o le aso lona lima o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e fasefulu-fitu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso e Fagafulu ma le Fitu | Se Tatalo mo se Fesoasoani Salamo 130:1-8

Salamo 130:1 Ua ou valaau atu iā te oe mai i mea loloto, Ieova e.
Salamo 130:2 Ieova e, ia e faafofoga mai i loʻu leo! Ia faalogo mai ou taliga i le leo o a'u tatalo.
Salamo 130:3 Ieova e, afai e te silasila mai i mea piʻopiʻo, Ieova e, o ai sē e tū?
Salamo 130:4 Ae o loo iā te oe le faamagaloga, ina ia mataʻutia ai oe.
Salamo 130:5 Na ou vaavaai atu iā Ieova, ua vaavaai atu foʻi loʻu tagata, ma ua ou faatalitali i lana afioga.
Salamo 130:6 E sili atu loʻu vaai iā Ieova nai lo o ē e leoleo i le taeao, ma vaavaai mo le taeao.
Salamo 130:7 Isaraelu e, inā faatalitali ia Ieova; Auā o loo iā Ieova le faamaoni. Ma ia te Ia le togiola tele,
Salamo 130:8 Auā na te togiolaina Isaraelu ai ona amio leaga uma lava.

O le aso nei o le aso ono o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso fasefulu-valu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Fasefulu valu | Se Valaauga mo le Vateatea ina ia Viia Ieova Salamo 148:1-14

Salamo 148:1 Ia vivii atu iā Ieova! Ia vivii atu iā Ieova mai le lagi, ia vivii atu iā te ia i mea maualuluga!
Salamo 148:2 Ia vivii atu iā te ia, o ana avefeʻau uma; 'Ia vivi'i atu 'iā te ia, o ana 'au uma lava!
Salamo 148:3 Ia vivii atu iā te ia, le lā ma le masina; Ia vivii atu ia te Ia, outou fetu uma o le malamalama!
Salamo 148:4 Ia vivii atu iā te ia, le lagi o le lagi, ma outou vai e sili i le lagi.
Salamo 148:5 Ia latou vivii atu i le suafa o Ieova, auā na ia poloaʻi mai, ona faia ai lea o i latou.
Salamo 148:6 Na ia faatumauina foʻi i latou e faavavau faavavau lava;
Salamo 148:7 Ia vivii atu iā Ieova mai i le lalolagi, outou manu feʻai tetele, ma mea loloto uma lava.
Salamo 148:8 O le afi ma le uato‘a, o le kiona ma le ao, o le matagi malosi fo‘i e faia lana afioga;
Salamo 148:9 O mauga ma mauga uma, o la‘au fua ma arasi uma;
Salamo 148:10 O manu fe‘ai ma manu vaefā uma lava, o manu fetolofi ma manu felelei;
Salamo 148:11 O tupu o le lalolagi ma tagata uma, o faipule ma faamasino uma o le lalolagi,
Salamo 148:12 O taulelea ma taupou, o toeaina ma tamaiti.
Salamo 148:13 Ia latou vivii atu i le suafa o Ieova, auā e na o lona suafa lava e faaeaina, o lona mamalu e sili lea i le lalolagi ma le lagi.
Salamo 148:14 Na te siitia foʻi le nifo o lona nuu, o le viiga o ona tagata alofa uma; O le fanauga a Isaraelu, o le nuu e latalata ia te ia. Vivii ia Ieova!

O le aso nei o le aso fitu o le vaiaso lona fitu o vaiasosa e fitu. O le asō o le fasefuluiva o aso o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati lona fitu o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Fasefuluiva | O le Tatalo o le Faafetai Salamo 138:1-8

Salamo 138:1 ‘Ou te fa‘afetai atu ‘iā te oe ma lo‘u loto ‘atoa; i luma o ē malolosi ‘ou te fai pesega ‘iā te oe.
Salamo 138:2 Ou te ifo atu i lou Atua paia, ma ou vivii atu i lou suafa ona o lou alofa faamaoni ma lou faamaoni; Auā ‘ua e fa‘asilisiliina lau Afioga, Lou Suafa, i mea uma lava.
Salamo 138:3 Na e tali mai ‘iā te a‘u i le aso na ‘ou vala‘au atu ai, ‘ua e fa‘amalosi ‘iā te a‘u i lo‘u malosi.
Salamo 138:4 Ia vivii atu ia te oe o alii uma o le lalolagi, Ieova e, pe a latou faalogo i afioga a lou fofoga.
Salamo 138:5 Ia latou pepese foʻi i ala o Ieova, auā e silisili ona mamalu o Ieova.
Salamo 138:6 E ui ina faaeaina Ieova, e silasila mai o ia i ē lotomaulalo; A o ē fa'amaualuga Na te silafia mamao mai.
Salamo 138:7 E ui ina ou savali i le puapuaga, e te faaola mai iā te aʻu; Ua e faaloaloa mai lou aao e tetee atu i le ita o o'u fili, ma e faaolaina a'u e lou aao taumatau.
Salamo 138:8 E faia e Ieova le sao atoatoa mo aʻu. Ieova e, e faavavau lou alofa faamaoni. Aua e te tuulafoaiina galuega a ou aao.

SHAVUOT | TAUSAGA O LE Penetekoso

O lenei Tausamiga o le aso lona limasefulu ua fai ma itu e tele ma o se taunuuga, ua faaigoaina i le tele o igoa. O igoa nei:

  • Chag Ha-Shavuot po'o Hag Shabu'ot (Fa'amanatuga o Vaiaso)
  • Azeret shel Pesa (Vaimi Faaiʻu o le Paseka)
  • Yom ha-Bikkurim (Aso o Uluai Fua)
  • Tausamiga o Shabua po'o Haga di-Shebu'aya
  • Hag ha-Kazir (Tausamiga o le Seleselega)
  • Azeret (Fa'ai'uga Fa'ai'u)

O le aso nei o le limasefulu ma le aso mulimuli o le faitauina mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le taeao o le Sapati lona fitu, o le Tausamiga o Vaiaso, o le Tausamiga o le Seleselega, po o le Aso o Uluai Fua.

Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!

Aso Limagafulu | Ia vivii atu iā Ieova! | Salamo 150:1-6

Salamo 150:1 Ia vivii atu iā Ieova! Viia ?l i Lona afioaga paia; Ia vivii atu ia te Ia i Lona vanimonimo tele!
Salamo 150:2 Ia vivii atu iā te ia ona o ana galuega mamana; Ia vivii atu ia te Ia e tusa ma lona silisili ese!
Salamo 150:3 Ia outou vivii atu iā te ia i le ili a le tagata faatau; Ia vivii atu ia te Ia i le kitara ma le kitara!
Salamo 150:4 Ia vivii atu iā te ia i topa ma siva; Ia vivii atu ia te Ia i meafaifaaili e iai uaua ma fagufagu!
Salamo 150:5 Ia vivii atu iā te ia i sumepalo taalili; Vivii atu ia te Ia i sumepalo taalili!
Salamo 150:6 Ia vivii atu iā Ieova o ē ua i ai le mānava. Vivii ia Ieova!

Faamalologa Refeinu

Faamalologa Refeinu

I le Aso Muamua o Areto e lē Faafefeteina, na ou faitau atu ai i la matou faapotopotoga i luga o le zoom, o mea na tutupu e tau atu i le faasatauroina o Iesu i lo tatou taeao auaunaga.

Ona oo lea i le aoauli, na ou faitau mea na tutupu i le Esoto. O le ata i luga o le faavaa o lenei vitio o le Sami Ulaula Crossing site e tilotilo i sisifo mai Saudi Arabia.

Na ou tuuina atu i le vaega se tofiga pe a uma lenei e o e matamata o le aoaoga mai Aleph Beta e uiga i faamalologa.

O le Aso 7 o Areto e lē Faafefeteina

O le Aso 7 o Areto e lē Faafefeteina

Aiseā tatou te tausia ai le Aso lona 7 o Areto e lē Faafefeteina? O le a lona uiga?

Tatou te faitau i le Numera

Numera 33:3 Na latou o mai mai Ramese i le masina muamua, i le aso e sefulu ma le lima o le masina muamua. O le aso na sosoo ai ma le Paseka, na ō atu ai ma le manumalo le fanauga a Isaraelu i luma o Aikupito uma, a o tanu e Aikupito a latou ulumatua uma lava, o ē na fasiotia e Ieova faatasi ma i latou. Na faia foʻi e Ieova faamasinoga i o latou atua.

O le taumafataga o le Paseka na faia i le aso 15 i le goto o le la.

Esoto 12:1 ‘Ua fetalai mai fo‘i le ALI‘I ‘iā Mose ma Arona i le nu‘u o Aikupito, “E fai lenei masina mo ‘outou ma amataga o masina. O le masina muamua lea o le tausaga mo outou. ‘Ia ta‘u atu i le fa‘apotopotoga uma o Isaraelu, o le aso e sefulu o lenei masina e ta‘itasi ma ‘ave se tama‘i mamoe e tusa ma ‘āiga o latou tamā, o le tama‘i mamoe i le ‘āiga. ‘Āfai fo‘i e to‘aitiiti le ‘āiga mo se tama‘i mamoe, ‘ona ‘ave lea e ia ma lē la te tuā‘oi lata ane e tusa ma le aofa‘i o tagata; e tusa ma mea e mafai ona ‘ai e outou ta‘ito‘atasi ma lau faitau i le tama‘i mamoe. ‘Ia sao ‘ona lelei a ‘outou tama‘i mamoe, o le po‘a e tasi le tausaga. E mafai ona e ave mai i mamoe po o ʻoti, ma oe ‘ia tausia ai se‘ia o‘o i le aso e sefulu ma le fa o lenei masina, ina ua le faapotopotoga atoa o le faapotopotoga a e fasi e Isaraelu a latou tamai mamoe i pogisa.
“Ona latou ave lea o sina toto, ma tuu i luga o pou e lua o le faitotoʻa ma le faalavalava o fale latou te aai ai. Latou te ‘a‘ai le aano i lea po, ‘ua tunu i le afi; ‘atoa ma areto e lē fa‘afefeteina ma la‘au ‘o‘ona latou te ‘a‘ai ai. ‘Aua ne‘i ‘ai ni mea mata po o se mea fa‘apuna i le vai, a ‘ia tunu, o lona ulu ma ona vae ma ona itū. ‘Aua fo‘i ‘e te tu‘uina se mea e totoe i le taeao; so o se mea e totoe i le taeao e te susunuina. ‘Ia fa‘apea ‘ona ‘outou ‘ai ai: ‘ia fa‘amauina o ‘outou fusi, ma o ‘outou se‘evae i o ‘outou vae, ma o ‘outou to‘oto‘o i o ‘outou lima. E te ʻai faavave. O le Paseka a le Alii. Auā ‘ou te ui ane i le nu‘u o Aikupito i lea po, ‘ou te fasi fo‘i i ulumatua uma lava i le nu‘u o Aikupito, o tagata ‘atoa ma manu; + ou te faaoo foʻi le faamasinoga i atua uma o Aikupito: O aʻu o Ieova. E fai le toto ma fa‘ailoga ‘iā te ‘outou, i fale tou te i ai. A ‘ou va‘ai atu i le toto, ‘ona ‘ou sopo‘ia atu ai lea ‘iā te ‘outou, e lē o‘o fo‘i ‘iā te ‘outou se mala e fa‘aumatia ai ‘outou, pe a ‘ou taia le nu‘u o Aikupito.
“E fai foʻi lenei aso ma faamanatuga iā te outou, tou te faia foʻi o se tausamiga iā Ieova; i o ‘outou tupulaga amulī, o le tulafono e fa‘avavau, ‘ia ‘outou fai ai o le tausamiga. E fitu aso e te ‘ai ai areto e lē fa‘afefeteina. O le aso muamua tou te aveese ai le mea faafefete i o outou fale, auā afai e ʻai se tasi i le mea ua faafefeteina, e afua mai i le aso muamua e oo i le aso fitu, e vavaeeseina lea tagata mai ia Isaraelu. O le aso muamua tou te faia ai se fa‘apotopotoga pa‘ia, o le aso fitu fo‘i o le fa‘apotopotoga pa‘ia. E leai se galuega e faia i ia aso. Ae o mea e manaʻomia e tagata uma e 'ai, na o oe lava e mafai ona saunia. + Ia outou tausia foʻi le tausamiga o areto e lē faafefeteina, auā o le aso lava lea na ou aumaia ai a outou ʻau mai i le nuu o Aikupito. O le mea lea ia outou tausia ai lenei aso, i o outou tupulaga amuli, o se tulafono e faavavau. O le masina muamua, e āfua mai i le aso e sefulu ma le fa o le masina i le afiafi, tou te ‘a‘ai ai areto e lē fa‘afefeteina se‘ia o‘o i le aso e luafulu ma le tasi o le masina i le afiafi. E fitu aso e lē maua ai se mea faafefete i o outou fale. ‘Āfai fo‘i e ‘ai se tasi i le mea fa‘afefete, e vavae‘eseina lea tagata i le fa‘apotopotoga o Isaraelu, po o se tagata ‘ese, po o se tagata o le nu‘u. Aua tou te aai i se mea e faafefeteina; tou te aai i areto e lē faafefeteina i mea uma tou te nonofo ai.”

Na fasia tamai mamoe i le goto o le la, i le aso 14. Ona tao lea ma sauni e 'ai pe a goto le la i le aso 15. O le aso muamua o Areto e lē Faafefeteina. E 7 aso tou te aai ai i le areto e lē faafefeteina, ae lē o le 8 aso. Ma e ao ona outou aai i le Paseka ma areto e lē faafefeteina.

I lena lava po o le 15th na Pasia ai e le Agelu o le Oti i latou sa i ai le toto i le faitotoa. Ma o le po lava lena na fai atu ai Farao ia Isaraelu e o ese ma latou o ese i le aso 15. O le aso lava lea na fasiotia ai le ulumatua.

O lea, na ou alu i google maps ma kiliki i luga o le nofoaga e uiga i le mea sa i ai Avaris i le mea sa latou nonofo ai i Kosena ona ou kiliki lea i luga o le mea sa i ai Sukkot i le mea sa latou potopoto ai i le aso 15.

Numera 33:5 ‘Ona ō atu lea o le fānauga a Isaraelu mai Ramese, ma latou tolauapi i Sukota. Na latou ō mai mai Sukota, ma latou tolauapi i Etama, o i le pito o le vao. Na latou ō mai mai i Etama, ma toe foʻi atu i Pe-airota, o loʻo i le itu i sasaʻe o Paalasefoni, ma latou tolauapi i luma o Mekatala. ‘Ona latou ō ai lea mai luma o Hahirota, ma latou ui atu i totonu o le sami i le vao;

 

Pe a ou vaai atu Kalena Torah ma siaki le tausaga o le malaga i le 1379 TLM.

O le Aso Sa foʻi o le aso muamua lea o Areto e lē Faafefeteina ma o le taeao foʻi lea ina ua mavae le Paseka, na ō ai Isaraelu ma faapotopoto i Sukota i le mea na latou tolauapi ai i lenā pō muamua. O se mamao e tusa ma le 1 kilomita poʻo se 119-itula savali e tusa ai ma google. E leai ni a'u nofoaga tonu mo google maps o lea ou te fa'atatau. Ona latou savavali ai lea mai i inā i Etama o loo i sisifo o Eilata Isaraelu i aso nei. O se mamao e tusa ma le 24 kilomita pe 297 itula o savali. 60 ma le afa aso malaga.

Sa latou savavali i le ao ma le po i lea taimi.

Esoto 13:20 Na latou ō mai mai Sukota, ma latou tolauapi i Etama, i le pito o le vao. Ma sa afio atu le Alii i luma o i latou i le ao faaniutu e taitaia i latou i le ala, ma i le po i le afi faaniutu e faamalamalama ai i latou, ina ia latou malaga i le ao ma le po. O le ao faaniutu i le ao ma le afi faaniutu i le po e leʻi teʻa ese mai i luma o le nuu.

O lea ua tatou oo atu ai i le Aso Lulu ina ua latou tolauapi i Etama. Na latou liliu mai mai i Etama ma o atu i Pe-airota, o i le itu i sasae o Paalasefoni, ma latou to lauapi i luma o Mekatala. O aso nei ua taʻua o Nuweiba. Ua faailoa atu ai ia te oe o le Sami Ulaula na faia i le aso 7 o Areto e le Faafefeteina.

Esoto 14:1 ‘Ona fetalai mai lea o le ALI‘I ‘iā Mose, “‘Ia e fai atu i le fānauga a Isaraelu e toe fo‘i mai ma tolauapi i luma o Peairota, i le va o Mekatala ma le sami, i luma o Paalasefoni; tou te tolauapi faafeagai ma le sami. Auā e fai ane Farao i le fānauga a Isaraelu, ‘Ua feoa‘i i latou i le nu‘u; ua punitia i latou e le vao.' ‘Ou te fa‘ama‘a‘a fo‘i le loto o Farao, e tuliloa fo‘i e ia ‘iā te i latou, e vi‘ia fo‘i a‘u ‘iā Farao ma ana ‘au uma, ‘ona iloa ai lea e Aikupito o a‘u lava o le ALI‘I.” Ma sa latou faia faapea.

‘Ua ta‘u atu i le tupu o Aikupito ‘ua sōsōla le nu‘u, ‘ona liliu ai lea o le loto o Farao ma ana ‘au‘auna i le nu‘u, ‘ua fa‘apea ane, “Se a lenei mea ‘ua tatou faia, ‘ua tatou tu‘u mai ai Isaraelu e ō ‘ina ‘ia lē ‘au‘auna mai ‘iā te i tatou? ‘Ona saunia lea e ia o lona kariota, ‘ua ‘ave fo‘i e ia lana itūtau‘a, ‘ua ‘ave fo‘i e ia o kariota filifilia e ono selau, ma isi kariota uma o Aikupito, ma ali‘i e pule ‘iā te i latou uma. ‘Ua fa‘ama‘a‘a fo‘i e le ALI‘I le loto o Farao le tupu o Aikupito, ‘ua tuliloa fo‘i e ia o le fānauga a Isaraelu, a o ō atu le fānauga a Isaraelu ma le fa‘atauva‘a. ‘Ua tuliloa ‘iā te i latou e Aikupito, o solofanua uma ma kariota a Farao, ma ana ‘au e ti‘eti‘e i solofanua, ma ana itūtau‘a, ‘ua latou maua atu fo‘i ‘ua tolauapi i latou i le sami, e lata ane i Peairota, i luma o Paalasefona.

‘Ua fa‘alatalata mai Farao, ‘ona tepa a‘e lea o le fānauga a Isaraelu, fa‘auta fo‘i, o Aikupito o lo‘o mulimuli mai ‘iā te i latou, ‘ua latou matuā matata‘u lava. Ona alalaga atu lea o le nuu o Isaraelu i le Alii. Ua latou fai mai iā Mose, “E lē o iai ea ni tuugamau i Aikupito ua e ave ai i matou e oti i le toafa? O le ā le mea ua e faia iā i matou i le aumaia o i matou mai i Aikupito? Pe e lē o le mea ea lenei na matou fai atu ai iā te oe i Aikupito: ‘Ia tuu pea i matou e auauna i Aikupito’? Auā e lelei ‘ona matou ‘au‘auna i Aikupito nai lo le oti i le vao.” Ma sa fai atu Mose i le nuu, "Aua tou te matatau, ia tutumau, ma vaai i le faaolataga a le Alii, lea o le a ia faia mo outou i le aso nei. Auā o Aikupito ‘ua ‘outou va‘ai i ai i le asō, tou te lē toe va‘ai lava. O le a tau le Alii mo outou, ae na ona outou fifilemu.”

Ua fetalai mai Ieova iā Mose, “Aiseā ua e tagi mai ai iā te aʻu? Fai atu i le nuu o Isaraelu e agai i luma. Sii ia i luga lou tootoo, ma faaloaloa lou lima i luga o le sami ma vaeluaina, ina ia mafai ona ui atu le fanauga a Isaraelu i le sami i le eleele matutu. ‘Ou te fa‘ama‘a‘a fo‘i loto o Aikupito, ‘ina ‘ia latou mulimuli atu ‘iā te i latou, ‘ona ‘ou vi‘ia ai lea o Farao ma ana ‘au uma, o ana kariota, ma ana ‘au ti‘eti‘e solofanua. ‘Ona iloa ai lea e Aikupito o a‘u lava o le ALI‘I, pe a ‘ou vi‘ia Farao, ma ana kariota, ma ana ‘au e ti‘eti‘e i solofanua.”

‘Ona alu atu ai lea o le agelu a le Atua, o lē na muamua atu i ‘au a Isaraelu, ma alu atu i o latou tua; Ma sa i ai le ao ma le pogisa. Ma sa susulu le po e aunoa ma se tasi e sau i le isi i le po atoa.

‘Ona faaloaloa atu lea e Mose o lona lima i luga o le sami, ‘ona toe fa‘afo‘i lea e le ALI‘I o le sami i le matagi malosi mai sasa‘e i le pō atoa, ‘ua fai ai le sami ma lau‘ele‘ele matūtū, ‘ona vaeluaina ai lea o vai. ‘Ua ō atu fo‘i le fānauga a Isaraelu i totonu o le sami i le ‘ele‘ele mātūtū, ‘ua fai fo‘i le vai ma pā ‘iā te i latou i lo latou itū taumatau ma lo latou itū tauagavale. ‘Ua tuliloa mai Aikupito, ma mulimuli atu ‘iā te i latou i totonu o le sami, o solofanua uma a Farao, ma ana kariota, ma ana ‘au e ti‘eti‘e i solofanua. Ma i le leoleoga o le taeao, na silasila ifo ai Ieova i le afi faaniutū ma le ao i le ʻautau a Aikupito ma faapogaia le ʻautau a Aikupito i le atuatuvale, ma pupuni ai uili o a latou kariota, ina ia latou feoaʻi solo. ‘Ona fai atu lea o Aikupito, “‘Ia tatou sōsōla i luma o Isaraelu, auā o le ALI‘I o lo‘o tau mo i latou ma Aikupito.”

‘Ona fetalai mai lea o le ALI‘I ‘iā Mose, “‘Inā fa‘aloaloa ia lou lima i luga o le sami, ‘ina ‘ia toe fo‘i mai ai le vai i luga o Aikupito, i luga o a latou kariota, ma a latou ‘au e ti‘eti‘e i solofanua.” Ona faaloaloa atu lea e Mose lona lima i luga o le sami, ona toe foi ai lea o le sami i lona ala masani ina ua oo mai le taeao. Ma a o sosola tagata Aikupito i ai, na lafo e le Alii Aikupito i totonu o le sami. ‘Ua toe fo‘i mai le vai, ‘ua ufitia ai kariota ma ‘au ti‘eti‘e solofanua; o ‘au uma a Farao na mulimuli atu ‘iā te i latou i le sami, e le‘i toe se tasi o i latou. A o le fanauga a Isaraelu sa savavali i le eleele matutu i le sami, o le vai na fai ma pā ia i latou i o latou lima taumatau ma lo latou itu tauagavale.

‘Ua fa‘apea ‘ona fa‘aolaina e le ALI‘I ‘iā Isaraelu i lea aso mai lima o Aikupito, ma ‘ua iloa atu e Isaraelu tagata Aikupito ‘ua oti i luga o le matafaga. Na iloa e Isaraelu le malosi tele na faia e le ALI‘I i Aikupito, ‘ona matata‘u ai lea o le nu‘u i le ALI‘I, ma fa‘atuatua i le ALI‘I ma lana ‘au‘auna o Mose.

O se tasi o vavega silisili na faia e Ieova mo Isaraelu, o le vaeluaina lea o le Sami Ulaula ina ia mafai ai ona latou sosola. Ua faatonuina i tatou e aai i le Paseka ma o tatou ofu talaloa ma seevae ua sauni e sosola ma aai faanatinati.

Esoto 12:11 ‘Ia fa‘apea ‘ona ‘outou ‘a‘ai ai: ‘ia fa‘amauina o ‘outou fusi, ma o ‘outou se‘evae i o ‘outou vae, ma o ‘outou to‘oto‘o i o ‘outou lima. E te ʻai faavave. O le Paseka a le Alii.

O se faataʻitaʻiga o mea e mafai ona tatou faatalitalia i le Esoto Sili o le a oo mai. Tatou te faitau i ai i le Faaaliga.

Fa‘aaliga 12:13 ‘Ua iloa fo‘i e le tarako ‘ua lafo ifo o ia i le lalolagi, ‘ona tuliloa lea e ia o le fafine na fānau mai le tama tane. A ‘ua tu‘uina atu i le fafine ‘apa‘au e lua o le aeto tele, ‘ina ‘ia lele ai o ia nai le gata i le vao, i le mea e fafaga ai o ia mo se taimi, ma taimi, ma le vaeluaga o tausaga. Ua liligi ifo e le gata i lona gutu le vai e pei o se vaitafe i lona gutu i tua o le fafine, ina ia tafiesea o ia i le lolo. A ‘ua fesoasoani le lalolagi i le fafine, ‘ua fa‘amaga le gutu o le ‘ele‘ele ma folo le vaitafe na sasaa mai e le tarako mai lona gutu.

I le faiga lava lea e tasi e pei o Farao o le tuliloaina o Isaraelu ona faaumatia ai lea i le Sami Ulaula, o le a toe tuliloaina foi e Satani le vaega totoe o Isaraelu i le faaiuga o lenei tausaga ma o le taimi lenei o le a matala ai le lalolagi ma folo i latou uma. I tausaga taʻitasi e ao ona tatou manatua nei mea ma aai i le Talisuaga e peiseaʻī ua sauni e sosola.

O le Vaeluaga o le Sami Ulaula

 

O le Vaeluaga o le Sami Ulaula

Pe na e faitau i se mea i le tele o taimi ae e le'i malamalama lava i le uiga o upu na e faitauina? Faitau pea mo se mea e ofo ai! O le taimi lava e te faitau ai i lenei faʻamatalaga o le Esoto, ou te faʻamalosia oe e te alu i le:  Nefertiti ma Akhenaten: O lea ua e iloa le vaega o totoe o le tala.

Ou te fiafia e faitau ma suʻesuʻe le Esoto. E tele lona uiga ma e matua mamana. Ou te fiafia e matamata i le tusi a Cecil B. De Mille™ The Ten Commandments. Na ou matamata muamua i fale tifaga ma laʻu Nan i Newfoundland i le 1962 ma sa ou ofo i lanu ma le tala ofoofogia. Sa 5 oʻu tausaga pe sili atu i lena taimi ma o le TV lanu e leʻi moni. O le ata tifaga e le'i fiu lava ia te au; e tusa lava pe ua mavae nei tausaga uma.

Ae pe e te iloa le tele o se ata faapena e mafai ona aafia ai ou mafaufauga? E ui lava e lē o saʻo lelei pe a faatusatusa i le Tusi Paia.

I le aoga maualuga atoa sa ou taumafai e faʻamaonia pe faʻapefea ona vaeluaina vai i mafuaʻaga masani. Na ou faitau i le auala na fai mai ai isi manatu e uiga i mafuie po o tafega ma le tele o isi auala na mafua ai, ae leai se tasi na faamatalaina mea na tutupu ma se manino. Ae o le tali sa i ai lava i le Tusi Paia. E matua ofoofogia lava!

I tausaga talu ai nei na ou iloa ai o le nofoaga tonu e sopoia ai e 82 mita (pe tusa ma le 269 futu) le loloto i le tasi itu. Ina ia aʻoaʻo atili i lenei mea ou te fautua atu i le tagata faitau e alu i luga ole laiga ma faʻatonu Le Esoto Case e Lennart Moller i Amazon .com. http://www.amazon.com/Exodus-Case-3rd-Extended/dp/8772477083 o se faitauga sili ona manaia. E mafai foi ona e matamata i taavale toso o The Exodus Conspiracy i http://www.exodusconspiracy.com/

Ou te faasino atu ia te oe le Esoto 15:8 lea e pese ai Mariam, le tuafafine o Mose:

“O le agi foi o Ou pogaiisu ua faapotopoto faatasi ai le vai; Ua tutu saʻo tafega e pei o se faupuʻega, ua liu loloto i totonu o le sami.” (The New King James Version)

E faafia ona ou faitau sa'o i luga o lenei fuaiupu e tasi? Ua faafia ona e faia faapea?

Se'i o tatou va'ai i fa'aliliuga 'ese'ese ma va'ai po'o le a le latou tala:

Young's Literal Translation 
Esoto 15:8 Ma o le agaga o lou toasa ua faaputuputu faatasi ai vai; Ua tutu e pei o se faupuega ua tafe; Ua liu loloto I totonu o le sami.

Le Tusi Paia Iutaia atoatoa 
O le agi mai i ou pogaiisu na faaputuputu ai le vai-ua tula'i le vai e pei o se pa, o le loloto o le sami na liu eleele malō.

The New American Standard Bible
O le mānava o lou isu na faaputuputuina ai le vai; O le loloto sa fa'afefeteina i totonu o le sami.

The Holman Christian Standard Bible
Salamo 78:13 Na ia vaelua le sami ma fa‘asaga atu ‘iā te i latou; sa tu le vai e pei o se puipui

The Holman Christian Standard Bible 
Esoto 15:8 Ua puna i le vai i le mānava o ou pogaiisu; sa tumau pea le au pei o se faatanoa. O le loloto o le suasami ua malo i le fatu o le sami.

Ia, afai tatou te vaʻavaʻai i lenei fuaiupu, e mafai ona tatou vaʻai i mea nei:

O vai faapotopoto faatasi e sau mai le (Strong's Concordance) upu Eperu H- 6192 ua faaleoina A'RAM ma o lona uiga – (Niphal) ia faaputuputu, faaputu, faaputuina ma o lenei faaupuga e na o le tasi lava le taimi e faaaoga ai i le Tusi Paia atoa.

le lolo e sau mai le upu Eperu lzn  ma o le Strongs H-5140, ua faaleoina Nazal ma o lona uiga o le susu, po o le faamaligiina e ala i le tafe, ia tafe, faamalū, tafe i luma po o lalo, tafe, pa'u.

(Qal)
ia tafe , tafe mai, liusuavai, sasaa i lalo, vai tafe, vaitafe
1a vaitafe, lologa (participle) e faamama

(Hiphil)
e mafua ai ona tafe

O lenei lava upu ua faaliliuina e faapea i isi nofoaga i le Tusi Paia:

Fa'aoga upu a King James - Fa'a 16 taimi:
lolo- 3; tafe- 3; vaitafe- 2; sasaa atu- 1; fa'a- 1; liusuavai- 1; matau- 1; vai tafe- 1; tafe i fafo- 1; sasaa i lalo1 ma puna i fafo- 1.

tu i luga e sau mai le upu bcn Strongs H-5324 faaleoina Natsab ma o lona uiga o le tu, tu i luga, tu sa'o, tu'u (i luga), fa'avae
(Niphal):

tu'u, tu'u, tu, tu, tu, tu, tu sa'o, tu'u, tofia, sui, pule, tofia, sui (subst), tu mau, (Hiphil), tu'u. , fa'atutu, fa'atū, fa'atū, fa'atupu fa'atū sa'o, fa'amau, fa'atū, (Hophal) ia fa'amau, fa'amautu, tu'u.

King James Word Fa'aoga - Aofa'i: 75 tu 34, seti 12, ofisa 6, fa'atūina 7, sa'o 2, tofia 1, sui 1, fa'atūina 1, fa'atūina 1, Husapa 1, fa'aputuga 9

e pei o se faupuega e sau mai le upu dn Strongs # 5067 fa'ailoa Ned ma e na'o le uiga lenei – fa'aputu , fa'aputu; se faupuega ; o se galu
ma e faauigaina i taimi uma o le "faupuʻega."

Fa'aoga Upu King James - Aofa'i: 6 fa'aputuga 6

ma o le loloto e sau mai le upu ~whtStrongs # 8415 fa'ailoa T@howm ma e iai lona uiga – loloto, loloto, mea loloto, abyss, loloto, sami
loloto (o vai i lalo), loloto, sami, abysses (of sea), primeval ocean, deep, deep, deep (of river), abyss, the grave

King James Word Fa'aoga - Aofa'i: 36 loloto 20, loloto 15, loloto nofoaga 1

sa malo e sau mai le upu apq Malosi # 7087 fa'ailoa Qapha' ma o lona uiga - e faʻaitiʻitia, e mafiafia, (pei o le uaina e le faʻafefeteina, susu fa'afefete, lagi puaoa, vai aisa), fa'afefeteina, fa'ato'a, fa'ato'a, fa'apolopolo, (Qal) fa'aputu, mafiafia (participle), (Hiphil) fa'atupuina, fa'aputu.

King James Word Fa'aoga - Aofa'i: 5 congeal 1, nofoia 1, curdle 1, fesuiaiga 1, pogisa 1

Iopu 10:10 E te le‘i sasaa ‘ea ‘ea ‘iā te a‘u e pei o le suāsusu, ma fa‘ateteina a‘u e pei o le sisi?
Sep 1:12 O ona po ia ou te su‘esu‘e ai i Ierusalema i lamepa, ma ou taui atu i tagata ua mau i o latou ma‘i, o e fai ifo i o latou loto, E le faia e Ieova se mea lelei, na te le faia foi se mea lelei. leaga.
Saka 14:6 E o‘o fo‘i i lea aso, e lē manino ai, e lē pouliuli fo‘i le malamalama;

O le mea o loʻo ou vaʻaia ina ua uma ona ou faʻavasegaina lenei fuaiupu e matua ese lava ma e le mafai ona mafaufauina.

Ou te nofo i Kanata ma e iai a matou taumalulu moni iinei. Ua ou alu i le Georgian Bay ma vaai i vai i le ogatotonu o le taumalulu o tuleia le aisa i le matafaga ma o le malosi o le matagi ua mafua ai ona faaputuputu aisa i luga o le matafaga i se faaputuga. O se laufanua matagofie tele pe a tupu lenei mea. Sa ou alu foi i le afu o Niagara ia Fepuari ma vaai i mauga aisa faataamilo i le afu ma vaai i ata o le aisa e 50 futu le maualuga. Ma na o le tausaga nei na ou vaai ai (Ianuari 2005) i luga o tala fou mai Massachusetts, o se afā taumalulu na agi mai le Atalani na ufitia fale ma laau i le 6? ole aisa malo. Na toe foliga mai o se laufanua matagofie.

E tasi le mea mulimuli; Ou te galue i masini mamafa i le fausiaina. I le tautotogo ma le tautoulu e sui tulaga i le eleele mai lea aso i lea aso. I le vaveao, o le aisa e mafai ona matua malo ai le eleele. E mafai ona tatou savavali i luga o le palapala e leai se faafitauli. Ae a uma loa mea mamafa e alu i luga o le eleele lava e tasi i le tele o taimi e malepe ai le eleele ma e pipii i luga le palapala ma fasi fasi eleele aisa. O le taimi lea ua pipii uma mea uma i le palapala ma ua matua faigata lava ona savali ma e oo atu i le ogatotonu o le taeao ua matua faigata lava ona savali i soo se mea e aunoa ma le palapala uma ma pipii i le palapala pe pa'u foi.

O lenei ou te manaʻo ia e faʻalautele mai ou mafaufauga faʻatasi ma aʻu ma toe faitau lenei savaliga Esoto; ia manatua pea isi faaliliuga ma lenei malamalamaga i le mea e tupu i luga o le nofoaga faufale.

O le mea lenei o loo fai mai ai le Tusi Paia i le TUPU FOU o Iakopo e leʻi paʻia:

Esoto 14:21 ‘Ona fa‘aloaloa atu lea e Mose lona lima i luga o le sami; ma sa toe faia e le Alii le sami e toe foi i tua i se matagi malosi mai sasae i lena po atoa, ma avea le sami ma eleele matutu, ma vaeluaina ai le vai. 22 Ona ō atu lea o le fanauga a Isaraelu i totonu o le sami i le eleele mātūtū, ma ua fai foʻi le vai ma pā iā i latou i lo latou itu taumatau ma lo latou itu tauagavale. 23 Ona tuliloa lea o Aikupito ma mulimuli atu iā i latou i totonu o le sami, o solofanua uma a Farao, o ana kariota, ma ana tagata tiʻetiʻe solofanua. 24 ‘Ua o‘o fo‘i i le leoleoga o le taeao, ‘ona silasila ifo ai lea o le ALI‘I i le itūtau‘a a Aikupito i le afi faaniutu ma le ao, ‘ona ia fa‘alavelaveina lea o le itūtau‘a a Aikupito. 25 Na ia to ese foʻi uili o a latou kariota, na latou tulia ai ma le faigatā; ‘ona fai atu lea o Aikupito, “‘Inā tatou sōsōla ia ai i luma o Isaraelu, auā o le ALI‘I o lo‘o tau mo i latou ma Aikupito.” 26 ‘Ona fetalai mai lea o le ALI‘I ‘iā Mose, “‘Inā fa‘aloaloa ia lou lima i luga o le sami, ‘ina ‘ia toe fo‘i mai ai le vai i luga o Aikupito, i luga o a latou kariota, ma a latou ‘au e ti‘eti‘e i solofanua.” 27 Ua faaloaloa atu e Mose lona lima i luga o le sami; ‘ua o‘o fo‘i i le taeao, ‘ona toe fo‘i atu ai lea o le sami i lona loloto, a ‘ua sōsōla i ai Aikupito. ‘Ona fa‘aumatia lea e le ALI‘I o Aikupito i totonu o le sami. 28 ‘Ona toe fo‘i mai ai lea o le vai ma ufitia ai kariota, o ē ti‘eti‘e i solofanua, ma le itūtau‘a uma a Farao na mulimuli mai i le sami. E leai se tasi o i latou na totoe. 29 A o le fanauga a Isaraelu sa savavali i le eleele matutu i totonu o le sami, ma sa fai le vai ma pa ia te i latou i lo latou itu taumatau ma lo latou itu tauagavale. 30 Ona faaolaina lea e Ieova o Isaraelu i lea aso mai i lima o Aikupito, ma ua iloa atu e Isaraelu tagata Aikupito ua oti i luga o le matafaga. 31 Sa faapea ona vaai Isaraelu i le galuega tele na faia e Ieova i Aikupito; ‘ona matata‘u ai lea o le nu‘u i le ALI‘I, ma ‘ua fa‘atuatua i le ALI‘I ma lana ‘au‘auna o Mose.

Esoto 15:8 . O le agi fo'i o Ou isu na fa'apotopotoina ai le vai; ‘ua tū sa‘o o lolo e pei o se faupuega; o le loloto ua malu i totonu o le sami.

Ina ia mafai ona ou fesoasoani ia te oe ia malamalama atili i mea na tutupu i lenei mea faavavega, faamolemole faataga aʻu e fai atu mea nei:

O lenei, faatasi ai ma lenei malamalamaaga fou i le mafaufau, seʻi o tatou faitau mai le tusi a Josephus, le mataupu e 2, vs. 15-16.

TUPU FOU JAMES ma la’u faauigaga:
21 Ona faaloaloa atu lea e Mose lona lima i luga o le sami; ma sa toe faia e le Alii le sami e toe foi i tua i se matagi malosi mai sasae i lena po atoa, ma avea le sami ma eleele matutu, ma vaeluaina ai le vai. O le matagi mai sasa'e e masani lava o se matagi leaga po o savili malulu. O lenei matagi e matua malulu lava e pei o ni ao pa'epa'e, po'o le susu pa'epa'e. Ma sa latou aisa ma faaputu i luga o ia lava, faaputuputu maualuga. O le mea moni o le vaega aupito loloto o le kolosi e 82 mita pe sili atu i le 250 futu le maualuga i le ogatotonu. O puipui aisa ua liusuavai ma aisa liusuavai ua liu vai e tafe ifo i vaitafe. Sa aisa le eleele ina ia mafai ai e Isaraelu ona savali i luga o le eleele matutu. O a latou taavaletoso ma manu ma isi uma e savavali. 22 Ona taʻitaʻi atu lea o Mose i le ala ma poloaʻi atu i le fanauga a Isaraelu e mulimuli atu iā te ia, auā ua fefefe tagata i le mataʻutia tele. Ma e ese mai fafo. O se laufanua matagofie i le taumalulu. ‘Ua ō atu fo‘i le fānauga a Isaraelu i totonu o le sami i le ‘ele‘ele mātūtū ‘a‘a, ‘ua ‘aisa fo‘i le vai, e peiseaī o se pā fa‘aputugā i lo latou itū taumatau ma lo latou itū tauagavale. 23 Ua faateʻia tagata Aikupito ina ua aveesea le pōuliuli i le vaai atu i le fanauga a Isaraelu ua sopoʻia i le lotolotoi o lenei laufanua mataʻina aisa ma ua fefefe e tuliloa i se tulaga mataʻutia faapena. Ae na latou manatua e taʻitoʻatasi i latou uma ua toesea se ulumatua mai i aiga taʻitasi ma na latou manatua o lo latou fanua na faʻaumatia i mala ma oʻo ifo i totonu o lenei laufanua matagofie o le taumalulu na latou tuliloa ai ma mulimuli atu ia i latou i totonu o le sami, o solofanua uma a Farao, o ana solofanua. o kariota, ma ana ‘au e ti‘eti‘e i solofanua. E ono selau o kariota, ma tagata ti'eti'e i solofanua e lima sefulu o afe, ma tagata savavali e lua selau o afe. Ua faaauupegaina uma mo taua. O se 'au tau e 50 brigades. 24 Ua oo i le leoleoga o le taeao, a o leʻi tafa o ata, a o siʻomia Isaraelu e ʻautau a Aikupito, ona silasila ifo lea o Ieova i le ʻautau a Aikupito e ala i le afi ma le ao faaniutū, ma toe silasila mai iā i latou. ‘ona ia fa‘afefe ai lea o le itūtau‘a a Aikupito. 25 Ona ia to ese lea o uili o o latou kariota ina ua pala i le palapala, ua latou tulia ai ma le faigata; o atigivae o solofanua ua gau i le aisa ma pipii i le palapala, ona fai atu lea o Aikupito, Seʻi o tatou sosola ese mai i luma o Isaraelu, auā o loo tau Ieova mo i latou ma Aikupito. Ma sa latou faaleoina le solomuli. 26 ‘Ona fetalai mai lea o le ALI‘I ‘iā Mose, “‘Inā fa‘aloaloa ia lou lima i luga o le sami, ‘ina ‘ia toe fo‘i mai ai le vai i luga o Aikupito, i luga o a latou kariota, ma a latou ‘au e ti‘eti‘e i solofanua.” 27 Ua faaloaloa atu e Mose lona lima i luga o le sami; ma ina ua oo mai le taeao, e pei lava ona oso aʻe ave muamua o le la mai sasaʻe i luga o mauga i faupuʻega aisa i le itu i sisifo, na toe foʻi le sami i lona loloto atoatoa, a o sosola tagata Aikupito i totonu. ‘Ona fa‘aumatia lea e le ALI‘I o Aikupito i totonu o le sami. Faatasi ai ma faititili ma uila ma se matagi asiosio ma timuga tetele. ( Salamo 77:16-20 ) Na solo i lalo pa o le aisa i luga o tagata Aikupito ma nutililiia ai kariota ma taavale toso ma tagata ma solofanua. 28 ‘Ona toe fo‘i mai ai lea o le vai ma ufitia ai kariota, o ē ti‘eti‘e i solofanua, ma le itūtau‘a uma a Farao na mulimuli mai i le sami. E leai se tasi o i latou na totoe. E tusa ma le 251,200 tagata na faaumatia. O le autau uma a Farao ma Farao. 29 A o le fanauga a Isaraelu sa savavali i le eleele matutu i totonu o le sami, ma o le vai sa fai ma aupa o faupuega aisa ia te i latou i lo latou itu taumatau ma lo latou itu tauagavale. 30 Ona faaolaina lea e Ieova o Isaraelu i lea aso mai i lima o Aikupito, ma ua iloa atu e Isaraelu tagata Aikupito ua oti i luga o le matafaga.

O lenei vaitau o le Paseka, tuu se olaga i le tala moni o le Esoto. Ia moni a o e faitauina. Fai e patino!

Joe Dumond

O le fa'afefe faifai pea e ufiufi ai mea uma i tafatafa o le Falls, e maua ai foliga aisa matagofie. O tagata o loo savavali i le aisa na ufitia ai le Vaitafe o Niagara ma vaavaai atu i faaputuga aisa.

 

Pe a savali Isaraelu i le Sami Ulaula ou te vaai faalemafaufau e pei o lenei.

Ae o le taimi na liliu atu ai Aikupito e toe foi i tua o le a foliga mai e pei o lenei.


 

Ou te manatu e foliga mai e matua pei o le aluga o le sami aisa e alu ifo i lalo i luga o le isi itu ma liusuavai vai tafe, e pei o se lagi puaoa po o se susu susu, mafiafia. Manatua e leʻi vaai lava se tagata Isaraelu i se aisa ae maise lava le kiona. Ma o le po, ma o se tasi o upu e mafai ona faauigaina pogisa.

Vaai faalemafaufau la e savali i lenei mea. Sa fai oe ma pologa i Aikupito i lou olaga atoa. E le'i vaai lava i le kiona.

Ua pogisa, ua matuā latalata mai le ʻautau a Aikupito ma e na o le pau lava le mea e vavaeeseina ai outou mai iā i latou o le ao o Ieova lea ua matuā pogisa i luga o Aikupito i Sisifo. E leai se mea e sola ai. O le Sami Ulaula e 20 maila le mamao i sasa'e. E leai ni ou vaa. O le leoleoga a Aikupito o loo i le itu i matu, o Migdol. E le mafai ona sopoia atu mauga pe a alu tonu i le sami i le itu i saute. Ua agi ma malulu le matagi. Ona, i le mulumulu o sulu, ua e iloa atu ua mou atu le sami ma ua malo le alititai. E te va'ai fo'i i faupuega aisa pa'epa'e o lo'o fa'aputu i luga o le itu i faupu'ega ma e ofo ai, e le'i va'aia le kiona pe iloa fo'i le aisa. E te le iloa po o le a le mea e fai i ai.

Ina ua mavae sina taimi, ona savali atu lea o lenei tamāloa Mose i luma ma faapea atu: “Sau ia ma mulimuli mai iā te aʻu” Ona amata lea ona ia savali i lalo i lenei vanu ma agaʻi atu i fafo ma lalo. Faatasi ai ma sulu e emo e te tau mafaufau po o le a le mea e fai. I le na o le laa ese o le autau ae leai se isi mea e alu i ai, ua amata ona e alu ifo e mulimuli ia Mose. Ua e fefe! E mafai faapefea ona tupu nei mea uma? O fea na alu i ai le vai? O a nei mea papa'e uma? Ona lemu lea, i sina taimi, ona amata loa lea ona mulimuli mai isi. Ona faafuase'i lea ona latou feosofi atu i luma! Ua latou aumaia a latou manu ma a latou taavale toso ma auro uma na avatu ia i latou e Aikupito.

O le vave ma le filemu latou te savavali i lalo ma loloto atili i le pito i lalo o le sami seia oo i le afa o le ala ma amata ona aʻe. Ae o moli e atagia mai ai le aisa lanumoana, paepae ma lanu meamata; e maualuga e pei ona iloa atu e o latou ua i le pogisa. 250 futu le maualuga i le pito loloto. Sa mafai ona latou faalogoina le pa'u ese ona toe fefefe ai lea. Sa mafai ona latou iloa atu i le moli o le moli ua liusuavai le aisa ma tafe ifo vai i lalo i vaitafe. Sa mafai ona latou faalogoina i luga o le matagi le tafe mai o vai mai vaitafe i tua atu o le puipui aisa.

E lua miliona tagata Isaraelu ma le aofaʻi o tagata ese e lē iloa na sopoʻia i lenā pō i le filemu ma le maofa. Tetete mai le malulu ae faapea foi ona o le fefefe i le matautia o lo latou ola. A uma mea uma, o se sami ananafi-ma o lenei, o mauga aisa. Sa fefefe pea i latou i tagata Aikupito o loo iai pea i le isi itu o le matafaga. Peitaʻi, a o latou ō atu i le matafaga o Arapi, na vaaia ai se mapusaga! Na latou sao mai i lenei po mata'utia ma le mata'utia ae o lo'o to'atele o lo'o tauivi pea e laasia i ou tua. Ma a o e toe tepa i tua i le po, pau lava le mea e te faalogoina o le leai o se pisapisao seʻi vaganā ai le sosolo o vae ma taavale toso, o loo tosoina e manu e pisapisao. E mafai ona e vaʻaia le faitau selau afe o sulu o loʻo fegaoioiaʻi i laʻa taʻitasi a o savavali ese ou tagata. Ma e te vaʻaia foʻi puipui mataʻutia o le aisa lanumoana ma le lanumeamata ma le paʻepaʻe o loʻo atagia mai i moli sulu. Aulelei ma mata’utia i le taimi e tasi. Ma o lea faatoa e savalia lenei mea.

I le isi itu, sa tolauapi tagata Aikupito i le pogisa. I le iloaina e na o le pau lava le auala e sao ai tagata Isaraelu o le ui atu lea i lenei vanu lea sa tolauapi ai nei le ʻautau e 250,000 a Aikupito. Ma faatasi ai ma le faalialiavale, sa latou iloa ai o le a latou tauimasui i lenei vaega leaga e aunoa ma ni auupega i le taimi lava e tafa mai ai le ao. Na pau lava le mea i o latou mafaufau o le taui ma sui mo le ulumatua lea na leiloa e aiga uma i Aikupito-a itiiti ifo ma le tasi i aiga taitasi. O le tauimasui mo manu na feoti foʻi i lenā pō faapea ma manu na feoti i le taimi o le uatoʻa ma meaʻai na ʻaina ma faaleagaina e iniseti ma le uatoʻa. Toe tauimasui mo mea uma na tauia e nei pologa.

O le isi a latou sini? Ina ia toe maua uma auro, lavalava ma teuga na latou avatu i nei tagata sa latou tuliloaina nei; fa'amoemoe e fa'aumatia. A o latou nonofo i le pogisa, sa latou mafaufau loloto… “O le a le mea sa tatou mafaufau i ai i le tuuina atu o mea uma?”

Sa pogisa pea ae o le pogisa tele o lea faatoa amata ona susulu mai i le ao. Sa mafai ona latou vaai ma ofo i le iloaina ua le o toe i ai tagata Isaraelu. Ua alaga Farao mo 'au su'esu'e e su'e i latou ona ta'u atu lea ia te ia ua latou o i le sami i le eleele matutu, ua matua ita lava Farao ona ua toe faavalevalea. Ua ia faatonuina lana ʻautau e ō atu i le sami e mulimuli atu iā i latou! O ana kapeteni o le tasi i le isi, ma manatu ua valea o ia. Vaai i mea papa'e. Ma a o leʻi maua se taimi e manatunatu ai i lo latou ala ese mai le tuliloaina, na faamanatu atu e Farao ia i latou le mea ua leiloa; Tama, atalii, ava ma manu. Ma sa ia toe tuuina atu foi le poloaiga e molia ma fasioti soo se tasi e tetee.

Na ō aʻe le ʻau tiʻetiʻe kariota e toʻa 600 ma le tagata fanafana fanafana ma le tao e taʻitasi i le kariota, ma e faapena foʻi le 50,000 o tagata tiʻetiʻe solofanua—ma na latou ō atu i lalo o le aʻega aʻe ma tuliloa. Na auai foi le 200,000 tagata savavali savave; o sulu i le tasi lima, o tao i le isi lima ma pelu ua saunia i o latou itu. Ua le amana'ia e tagata ta'ito'atasi lo latou fefefe a o latou feosofi ifo i lalo o le malifa ma le usiusitai. O ositaulaga uma o le malumalu i o latou kariota auro ma Farao i ana auro uma ma lona matagofie, na ulu atu i lenei mea uiga ese; o mauga pa'epa'e aisa o le aisa i itu uma e lua o lo'o fa'atupula'ia pea a'o agai i lalo. O lo latou ita ma mafaufauga o le tauimasui ua sili atu ai lo latou mafaufau masani e fefefe ai i se mea moni na tupu.

Mai Sasaʻe, na faafuaseʻi ona faalogoina e tagata Isaraelu le leo o atigivae ma le paʻō leotetele o fitafita o savavali faavave atu i le eleele aisa lea na latou sopoʻia. A o ō aʻe le fanauga a Isaraelu i fafo, e mafai ona latou toe tepa i tua ma iloa atu ai le sulu a le ʻautau a Farao o loo ō ifo i le isi itu. E 20 maila i tua, ae e foliga mai o se tafega o le afi a o alu ifo i lalo i le mauga mamao. O se tafega o le afi o loo agai vave atu ia i latou! O loo iai pea le faitau selau afe o o latou tagata e leʻi oo atu i ai, ma o i latou na manumalo ua amata ona lapataʻia: ˜Tamomoʻe! TOTOMU! RUUUNNNNN!! Ua latou mulimuli mai ia i matou!!

Ua amata ona oo atu le atuatuvale i totonu o Isaraelu! O tagata i le isi itu ua amata ona saili mo se malutaga ae o i latou o loo i le sami ua amata ona taufetuli nei, e ui ina vaivai.

A o faateteleina le faititili o kariota ma ua latalata mai le toatele na amata ona fai atu ia Mose “E mafai lava ona tatou fiu ma toe foi. Aiseā e te oti ai i fafo mo se mea fua?”

A o latalata atu kariota, ua amata ona toulu le aisa i le eleele. Ua manifinifi uili ma ua mamafa tele le kariota ma tagata, ua latou soli i le aisa ma ua mau ai i le palapala. O solofanua foi, sa laa atu i le aisa ma ua le toe mafai ona osooso. Sa faigata foi i tagata vae ona savavali vave ma le tele o le palapala. Ua lata ina tafa mai ata, ona liliu atu lea o le ao afi i luma o Isaraelu ma taʻitaʻia i latou i le pito i tua, ina ua latalata atu Farao i le mulimuli o tagata tautevateva ua ō ese mai i le sami. ‘Ona fa‘aali mai lea e le ao le pupula ‘ua matuā mata‘utia lava ‘iā Farao, ma ana kariota, ma ana ‘au ti‘eti‘e solofanua, o ē na vagavagai i luga o le fānauga a Isaraelu, ‘ua fa‘amata‘u ai i latou i le fouvale. Na iu ina iloa e Farao sa ia tau ma le Atua ma sa ia faaleo atu le solomuli. Ae ua uma ona alu ese ona uili ma ua faigata ai i solofanua ona toso solo ia kariota e leai ni uili. Ma o i latou uma i le atuatuvale, sa taumafai e solomuli ma le faigata tele ona o le palapala ae sa lei manuia.

Ona faaloaloa atu lea e Mose lona lima e pei ona fetalai mai ai foi le Atua ia te ia. Ma ina ua goto le la i luga o le tafailagi ma amata ona susulu i le matafaga mamao i Sisifo, na amata ona liusuavai le aisa. O le tagata mulimuli o le Isaraelu na alu aʻe mai le sami ma sao i luga o le matafaga. Sa latou tilotilo uma atu i le au fitafita malosi a Farao o lo o solomuli, ma mafaufau po o le a le mea o le a tupu.

Na faafuasei lava, mai le itu mamao, na mafai ona latou iloa atu le aisa ua pa'u i lalo; e pei o tomino, o faupu'ega aisa na fa'aputu-maualuga na amata ona pa'u i lalo i itu uma e lua o le vanu na latou ui ai. I le taimi lava lea e tasi, sa iai uila ma faititili ma timuga tetele ma se asiosio ma i le taimi lava lena, e 251,200 tagata ma solofanua na nutimomoia, ma feoti ai. Ua leai se autau a Farao. E leai ma se tagata na sao. Leai, leai se tasi.

Talofa,
Joe Dumond

           

 

Akhenaten, Nefertiti ma Tutankhamun

 

Akhenaten, Nefertiti ma Tutankhamun

Nefertiti ma Akhenaten: O lea ua e iloa le vaega o totoe o le tala

Talu ai nei na faamanuiaina ai au i le faailoa mai e Ieova o Tausaga Sapati ma le Iupeli i le talafaasolopito atoa. E mafai ona faitau lenei mea i la tatou Siata Archives, pe fa'atau i le Faleoloa luga o le initoneti

O le taimi lava na malamalama ai i lenei mea na mafai ai ona ou iloa o le malaga na faia i le taimi o le Paseka i le 1379 BC Na o le taimi nei i le 2010 na ou faia ai ni suʻesuʻega po o ai le Farao i le taimi lea o le Esoto.

Na ou mauaina o Akhenaten (1379-1362 BC) na avea ma Farao i le 1379 BC ma iloa ai o se mea sili ona manuia na tupu. O Akhenaten e taʻua i nisi taimi i le mea fou o le monotheism - o lona uiga, o le talitonuga i le tasi atua nai lo isi uma. Aiseā o le a avea ai lenei Farao ma sē e mulimuli i le atua e toʻatasi ae o loo faaalia i le talafaasolopito atoa sa mulimuli pea tagata Aikupito i le tele o atua.

Faitau atili i Suite101: Aikupito Farao Akhenaten: Le Lalolagi Monotheist Muamua? http://egyptian-history.suite101.com/article.cfm/the_pharaoh_akhenaten#ixzz0eRJtEyk8

Na ou iloa o se mea na tupu tele o le tausaga o le Esoto e tusa ai ma oʻu taamilosaga Iupeli e fetaui ma le tausaga na amata ai le nofoaiga a Farao Fou o Aikupito ma ua lauiloa foi o se Monotheist. Ou te masalo na i ai se aafiaga tele o le Elohima o Mose i le isi Farao na sosoo ai ina ua uma ona faaumatia le autau i le tautotogo o le 1379 TLM.

O le mea na ou mauaina sili ona ofoofogia e uiga i lenei fesoʻotaʻiga o le faʻamatalaga lea i
http://www.umm.edu/news/releases/akhenaten_deformities.htm

Akhenaten, o se Farao i le taimi o le 18th Dynasty o Aikupito - sili ona lauiloa mo le suia o faiga faʻalelotu a Aikupito mai le tapuaʻiga i atua e tele i le tapuaʻiga i le atua e tasi - atonu e lua ni faʻalavelave faʻafomaʻi e mafai ona faʻamatalaina ai lona faʻaalia i le faʻatagata ma vaneina i se foliga faʻateleina fafine ma faʻalautele. ulu. E tele fesili e uiga ia Akhenaten. Pe na mulimuli ana tufuga i ana poloaʻiga e faaaogā se sitaili faatufugaga mo se fuafuaga faalotu? Pe na matua ese lava ona foliga, ma afai o lea, aisea?

E ui o tino o le tele o pharaoh ma tagata o latou aiga na faʻasaoina o ni mummies, e leai se tina o Akhenaten na maua. Ae o faʻatagata ma ata vane mai le taimi na faʻaalia ai Akhenaten naʻo ia faʻapea foʻi ma faʻalapotopotoga alofa faʻapitoa e aofia ai lona faletua autu, Nefertiti, ma le la fanau. O ia tulaga e leʻi faʻaaogaina i galuega faʻataʻitaʻi a Farao i luma poʻo ina ua uma Akhenaten.

E le mafai ona ou mafaufau pe o Nefertiti ma Akhenaten e le o se tagata e tasi. O lona ofu lea e pei o Farao ina ua oo i luma o tagata, ina ia manatu ai le lalolagi o loo i ai pea le pule o Aikupito ma o le a le osofaia e isi pe a latou iloa e leai sana autau. E na'o a'u taumatematega lea. E leai se auala ou te iloa ai. Ae na o Farao lava lenei e siitia le aiga. O se mea lena e fai e se fafine. I le ata o loʻo i luga o Akhenaten e mafai ona e vaʻai i foliga o se fafine.

Matou te faitau e uiga i Nefertiti Mai http://en.wikipedia.org/wiki/Nefertiti Na taʻutaʻua o ia i lona fatafata, lea ua i ai nei i Berlin's Neues Museum, o loʻo faʻaalia i lalo. O le bust o se tasi o galuega sili ona kopiina a Aikupito anamua. Na taʻua i le tufuga o Thutmose, ma na maua i lana fale faigaluega. O le pusa lava ia e lauiloa mo le faʻataʻitaʻiina o le malamalama o tagata Aikupito Anamua e uiga i foliga moni. O nisi tagata atamamai e talitonu o Nefertiti na pule puupuu ina ua mavae le maliu o lana tane ma aʻo leʻi avea Tutankhamun ma Smenkhkare, e ui lava o lenei faʻamatalaga o se mataupu o felafolafoaiga faifai pea.

E sili atu le faigofie pe afai o Nefertiti o le mea moni e faʻafoliga Akhenaten e tatau ona oti muamua ina ia mafai ona toe faʻafoʻi lona olaga i le masani. Ae ua na o le taumatemate lava po o ai na suitulaga ia Farao na mulimuli atu ia Mose ma maliu ai i le Sami Ulaula.

? Nefertiti o lona uiga "ua sau le fafine lalelei (pe atoatoa)"
? O le taʻutaʻua taʻutaʻua o Nefertiti ua taʻitaʻia ai o ia o le 'O le Fafine Sili Ona Lalelei i le Lalolagi.' O Nefertiti o le Faletua Sili a Akhenaten ma le tina o lana tane ma le tina fai o Tutankhamun, o se tamaitai lalelei na pueina e faavavau i lana ata na maua i Tell el-Amarna.

O Armana o le nofoaga lea sa galulue ai Ituaiga o Isaraelu o ni pologa. Nefertiti na o afafine. Na fanau le Tupu o Tut i se isi avā a Farao i lena taimi. O lona atalii ulumatua. Sa taumafai Nefertiti e faatulaga le faaipoipoga a se tasi o ona afafine ia Tut ina ua maliu o ia.

Na maua le Tupu Tut o se tasi o Tuugamau sili ona tamaoaiga na maua. Ae sa na o ia o se alii talavou. O nei mea uma e foliga mai e pei o le tala o le Esoto. Faatasi ai ma le tuugamau o le tane a Nefertiti e le o maua. Mafua ai lou ulu....

http://en.wikipedia.org/wiki/Ipuwer_papyrus
O le Ipuwer Papyrus ose papyrus ola e tasi o loʻo uuina se solo a Aikupito anamua, e taʻua o The Admonitions of Ipuwer[1] poʻo le Dialogue of Ipuwer and the Lord of All.[2] O lona igoa aloaia o Papyrus Leiden I 344 recto[3]. O loʻo tuʻuina i le Dutch National Museum of Antiquities i Leiden, Netherlands, ina ua uma ona faʻatau mai ia Giovanni Anastasi, le konesula Suetena i Aikupito, i le 1828.

O le manusikulipi e tasi o loo ola na tusia i le senituri mulimuli ane o le 13 senituri T.L.M. Na talitonu le tagata suʻesuʻe o Aikupito o Dr Halpern o le papyrus o se kopi o se kopi muamua o le Malo Tutotonu. O le aso o le uluai fatuga o le solo ua finauina, ae o nisi tagata popoto, ua latou fautuaina se aso i le va o le faaiuga o le 19th dynasty ma le Vaitaimi Lona Lua (pe tusa o le 6 TLM - 1850 TLM).[1600] O le autu o lenei galuega sa avea muamua o se auega na musuia e le manatu o le vevesi o le First Intermediate Period, po o se tala faasolopito o loʻo faʻaalia ai le pa'ū o le Malo Tuai i nai seneturi na muamua atu, pe atonu o se tuufaatasiga o nei mea.

Ua faamatalaina e Ipuwer Aikupito ua pagatia i mala faalenatura ma i se tulaga o le vevesi, o se lalolagi vevesi lea ua mauoa ai tagata matitiva, ma ua mauoa ma matitiva, ma taua, oge ma le oti i soo se mea. O se tasi o fa'ailoga o lenei pa'u o le fa'atonuga, o le aue lea o le 'au'auna ua tu'ua le nofo pologa ma le fa'atupu fouvale. Ona o lea, ma faamatalaga e pei o “le Vaitafe o le toto”, o nisi ua faauigaina le pepa o se tala faaAikupito o Mala o Aikupito ma le Esoto i le Feagaiga Tuai o le Tusi Paia, ma e masani ona taʻua o se faamaoniga o le Tusi Paia. tala a faalapotopotoga faalelotu eseese[5][6].

Na fautua mai talu ai nei e David Rohl se toe teuteuga o le faasologa o mea na tutupu, e faʻatatau i le Esoto i le Vaitaimi Lona Lua, lea e ono faasino atu ai Ipuwer i lena mea na tupu. Peitai, o le faasologa o taimi a Rohl ua teena e Kenneth Kitchen.[7]. E le gata i lea, o le mafutaga a Ipuwer ma le Esoto e masani ona teena e Egyptologists.

I se pou talu ai nei i luga o le yahoo group a David Rohl na taʻua ai e David le mea nei e tusa ai ma mea uma o loʻo taʻua iinei ua na o se faʻamatalaga faaopoopo i le ituaiga tagata o Farao. O loʻo matou vaeluaina i se talanoaga i le DNA o le tupu Tut.

Ou te le o se tagata poto faapitoa pe a oo i le DNA, ae na ou fai atu o matua o Tut atonu o Amenhotep III ma Sitamun (lona afafine), E LEʻO Amenhotep III ma Queen Tiye. O le a le tulaga e maua ai e Tut le 23 mai le A III ma le 23 mai le afafine o A III o Sitamun = KV35 Younger Lady. O lau finauga e pei ona ou iloa atu, e faalagolago ia Tiye e leai se 23, ae ou te le faapea o ia o le tina o Tut. Na maua e Sitamun lona 23 mai lona tama o A III, ona avea ai lea o ia ma Faletua Sili a A III ma fanauina ai Tut o le na ia mauaina le 23 A III mai lona tama ma Sitamun (KV35YL's) 23 mai lona tina.

Faatasi ai ma le Farao o Aikupito ua maliu nei ma e leai se tasi na sao mai le Vaegaau atoa, o tagatanuu o Armana ma Karnak ma le tele o Aikupito na amata ona mafaufau po o le a le mea na tupu.

Ua faatonuina e le Masiofo sili ona lalelei o Farao o Nefertiti nisi o toeaiina e o e sue le autau a lana tane. O le a le mea ua tupu ia i latou? E mautinoa lava sa tatau ona mafai ona latou tafiesea se vaega leaga o pologa.

Ina ua mavae sina taimi, na toe lipoti mai ai e tamāloloa na latou mulimuli i ala o le ʻautau ma latou ō atu i le Sami Ulaula. E leai se tulaga o i latou pe a mavae lena.

Nefertiti toe fa'atali mo le isi lua aso ona toe fa'afo'i lea o le isi ma toe tu'u atu le au sikau e toe su'e le 'au. E lei tanu lava le tama a lana tane i le isi ava. O loo taoto Tutankhamun e faatalitali mo lona tama e toe foi mai. Ae o aso e liua i vaiaso ae leai se upu e tasi e uiga i le autau.

Ona ō mai lea o tagata faatauʻoa mai Mitiana i Aikupito ma faamatala mai se tala e uiga i pologa Eperu mai Aikupito na sopoʻia le Sami Ulaula ma le auala na malemo ai le ʻautau uma a Aikupito ma Farao i lenā lava sami.

Na faʻatonu e Nefertiti le au faʻatau oloa e fasiotia ona tapuni lea o tuaoi ma aua le tuʻuina atu se tasi i totonu pe alu ese. Ona ia feutagai lea ma ana faufautua. Afai e iloa e tagata uma o le lalolagi e leai so tatou Farao ma e leai se autau o le a latou osofaia i tatou ma o le a avea i tatou ma pologa ma palake.

O lea na ia ofu ai e pei o Farao ma faailoa atu o ia i tagata o Akhenaton. O tulafono a Farao e uiga ese, auā o lea ua foliga mai o se tane ae ua iai uiga o se fafine. E faigata ona fa'aofuina le fafine e sili ona lalelei i Aikupito i 'ofu o tama tane ina ia pei o se tane. E le mafai ona e nanaina le lalelei.

Na auina atu e Nefertiti le upu i tagata Heti e auina atu se Perenise talafeagai e faaipoipo i le gafa o Farao. Ae ua masalomia e tagata Heti se mailei. O Nefertiti o loʻo faʻaauau pea le taʻaloga mo le tele o tausaga e faʻafoliga o Farao ma masiofo. Ae o le a lē toe maua mai Aikupito i mala e pei ona aumaia e le Atua o le fanauga a Isaraelu mo se taimi umi lava.

O ai le Farao o Aikupito na maliu i le Sami Ulaula, o loo faaauau pea le finauga. Ae o lea ua iai nisi faamatalaga e sili atu ona manaia e faasoa atu pe a e saofai i le laulau i le Paseka ma ʻai lau mamoe.

Ae atonu e lē o iloa e nisi o outou le mea na tupu i le ʻautau a Aikupito. Afai e te fia aʻoaʻo atili e uiga i lenei mea na tupu e leʻi malamalama atoatoa Nefertiti, alu i Esoto Se Tasi Suesuega o Mea Moni e faitau pe na faapefea ona tupu mea uma. E pei lava o lenei tusiga atonu na faateia oe o le isi o le a tuʻuina atu foi ia te oe le tele o mea e te mafaufau i ai.

Fai se Paseka musuia.

Faatoa ou mauaina lenei tusiga ou te fia faasoa atu ia te oe ma o le a ou faaopoopo atu aʻu lava manatu pe a matou faitau i ai.

Akhenaten: Farao Aikupito, Tane a Nefertiti, Tama o Tut

Saunia e Owen Jarus, Fesoasoani Fa'asaienisi Live | Aokuso 30, 2013 04:56pm ET

Akhenaten o se Farao o Aikupito na pule i le atunuu mo le tusa ma le 17 tausaga i le va o le 1353 TLM ma le 1335 TLM.

O se tagata toe fuataʻi lotu na ia faia le Aten, le sun disc, le totonugalemu o le olaga faalelotu o Aikupito ma faia ai se faailoga iloga na vaaia ai igoa o Amun, o se atua iloga o Aikupito, ma lana avā o Mut, ua soloiesea mai maafaamanatu ma faamaumauga i Aikupito atoa. malo.

Ina ua afio aʻe o ia i le nofoalii o lona igoa o Amenhotep IV, ae i le ono o tausaga o lana pulega na ia suia i le "Akhenaten" o se igoa na faaliliu e le tagata suʻesuʻe Egyptologist Dominic Montserrat e uiga i le "Agalelei o (poʻo) le Aten."

I le faamamaluina o le Aten, na ia fausia ai se laumua fou atoatoa i se nofoaga e le nofoia, lea ua tatou taʻua nei o Amarna, i fafo i le toafa. Na filifilia lona nofoaga ina ia maua ai e lona oso aʻe se uiga faafaatusa. “E oso aʻe le la i sasaʻe o Amarna i se mato i papa o loo siomia ai. I lenei laufanua o le oso aʻe o le la e mafai ona 'faitau' e pei o le hieroglyph sipelaina Akhet-aten poʻo le 'Horizon of the Aten' - le igoa o le aai fou, "na tusia e Montserrat i lana tusi "Akhenaten: History, Fantasy and Ancient. Aikupito” (Routledge, 2000).

Na ia matauina o lenei laumua o le a vave ona tupu e tusa ma le 4.6 sikuea faatafafa (pe tusa ma le 12 sikuea kilomita) le tele. Ina ua mavae lona maliu, sa vave ona paʻuʻū le suiga o lotu a Farao, na tuulafoaʻia lona laumua fou ma na taʻusalaina o ia e na suitulaga iā te ia.

Akhenaten, a le o le taimi muamua pe leʻi leva talu ona avea o ia ma Farao, o le a faaipoipo ia Nefertiti, o le i nisi o galuega faatufugaga o loʻo faʻaalia e tu tutusa i tafatafa o lana tane. O nisi ua oo lava ina taumatemate atonu na avea o ia ma se tasi, pe na o ia lava, pule o Aikupito.

Ou te fautua atu o Nefertiti na faafoliga ia Akhenaten o Pharoah ina ua mavae lona maliu.

Suli i se malo
Akhenaten o le atalii o Amenhotep III ma lona faletua Queen Tiye. I le taimi o la latou pulega, na pulea ai e Aikupito se emepaea e amata mai i Suria, i le itu i sisifo o Asia, e oo atu i le lona fa o le vaitafe o le Naila i Sudan i aso nei.

I le nofoaga o le laumua fou o Akhenaten, e tusa ma le 350 papamaa sa taʻua o “Amarna tusi” na maua i le 1887, o loo faaalia ai le fetusiaʻiga i le va o Akhenaten, o ona uso a tupu i Asia i sisifo, faapea foʻi ma papamaa o ē na nofo aitalafu i le tupu o Aikupito.

Ua faailoa mai i tusi e faapea, o se emepaea e taʻua o sa Heti, lea e faavae i aso nei o Take, na atili ai ona maumauaʻi i le taimi o le pulega a Akhenaten, e tau faasaga i le Mitanni, o se nuu sa avea ma aumea a Aikupito. “E faaopoopo atu i a latou feteenaʻiga ma Mitanni, na faapogaia foʻi e le ʻau Heti le lē mautonu i setete o Suria, ma o se vaega feoaʻi, le Apiru, na faatupuina le vevesi i Suria-Palestine,” o le tusi lea a tagata suʻesuʻe Aikupito o David Silverman, Josef Wegner ma Jennifer. Na tusia e House Wegner i la latou tusi "Akhenaten ma Tutankhamun: Revolution and Restoration" (University of Pennsylvania Museum of Archeology and Anthropology, 2006).

Latou te maitauina e ui o tupu muamua o Aikupito atonu na latou faʻatautaia se malaga faʻafitafita i Asia i sisifo ona o nei gaioiga, e foliga mai e leai se mea na faia e Akhenaten. “Ua faitioina e nisi tagata popoto faaonaponei ia Akhenaten, i le faapea mai na ia taulaʻi atu ana taumafaiga uma i ana manatu faalotu ma faapea ai ona paʻuʻū le tulaga aloaʻia faavaomalo a Aikupito.”

Ou te fautua atu e leai se mea na faia e Akhenaten ona o ia ma le Vaegaau uma a Aikupito na faʻaumatia. Na fa'aumatia i latou i luga o le ulumatua uma na maliliu muamua ia i latou. Sa le mafai lava e Aikupito ona manumalo i se isi lava malo i lea taimi.

Liliu atu i le Atena
A o le Aten, le la-disc, e le o se mea fou i le lotu Aikupito, o le faaiuga a Akhenaten e avea ma taulaiga o le olaga faalelotu, i le tulaga na ia faaleagaina ai igoa o Amun ma Mut, o se mea fou atoatoa.

Na taʻua e Montserrat e faapea, i Karnak, o se malumalu e lata ane i Luxor lea sa tuutoina atu ia Amun-Ra, o le a faia ai e le tupu se faasologa o malumalu o Aten e fausia, atonu na amata ona fausia i le tausaga muamua o lana pulega.

E oo lava i le amataga o lenei tulaga, na foliga mai e leʻi malamalama o ia i le atua o Amun, o lē na faapaiaina i ai Karnak. Na taʻua e Montserrat o le itu o le fale fou o Aten na fausia e faasaga i sasaʻe, agai i le oso aʻe o le la, ae o le isi vaega o Karnak e agai i sisifo, lea na talitonu tagata Aikupito anamua o le lalolagi. "O lea la, o le uluai galuega tele a Akhenaten o le faufale o le fuli i tua i le malumalu o Amun, masalo o loʻo faatalitali i mea na tutupu mulimuli ane i lana nofoaiga," o le tusi lea a Montserrat.

Na taʻua e le tagata suʻesuʻe o Aikupito o James Allen i lana tusi “Middle Egyptian: An Introduction to the Language and Culture of Hieroglyphics” (Cambridge University Press, 2010) e faapea, i le va o le iva ma le 11 tausaga o le nofoaiga a Akhenaten, na ia suia ai le foliga umi o le suafa o le atua. o lona uiga, na avea le Aten ma “e lē na o le atua silisili, ae o le atua e toʻatasi.”

Ou te fautua atu e le o Akhenaten lea o loʻo faia lenei mea ae o le mea moni, o Nefertiti o loʻo galue e pei o Akhenaten, o loʻo faʻaleagaina atua o Aten ma Mut ma suia le tapuaʻiga e atagia ai le manumalo o le Atua Moni e Toʻatasi o Ieova lea na faʻaumatia. le autau uma a Aikupito.

Faatasi ai ma lenei aso o le 9th po o le 11th tausaga na tupu ai lenei mea e mafai foi ona ou fai atu o lenei suiga na tupu ina ua mavae le Esoto i le 1379 TLM Ona oo mai lea o Akhenaten i le pule i le 1388 TLM. po o le 1390 TLM.

O lenei mea na fetaui ma le amataga o se tauiviga e taulai atu i le faaleagaina o igoa o atua o Amun ma Mut, faatasi ai ma isi atua. “Na amata ona tineia e le au auauna a Akhenaten igoa o Amun ma lana paaga, o Mut, ma suia le numera tele… 'atua' i le 'atua e tasi.' Ina ia faamasinoina mai tusitusiga mulimuli ane, atonu na tapunia foi malumalu o atua matutua, ma taape o latou perisitua,” o le tusi lea a Allen.

Na tupu lenei mea mataʻina i le emepaea o Aikupito. “Sa fa'aeteete e tape le igoa o Amun e o'o lava i mataitusi i le fa'amaumauga fa'alemalo, fa'ailoga fa'amanatu, ma pito o obelisk ma pyramids; o itulagi mamao o Nubia na afaina foi, e oo atu i Gebel Barkal i le Fa Cataract o le Naila, "na tusia ai e Egyptologist Erik Hornung i lana tusi "Akhenaten ma le Religion of Light" (Cornell University Press, 1999).

"I nisi taimi, sa i ai foi ia Akhenaten lona lava uluai igoa patino [Amenhotep, le igoa ina ua ia mauaina muamua le pule] na faaleagaina i lana taumafaiga e faia se mea leaga i le Amun inoino."

Ae e foliga mai e leʻi mafai e Akhenaten ona faʻamaonia tagata Aikupito uma e tuʻu o latou faʻamoemoe faaleagaga i le Aten. O le tagata suʻesuʻe o mea anamua o Barry Kemp, o lē na te taʻitaʻia suʻesuʻega i aso nei i le nofoaga o Amarna, na ia taʻua i lana tusi "The City of Akhenaten and Nefertiti" (Thames and Hudson, 2012) e faapea, na maua e tagata suʻesuʻe ni ata e faʻaalia ai isi atua, e pei o Bes ma Thoth, i Amarna.

Na ia taʻua foʻi e toʻaitiiti tagata Aikupito e foliga mai na faaopoopo le upu “Aten” i o latou igoa e faamamaluina ai le atua. O le mea moni, o le tagata vane ata o Thutmose, o le na faia se fa'ailoga iloga o Nefertiti o lo'o i ai nei i se falemataaga i Perelini, na tu'ua lona igoa i se tulaga e fa'amamaluina ai le atua o Thoth.

faatufugaga mataga
I le faaopoopo atu i ana suiga faʻalelotu, na faʻaalia foi e Akhenaten se suiga i le auala na tusia ai ata. A'o le'i o'o i lona taimi, o fa'ata'ita'iga a Aikupito, ae maise lava i latou e fa'aalia ai le tupu, na fa'aalia ai se sitaili ma'a'a, fa'atulagaina, ma aloa'ia.

Na suia tele lenei mea i le taimi o Akhenaten, faatasi ai ma tagata na tosoina i ulu foliga ma ni vae manifinifi. O le aiga tautupu na tusia foi i se auala e faʻaalia ai taimi vavalalata. O se tasi o ata, na toe faia i le tusi a Hornung, o loʻo faʻaalia ai Akhenaten ma Nefertiti o loʻo tietie i se kariota solofanua, o le toʻalua e foliga mai o loʻo sogi le tasi i le isi ma ave o le Aten o loʻo susulu i luga ia i latou.

Ma ou te fautua atu o lenei ituaiga faatufugaga fou o se taunuuga o le faatosinaga a Nefertiti ma le moomoo mo lana tane ma lona atalii o Tutankhamun na maliu foi i le po o le Paseka. O lona manaʻo ma lona faʻaalia faifaipea o lona toʻalua o loʻo pule e ui ina ua maliu nei talu mai le 1379 TLM.

O lenei alu ese atu i faatufugaga, ae maise o foliga sese o le tino, ua leva ona le mautonu ai tagata Aikupito. Na tusia e Hornung e faapea, i le 1931, na faapea mai ai le tagata suʻesuʻe Siamani Aikupito o Heinrich Schäfer, “soo se tasi e laa i luma o nisi o nei ata mo le taimi muamua e solomuli mai lenei tulaga o le tetee faaletino. O lona [Akhenaten] ulu e foliga mai e opeopea i luga o lona ua umi ma manifinifi. Ua goto lona fatafata, ae o loo i ai se mea faa-tamaitai i lona tino. I lalo ifo o lona lima fulafula ma ona ogavae ga'o, o ona tamai povi pa'epa'e e fetaui lelei ma ona lima ta'amilosaga…” o le tala lea a Schäfer.

E le o se tagata lenei ae o Nefertiti o loʻo galue o Pharoah.

Aisea na filifili ai Akhenaten e faʻaalia o ia ma isi i lenei auala o se mealilo. O lo'o fa'apea na mafatia o ia i se fa'aletonu tuga o le tino na mafua ai ona ia suia le faiga fa'a-Aikupito. Ae peita'i o su'esu'ega lata mai o se mummy na maua i le KV 55, i le Vanu o Tupu, lea e talitonu nisi o Akhenaten, e leai ni fa'ailoga o ni fa'aletonu matuia o le tino.

Na tusia e Kemp i lana tusi afai e moni Akhenaten e leʻi faʻaleagaina ona tatau lea ona tatou vaʻavaʻai i le mafaufau o le tagata e suʻe tali i lenei mealilo. "O ata o se ala fafagu lea o se tasi e le o iai i le tulaga masani o tagata soifua. O ia o se tasi o ituaiga, i luga o le pito. E manaʻo o ia ia e lagona le le toʻa ae - e pei ona faʻaalia e ala i le toʻafilemu ma le alofa faʻaalia mo lona aiga (e pei ona maua i nisi o faatufugaga) ia alofa ia te ia i le taimi lava e tasi.

Le itu pogisa o Amarna
E tusa lava pe manaʻo Akhenaten pe leai foi e alolofa tagata ia te ia, o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai o tagata na fausia lona aai fou, i fafo i le toafa, na totogi se tau maualuga.

O suʻesuʻega talu ai nei na lolomiina i totonu o le tusi talaaga Antiquity o loʻo faʻaalia ai o tagata lautele i Amarna na mafatia i le le atoatoa o meaʻai ma le maualuga o le soifua maloloina o tamaiti, e oʻo lava i tulaga o le taimi.

O tamaiti na faʻalavelave le tuputupu aʻe, ma o le tele o ponaivi e faʻafefe ona o le le lava o meaʻai, masalo ona o tagata lautele na ola i se taumafataga o le tele o falaoa ma pia, na taʻu atu ai e Anna Stevens e suʻesuʻe suʻesuʻe i le Live Science i se faatalanoaga i le taimi na lomia ai le suʻesuʻega.

Na maua foi e tagata suʻesuʻe e sili atu ma le tolu-kuata o tagata matutua na maua i le faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi, e foliga mai o le tosoina o uta mamafa, ma e tusa ma le lua vaetolu o nei tagata matutua e le itiiti ifo ma le tasi le ponaivi gau e pei ona lipotia i le tala Live Science.

maliu Akhenaten
O tausaga mulimuli o Akhenaten ua lilofia i mealilo. Seia oo mai talu ai nei, na matauina e Egyptologists e foliga mai ua mou atu le igoa o Nefertiti i le tausaga 12 o lana nofoaiga, o le taimi na fausia ai le mulimuli o ana maa faamanatu tetele.

Afai e maliu Akhenaten i le Sami Ulaula i le taimi o le Esoto ma lona atalii o Tutankhamun na maliu i le afiafi o le Paseka, faatasi ai ma le ulumatua a Aikupito ma le autau atoa ona ou masalomia ai lea o galuega tetele uma o le a olo e taofi, ma o le a manaomia foi e Nefertiti. mou atu ma ua avea nei ma tamaitai Akhenaten.

O loʻo faʻapea mai atonu na le fiafia ia Akhenaten, pe na suia lona igoa ina ia avea o ia ma pule faʻatasi o Aikupito. Ae ui i lea, o se suʻesuʻega lata mai e luʻitauina ai nei mea uma. Ia Tesema o le tausaga talu ai, na faasilasila ai e le au Egyptologists ma le Dayr-al-Barsha project na latou mauaina se tusitusiga, na tusia i le tausaga 16 o le nofoaiga a Akhenaten (e leʻi leva ona maliu), o loʻo taʻua ai Nefertiti ma faʻaalia ai o ia lava o le "ava sili o Akhenaten. ” (i upu a tagata suʻesuʻe).

Po o le a lava le mea na tupu i tausaga mulimuli o Akhenaten o ana suiga faalelotu, ma se laumua fou, o le a le ola i lona maliu. I totonu o ni nai tausaga talu ona maliu (lea na tupu pe tusa o le 1335 TLM) na afio aʻe ai i le nofoalii se tupu fou e igoa ia Tutankhamun, lea ua talitonu le toatele o tagata suʻesuʻe o le atalii o Akhenaten.

O se tama tupu, na muai faaigoa o ia o Tutankhaten, i le faamamaluina o le Aten, ae na suia lona igoa e faamamalu ai Amun, le atua na taumafai lona tama e tafiesea. I le taimi o le nofoaiga a Tut, o le a toe foʻi Aikupito i ona talitonuga faʻalelotu muamua, o Amun ma Mut o loʻo i ai o latou nofoaga i luga o le atua Aikupito o atua.

Na faaigoa Tutankhamun e lona tamā i nei atua ma na maliu a o pule pea lona tamā. Na te lei toe suia lava mea i tua. Ma na te leʻi pule lava. Na tuu Tutankhamun i le tuugamau o ona tama ona o le tino o Akhenaten e leʻi maua pe toe maua mai le Sami Ulaula.

O le laumua na fausia e Akhenaten o le a lafoaʻia i totonu o ni nai sefulu tausaga talu ona maliu, ma o le a paʻuʻū le “tupu pepelo” i le faalumaina, e oo lava ina lē faaaofia ai i nisi o lisi o tupu o Aikupito.

E le gata i lea, o le a taʻusalaina e Tutankhamun gaioiga a Akhenaten i se stela na maua i Karnak. O se vaega o le tusi e faitauina “o malumalu ma aai o atua ma atua fafine, e amata mai i Elephantine [e oo atu] i le vanu o Delta… na pauu i le pala ma o latou malumalu ua faaleagaina, ua na o ni faaputuga ua tumu i le mutia… ua le amanaia e atua lenei nuu…”

[Mai le “The City of Akhenaten and Nefertiti,” saunia e Barry Kemp]

Na manino le feʻau, o Akhenaten, e ala i ana suiga faʻalelotu, na fulitua ai i atua ma faʻafefe ai i latou. Tutankhamun ma ona sui o le a toe faʻafoʻi mea i le tulaga sa i ai muamua.

Na maliu Tutankhamun ae o sui o Aikupito o le a toe faʻafoʻisia mea i le tulaga sa iai muamua.

— Owen Jarus

Tausamiga o Tautoga

Tausamiga o Tautoga

Tausamiga o Tautoga-o le Feagaiga o le Toto

Ua toeitiiti lava oo i le faaiuga o lenei taamilosaga o le Iupeli mulimuli.

O lea la ua maea la tatou vaiaso muamua o le faitauina o le Omera. Aisea e taua tele ai lenei mea? O le a le uiga o na faatusa na faia e Yehshua i le Talisuaga Mulimuli ona sosoo ai lea ma le mea moni i luga o le Laau?

Ou te fia faasoa atu ia te oe se mataupu e tasi mai la tatou tusi, Le 2300 Aso o Seoli, lea ou te faamoemoe o le a fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le taua o nei vaiaso e 7 o le faitauina o le Omera.

Mataupu 5 | O le a le uiga o “vaiasosa”?

24 “Ua tofia vaiasosa e fitugafulu mo lou nuu ma lou aai paia, e faamuta ai le solitulafono, ma faamaufaailogaina ai agasala, ma ufiufi ai le amioletonu, ma aumai ai le amiotonu e faavavau, ma faamaufaailogaina ai le faaaliga ma le perofeta. , ma faauuina le Silisili Ese. 25 “Ia e iloa ma malamalama: e amata mai i le oo mai o le poloaʻiga e toe faia ma fausia Ierusalema seʻia oo i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosa ma vaiasosa e ono sefulu lua. O le a toe fausia, ma auala ma se ala, ae i taimi o puapuaga. 26 “A mavae vaiasosa e onogafulu ma le lua, ona vavaeeseina lea o le Mesia ma e leai se mea e maua. Ma o le a faaumatia e le nuu o se perenise o sau le aai ma le nofoaga paia. Ma o lona iuga o se lolo. Ma o mea leaga ua faatonuina, ma tau seia oo i le iuga. 27 “E na te faamautūina foʻi se feagaiga ma tagata e toʻatele i le vaiaso e tasi. Ma i le ogatotonu o le vaiaso e na te faamutaina le fasia ma taulaga i meaʻai. E fa‘atafunaina fo‘i e ia i luga o le ‘apa‘au o mea ‘inosia, se‘ia o‘o i le i‘uga ‘atoa ma le mea na poloa‘i mai e sasa‘a atu i lē na te fa‘atafunaina. vaefaamatalaga: 1Mt. 1:24. ( Tanielu 15:9-24 ).

O lea ua 207 itulau o lenei mataupu o le 70 vaiaso o Tanielu ma ua na o le 7 upu muamua lava o lenei valoaga ua tatou talanoaina.

“O vaiasosa e fitugafulu ua faatonuina mo lou nuu”

Ua matou faamatalaina po o ai tagata o Tanielu. O i latou uma o Isaraelu ma ua matou faamatalaina po o ai i latou i aso nei. O i latou na tupuga mai i tagata Celtic ma o i latou o le Malo o Peretania ma le Commonwealth Peretania faapea foi le Iunaite Setete o Amerika ma le Setete o Isaraelu. E matuā tāua tele le malamalama po o ai o loo faatatau i ai lenei valoaga.

Ua matou faailoa atu nei ia te oe o le 70 Vaiaso e le o le 70 X 7 lea e maua ai le 490 tausaga. O loʻo faʻaaogaina e tagata lenei faʻamatalaga mo taimi uma o faʻataʻitaʻiga mo le silia ma le 2000 tausaga talu ai ma e leʻi faʻamaonia lava. E le mafai foi mo soʻo se aʻoaʻoga o loʻo i ai nei o loʻo taumafai e faʻaaogaina mo le faʻaiʻuga o le mea e taʻua o le "gap theory".

O le a la le tali i lenei tupua?

O le mea moni e matua faigofie lava ma e sau mai le malamalama lelei i upu e tautalagia. Ae e matua loloto lava le uiga o lenei upu. Sauni e faaloloa pine o lou mafaufau a o tatou iloiloina lenei upu “vaiaso” mo le manino.

O le fuaiupu muamua lenei ua toe i ai ma nota Eperu a Stong.

Tanu 9:24 Ua fuafuaina vaiasosa e fitugafulu i lou nuu.

O le upu Fitugafulu e matua faigofie lava ona malamalama ma e faapena;

H7657 o lo'o fa'apea'
Tele o H7651; fitugafulu: – fitugafulu, fitugafulu (+ -teen).

O lea la o le upu “vaiaso” o loo taulaʻi i ai lenei mataupu. A tatou su'eina i le Strong's Concordance e i ai ni nai upu tatou te su'esu'eina.

H7620 shaw-boo'-ah, shaw-boo'-ah, sheb-oo-aw'
Fa'asinomaga passive talafeagai o le H7650 o se igoa o le H7651; e fitu, o lona uiga, o le vaiaso (fa'apitoa o tausaga): - fitu, vaiaso.

H7650 shaw-bah'
O se a'a anamua; ia fa'auma lelei, ae fa'aaogaina na'o se igoa mai le H7651; ia toafitu le tagata lava ia, o lona uiga, tauto (e pei e fai faafitu le tautinoga): – tauto, molia (e ala i se tautoga, ma se tautoga), fafaga i le atoatoa [e sese mo H7646], faia se tautoga, X saʻo. , (faatupu, fai) palauvale.

H7646 saw-bah', saw-bay'-ah
O se a'a anamua; fa'amalieina, o lona uiga, fa'atumu i le fa'amalieina (fa'amaoni po'o le fa'atusa): - ia lava, fa'atumu (tumu, oe, fa'atasi), ia (i le) tumu (o), ia tele, ia fa'amalieina, fa'amalieina (i) ia lava, ia vaivai.

H7651 sheh'-bah, shib-aw'
Mai le H7650; o se numera autu muamua; fitu (e pei o le paia atoatoa); fa'apea fo'i fa'afitu; e ala i se faʻamatalaga i le vaiaso; e ala i le faʻaopoopoga o se numera e le faʻamaonia: – (+ e) fitu ([-fold], -s, [-teenth, -teenth], -th, times). Fa'atusatusa H7658.

H7658 shib-aw-naw'
Faaumiumi mo le alii o H7651; fitu: – fitu.

O le faauigaga lea o le upu lea ua ta'ua o “vaiaso”. Ae ou te lei fai atu se mea e faatosina ai ou manatu sei vaai muamua po o fea o faaaoga ai lea lava upu i le Tusi Paia. E 19 taimi e faʻaaogaina ai. E sefulutasi o nei taimi ua tatou maua ai se faataitaiga manino o le upu.

H7620 shaw-boo'-ah, shaw-boo'-ah, sheb-oo-aw'

Aofa'iga KJV: 19
vaiaso, 15
Exo_34:22, Lev_12:5, Num_28:26, Deu_16:9-10 (3), Deu_16:16, 2Ch_8:13, Dan_9:24-26 (5), Dan_10:2-3 (2)
vaiaso, 4
Gen_29:27-28 (2), Dan_9:27 (2)

O la tatou faʻataʻitaʻiga muamua i le Esoto o loʻo taʻu mai ai ia i tatou o loʻo tautala i le "Tausaga o Vaiaso".

22 “Ia e faia foʻi mo oe le Tausamiga o Vaiaso, o uluaʻi fua o le seleselega o saito, ma le Tausamiga o le aoaoina mai i le faaiʻuga o le tausaga. ( Esoto 34:22 ).

O la tatou fuaiupu lona lua o lenei upu "vaiasosa" o loo maua i le Levitiko 12:5 ma e le fetaui ma le laina o le faaaogaina o loo tatou talanoa i ai ae o le isi fuaiupu i le Numera o loo i ai ma o loo talanoa foi e uiga i le Tausamiga o Vaiaso.

26 ‘O le aso fo‘i o ulua‘i fua, pe a ‘outou ‘aumai ai se taulaga i mea e ‘ai fou i le ALI‘I i la ‘outou Tausamiga o Vaiaso, e fai ai le fa‘apotopotoga pa‘ia, tou te lē faia ai se galuega mamafa. ( Numera 28:26 )

O le fuaiupu lona fa e oo i le ono o loo tuuina mai ia i tatou mai la tatou upu saili mo le upu “vaiasosa” e pei ona maua i le Teuteronome ma o loo latou talanoa foi e uiga i lenei Tausamiga o “vaiasosa”.

9 “Ia faitau mo oe lava vaiaso e fitu. Amata ona faitau vaiaso e fitu mai le taimi e amata ai ona e tuu le selesaito i le saito. 10 “Ia e faia foʻi le Tausamiga o Vaiaso iā Ieova lou Atua, e tusa ma le taulaga tauofo mai i ou lima, e te avatua e pei ona faamanuia ai oe e Ieova lou Atua. ( Teuteronome 16:9-10 )

O lo tatou faaaogāina lona fitu o le upu “vaiasosa” o loo toe iai foʻi i le Teuteronome ma toe iai foʻi i le 2 Nofoaiga a Tupu. O e va'ai i se mamanu iinei?

16 “E faatolu i le tausaga ona tutū atu o outou tane uma i luma o Ieova lou Atua i le mea ua ia filifilia: i le Tausamiga o Areto e lē Faafefeteina, ma le Tausamiga o Vaiaso, ma le Tausamiga o Fale Apitaga. Ma e leai se tasi e tatau ona alu atu i luma o Ieova e aunoa ma se lima, (Teuteronome 16:16)

13 e tusa ma le tiute o aso ta‘itasi, o le taulaga e tusa ma le poloa‘iga a Mose, o sapati, ma masina fa‘ato‘ā va‘aia, ma ona aso fa‘atolu i tausaga, o le Tausamiga o Areto e lē Fa‘afefeteina, ma le Tausamiga o Vaiaso; ma le Tausamiga o Fale Apitaga. ( 2 Nofoaiga a Tupu 8:13 )

E oo mai i le taimi nei, o faataitaiga uma ua tuuina mai ia i tatou o loo talanoa e uiga i le Tausamiga o Vaiaso. Ona sosoo ai lea ma le isi mau ua tuuina mai ia i tatou, o mau ia o loo tatou fesiligia ai. O Vaiaso e 70 o Tanielu 9. Mai fuaiupu e 15 o loo iai le upu ‘vaiasosa’ o loo i ai, e 11 o loo faamatala mai ai iā i tatou le Tausamiga o Vaiaso ma le lima o na mea o loo tutupu i le seti o tusitusiga paia o loo tatou iloiloina; o le Tanielu 9:24-26 .

24 “Ua tofia vaiasosa e fitugafulu mo lou nuu ma lou aai paia, e faamuta ai le solitulafono, ma faamaufaailogaina ai agasala, ma ufiufi ai le amioletonu, ma aumai ai le amiotonu e faavavau, ma faamaufaailogaina ai le faaaliga ma le perofeta. , ma faauuina le Silisili Ese. 25 “Ia e iloa ma malamalama: e amata mai i le oo mai o le poloaʻiga e toe faia ma fausia Ierusalema seʻia oo i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosa ma vaiasosa e ono sefulu lua. O le a toe fausia, ma auala ma se ala, ae i taimi o puapuaga. 26 “A mavae vaiasosa e onogafulu ma le lua, ona vavaeeseina lea o le Mesia ma e leai se mea e maua. Ma o le a faaumatia e le nuu o se perenise o sau le aai ma le nofoaga paia. Ma o lona iuga o se lolo. Ma o otaota ua faatonuina, ma tau seia oo i le iuga. ( Tanielu 9:24-26 )

E iai foʻi isi a tatou fuaiupu e fa o loo maua ai le upu “vaiasosa” i le tulaga e tasi ma o loo maua i nofoaga faaopoopo e lua i le Tanielu 9:27; toe, o se vaega o tusitusiga o loo tatou suesueina. E ofoofogia tele lenei mea.

Ona o le toatele o outou atonu latou te le iloa po o le a le "Tausamiga o Vaiaso", ona tatau lea ona tatou toe foi i le Lev. 23 o i inā ua taʻu mai ai iā i tatou o Tausamiga taʻitasi e ao ona tatou tausia i le kalena o taimi paia ua tofia e Ieova.

5 ‘O le masina muamua, i le aso sefulu fā o le masina, i le afiafipō, o le paseka lea iā Ieova. 6 ‘O le aso fo‘i e sefulu ma le lima o lenei masina, o le Tausamiga o Areto e lē Fa‘afefeteina ‘iā Ieova, e fitu aso tou te ‘a‘ai ai i areto e lē fa‘afefeteina. 7 ‘O le aso muamua tou te fai ai se fa‘apotopotoga pa‘ia, tou te lē faia ai se galuega mamafa. 8 ‘Ia outou aumaia foʻi se taulaga e fai i le afi iā Ieova mo aso e fitu. O le aso fitu o le fa'apotopotoga pa'ia lea, tou te lē faia ai se galuega mamafa.' ” 9 Ona fetalai mai lea o Ieova iā Mose e faapea: 10 “Ia e fai atu i le fanauga a Isaraelu, ia e faapea atu iā i latou, ‘Pe a outou oo atu i le laueleele ou te avatu iā te outou, ma selesele ai ona fua, + ona outou aumaia lea o ni fua. o le fusi saito o ulua‘i fua o la ‘outou seleselega i le ositaulaga. 11 ‘Ona lūlūina lea e ia o le fusi saito i luma o Ieova, ina ia talia e outou. O le aso e sosoo ai o le sapati e lūlūina ai e le ositaulaga. 12 ‘O lea fo‘i aso tou te lūlūina ai le fusi saito, tou te saunia ai se tama‘i mamoe po‘a e tasi lona tausaga, e sao lelei, e fai ma taulaga mū iā Ieova, 13 ma lana taulaga i mea e ‘ai, o le lua o vaesefulu o le efa o le falaoamata lelei ‘ua paluina ma le saito. o le suāuu, o le taulaga e fai i le afi iā Ieova, o le mea manogi lelei, ma lana taulaga i mea e inu, o le tasi vaefā o le sinu o le uaina. 14 ‘Aua tou te ‘a‘ai fo‘i i areto, po o saito tunu, po o saito fou, se‘ia o‘o i le aso tou te avatu ai le taulaga i lo ‘outou Atua, o le tulafono e fa‘avavau i o ‘outou tupulaga o lo‘o nonofo ai. 15 ‘Ia amata fo‘i i le aso e soso‘o ai le sapati, o le aso na ‘outou ‘aumai ai le fusi saito o le taulaga lūlū, tou te faitau ai mo ‘outou, o sapati ‘atoa e fitu. 16 ‘Se‘ia o‘o i le aso e sosoo ma le sapati lona fitu tou te faitau ai aso e limagafulu, ‘ona ‘outou ‘aumai ai lea o le taulaga i mea‘ai fou ‘iā Ieova. 17 ‘Ia ‘aumai fo‘i mai i o ‘outou fale e fai ai le taulaga lūlū, o areto e lua, o le lua o vaesefulu o le efa o le falaoamata lelei, o mea fa‘afefete ia, o ulua‘i fua ‘iā Ieova. 18 ‘E te ‘aumai fo‘i e fa‘aopoopo i le areto e fitu tama‘i mamoe e tasi lo latou tausaga, e sao ‘ona lelei, ma le povi po‘a ta‘anoa e tasi, ma mamoe po‘a e lua. O taulaga mū ia iā Ieova, faatasi ma a latou taulaga i meaʻai ma a latou taulaga i meainu, o se taulaga e fai i le afi e fai ma mea manogi lelei iā Ieova. 19 ‘Ia e avatu fo‘i le ‘oti po‘a e tasi e fai ma taulaga mo le agasala, ma tama‘i mamoe po‘a e lua e tasi lo latou tausaga, e fai ma taulaga fa‘afetai. 20 ‘Ona lūlūina lea e le ositaulaga, e fa‘aopoopo i le areto o ulua‘i fua, o le taulaga lūlū i luma o le ALI‘I, fa‘atasi ma tama‘i mamoe e lua. Ua faapaiaina i latou iā Ieova mo le ositaulaga. 21 “O lea lava aso tou te folafola atu ai le faapotopotoga paia mo outou, tou te lē faia ai se galuega mamafa, o le tulafono e faavavau i mea uma tou te nonofo ai i o outou tupulaga o loo mulimuli mai. ( Levitiko 23:5-21 ).
Ua poloaiina oe e te tausia le Paseka. Ma, mai le Aso Sa i Aso o Areto e lē Faafefeteina, e tatau ona e faitauina sapati e 7 ma pe a uma le Sapati lona 7 e tatau ona e faitau i le aso lona 50.

15 ‘Ia amata fo‘i i le aso e soso‘o ai le sapati, o le aso na ‘outou ‘aumai ai le fusi saito o le taulaga lūlū, tou te faitau ai mo ‘outou, o sapati ‘atoa e fitu. 16 ‘Se‘ia o‘o i le aso e sosoo ma le sapati lona fitu tou te faitau ai aso e limagafulu, ‘ona ‘outou ‘aumai ai lea o le taulaga i mea‘ai fou ‘iā Ieova. ( Levitiko 23:15-16 ).

Ua iloa e Kerisiano o le Penetekoso lea; Aso Penetekoso e sa'o ai. E lauiloa foi i le faaEperu o Shavuot.

O lenei tausamiga e faailogaina ai mea taua e lua, e faia i le aso kalena lava e tasi ae e eseese taimi i le tele o seneturi. E mafai ona taʻua le tausamiga i le gagana Eperu Shavuot (e tupu i le fitu vaiaso pe a uma se mea na tupu) po o le Penetekoso Eleni faa-Peretania (i le limasefulu aso pe a uma se mea na tupu). (Shavuot o le tele o le shabua. O le Tausamiga a Iutaia o le Penetekoso, po o le Tausamiga o Vaiaso, e taʻua i le gagana Eperu, Shavuot.)

O le upu "vaiaso" o le tele o le upu "vaiaso". O la tatou upu i le Tanielu 9:24 o le upu numera tele ma i le faaEperu o le upu lea o le Shabua ma le numera tele mo Shabua o le Shabuot po o le Shavuot; e tutusa le leo o le “v” ma le “b”.

Shavuot poo Shabuoth
n. le igoa Eperu mo le Penetekoso

E fetaui la, le faapea atu o le tatou fuaiupu o loo faapea mai Fitugafulu Shavuot. E tatou te faitau i le Ieremia se mea mataʻina e leʻi taʻua muamua.

24 ‘Ae latou te lē faapea ifo i o latou loto, “Ia tatou matataʻu iā Ieova lo tatou Atua, o lē na te foaʻiina mai le timu, o le uaga muamua ma le uaga mulimuli, i ona lava tau. Na te leoleoina mo i tatou vaiasosa o le seleselega.” ( Ieremia 5:24 ).

O iinei i le Ieremia, o lenei upu "vaiaso" ua taʻua o le SHAVUOT.

O lea nai lo le fai atu "E fitusefulu vaiaso ua fa'atonuina mo ou tagata" e mafai ona tatou fai atu "Seventy Shavuot ua fa'atonuina mo ou tagata".

O le a tatou uia sina ala e maua ai se malamalamaga loloto i le uiga o Shavuot. I nisi tagata, o le aso lea na tuuina atu ai e Ieova Tulafono e Sefulu ia Mose ma le Nuu o Isaraelu ma e moni lenei mea. ( Esoto 19-20 ) I le tele o Kerisiano, o le aso lea na tuuina atu ai le Agaga Paia i le Au Aposetolo i le Galuega 2 ma e moni foi lenei mea ae o le mea e le o iloa e le toatele o tagata o le uiga o lenei aso ia Ieova. E tolu o tatou igoa mo lenei Tausamiga o Shavuot ua lauiloa foi o le Tausamiga o le Penetekoso.

1. Chag haKatzir- Tausamiga o le Seleselega ( Esoto 23:16 )
2. Yom Habikkurim- Aso o Uluai Fua (Numera 28:26)
3. Chag haShavuot- Tausamiga o Vaiaso (Duet. 16:10)

O le igoa e le masani ai le feso'ota'iga ia Shavuot o le "Fa'amanatuga o Tautoga"

Toe tatou toe tilotilo i le faauigaga o le upu "vaiaso".

H7620- Aveina mai Brown-Driver-Briggs shâbûa / shebûâh BDB Fa'amatalaga:
1) fitu, vaitaimi e fitu (aso po o tausaga), heptad, vaiaso 1a) vaitaimi o aso e fitu, vaiaso?1a1) Tausamiga o Vaiaso?1b) heptad, fitu (o tausaga)
Vaega o le Lauga: nauna male?Ose Upu Fesootai e le BDB/Numera Malosi: sa'o, vaega passive o
H7650 ose igoa ole H7651
Upu e tasi ile TWOT Numera: 2318d

E pei ona tatou faia i le amataga, ua taʻitaʻia i tatou i se isi upu aʻa e vaʻavaʻai i na sootaga i le upu "vaiaso" poʻo le "Shabua" ma o le upu "Shaba".

H7650 -Brown-Driver-Briggs shaba BDB Fa'amatalaga:
1) tauto, tauto 1a) (Qal) tauto (participle) 1b) (Niphal) 1b1) e tauto, fai se tautoga 1b2) e tauto (ia Elohima ia te Ia lava) 1b3) e fetuu.
1c) (Hiphil)?1c1) ia faia se tautoga 1c2) ia tauto Vaega o Lauga: veape
H7650 -Malosi's shaba shaw-bah'
O se a'a anamua; ia fa'auma lelei, ae fa'aaogaina na'o se igoa mai le H7651; ia toafitu le tagata lava ia, o lona uiga, tauto (e pei e fai faafitu le tautinoga): – tauto, molia (e ala i se tautoga, ma se tautoga), fafaga i le atoatoa [e sese mo H7646], faia se tautoga, X saʻo. , (faatupu, fai) palauvale.

E ala i le suʻesuʻeina o nei upu Eperu e 3 (H-7620, H-7650 ma H-7651) lea e afua mai i le upu "Shavuot", ua mafai nei ona tatou faia le fesoʻotaʻiga i ai o le "Feast of Oaths". Pe a outou fitu outou ua outou faia se tautoga.

Matou te faitau i le Tusi o Aganuu:

” O le Tusi o Iupeli, o se tusitusiga anamua na sao mai i se vaega o Tusitaai o le Sami Mate ma lona atoaga i le gagana Aitiope anamua o Geez, o loo aumaia ai se vaaiga e matuā ese lava i Shavuot. O le upu shavua ,”vaiaso” e latalata i le upu mo le “tautoga”(shevuah), ma ua faapea mai le tusitala e le o taʻua o le Jubilees o Shavuot, o le mea moni, o le “Tautoga o Tautoga”

Nissan Mindel faʻamaonia lenei uiga o Shavuot i lana tusi:

"Shavuot o lona uiga e le gata o "vaiaso" ae faapea foi "tautoga." O le igoa ua faailoa mai ai tautoga e lua na fesuiai e le Atua ma tagata Iutaia, i le aso o le Tuuina atu o le Torah, ina ia tumau faamaoni le tasi i le isi e faavavau.”

O le a le uiga o le “tautoga” i le malamalama o le Fauga ma le Tulaga o Feagaiga Anamua Near East Near East? O loo faaalia lenei mea ia i tatou i le Esoto mataupu e 19-24, lea o loo faia i se Fauga o Feagaiga o Suzera-Vassal.

O le Suzerain-Vassal Treaty o se Feagaiga fa'atulafonoina lea e pule ai se Tupu Sili po'o se Atunu'u (Suzerain) i luga o le Tupu o le Auauna Laiti (Vassal). A o le Vassal e tauto pe tauto se tautoga o le alofa ma le faamaoni faamaoni ma le tausisia o tautinoga uma na faataatia mai e le Tupu Sili-Suzerina. E ui o lenei mea o se malamalama masani i sasae lata mai anamua i totonu o le osia o feagaiga i le va o malo, e mafai ona amata ona tatou iloa le tele o le loloto o le Malo o le Feagaiga i fofoga o lo tatou Foafoa.

O le Suzera Treaty e iai aiaiga nei e 7 e tatau ona fa'amalieina.
1. Fa'ailoaina po'o Fa'atomuaga o i latou o lo'o a'afia i le feagaiga.
2. Fa'atomuaga o lo'o lisiina ai galuega na faia e le Tupu o Suzera ua uma ona faia mo le malo fa'atupu.
3. Tautinoga e tatau ona faamamaluina e le vassal mo le vaitaimi o le feagaiga.
4. Tu'utu'uga mo le faitauga fa'aletausaga i le atunu'u o le feagaiga e fa'afou ai le fa'amaoni i le feagaiga ma Suzerain.
5. Molimau a le Atua i le feagaiga. I lo tatou tulaga, o YHWH o la tatou Molimau.
6. Fa'amanuiaga ma Fa'aleaga mo le usita'i ma le le usita'i i le Feagaiga.
7. O se Sauniga Fa'amaonia ma tautoga ma se taumafataga o le taulaga e fa'aalia ai le auai oi latou o lo'o aofia i le Feagaiga o le Feagaiga.
“Tauto o le Tautoga”

Mai le George E. Mendenhall's “Ancient Israel's Faith and History” Faamatalaga o le vaega masani lona 6 i le ANE Treaty Structure masani.

Itulau 69…”#6. Tautoga o le Usitaia. O se feagaiga o se tusitusiga ae o se tautoga o le faiga moni lea e faʻamaonia ai le tusitusiga ma faʻaolaina, e le na o ni upu i se pepa ae o se mea moni o loʻo galue i olaga o tagata moni. E tele a matou faʻamaoniga o feagaiga e faʻaiʻu i tu ma aga o le usitaʻia, e masani ona tautala i tautoga ae o nisi taimi o taga faʻaletino. I le tele lava o auala, o feagaiga i aso nei e faʻamaonia e ala i saini ma lululima e faʻagaoioia ai sootaga fou ma ona tuutuuga. E le o se mea e ofo ai ona o le tala faatusipaia o le Feagaiga i le Mauga o Sinai ua oo atu i lona tumutumuga faatasi ai ma pologa na sosola ma tautino atu e tausisi i matafaioi o le feagaiga e ala i le faauigaina ma le faagaeeina o i latou lava o tagata o Ieova (Tagai Esoto 24:3-8).

3 Ona alu atu lea o Mose ma taʻu atu i le nuu afioga uma a Ieova ma faamasinoga uma. ‘Ona tali mai ai lea o le nu‘u uma ma le leo e tasi, ‘ua fa‘apea mai, “O ‘upu uma lava na fetalai mai ai le ALI‘I, matou te faia lava.” 4 Ua tusia foʻi e Mose afioga uma a Ieova, + ona tulaʻi lea o ia i le taeaopō, ma faia se fata faitaulaga i lalo o le mauga, + ma poutū e tutū ai e sefulu lua + mo ituaiga e sefulu lua o Isaraelu. Isaraelu, ona latou fai ai lea o taulaga mu, ma fasi povi i le manuia ia Ieova. 5 Ona ave lea e Mose o le afa o le toto ma tuu i tanoa, ma le afa o le toto na ia sausau i luga o le fata faitaulaga. Osifeagaiga ma faitau i le faafofogaaga a tagata. + Ona latou faapea atu lea: “O mea uma ua fetalai mai ai Ieova e matou te faia, ma usiusitaʻi i ai.” 6 Ona ave lea e Mose o le toto ma sausau i luga o le nuu, ma faapea atu: “Faauta, o le toto o le feagaiga na osia e Ieova ma outou e faatatau i mea uma. nei Upu.” ( Esoto 7:8-24 ).

I lana tautalaga e uiga i le feagaiga i Sinai ma latalata i feagaiga i Sasae fai mai Rene Lopez:

“O le faavae, o le Beri't (“feagaiga”) o lona uiga o se maliega mautu i le va o itu e lua… O le galuega a Beri't o se tautoga, tautinoga, po o se sootaga i le va o itu e lua.”

Itulau 87… “O le tautoga. I le faaiʻuga o se feagaiga, e masani ona faia e le auauna se tautoga. O lenei mea na maua ai le mautinoa i le pule o le a tausia aiaiga o le feagaiga. E le gata i lea, o se sauniga o le tautoga na aoga foi e faʻamautinoa ai le faʻamaoni faʻatasi o itu malo.

Itulau 88…”O tautoga sa masani ona faia i le faaiuga o se feagaiga, lea e faauigaina ai le taliaina o ona tuutuuga. Peitaʻi, na faia e Isaraelu se tautoga i le Esoto 19:8, O mea uma na fetalai mai ai Ieova o le a matou faia, a o leʻi faalogo i le feagaiga. Ona, ina ua uma ona faalogo i le feagaiga i le 24:3, 7, sa latou toe malilie.”

“O le tautoga ma aiaiga o ni faaupuga tuufaatasi o le feagaiga ua mae’a lava ia, pe o le tautoga o le faatagaga paia lea o le maliliega e pei ona faamautu mai i le tautinoga o le feagaiga ma e pei ona faataatia mai i aiaiga.”

E mafai ona tatou faitau i lenei “Tautoga” na faia e lo tatou Tupu, lo tatou Suzera, Ieova i Shavuot, ma le Tausamiga o Vaiaso i le Mauga o Sinai.

3 Ona alu aʻe lea o Mose i le Atua, ona valaau atu lea o Ieova iā te ia mai i le mauga, ua faapea mai: “O le mea lenei e te fai atu ai i le aiga o Iakopo, ma ia e taʻu atu i le fanauga a Isaraelu: 4 Ua e vaai i ai. o le mea na ‘ou faia i sa Miserī, ma le ‘aveina o ‘outou i luga o ‘apa‘au o aeto, ma ‘outou ‘aumai ‘iā te a‘u. 5 “O lenei, afai tou te matuā faalogo mai i loʻu leo, ma tausiusi i laʻu feagaiga, ona fai lea o outou ma oʻu oloa silisili i nuu uma, auā e iā te aʻu le lalolagi uma; 6 e fai foʻi outou ma tupu o ositaulaga ma aʻu. o se malo vaetofia.' O ‘upu ia ‘e te fai atu ai i le fānauga a Isaraelu.” 7 Ona alu atu lea o Mose, ua valaau atu i toeaina o le nuu, ma tuu atu i o latou luma o nei upu uma na poloai mai ai Ieova ia te ia. ( Esoto 19:3-7 ).

O le Feagaiga i Sinai o loo iai faatasi ma se Tautoga tuusaʻo ma le Feagaiga iā Ieova ma Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.

15 Ona valaau faalua mai lea o le agelu a Ieova iā Aperaamo mai i le lagi, 16 ua faapea mai: “Ua ou tautō iā te aʻu lava, ua fetalai mai ai Ieova, auā ua e faia lenei mea, ma ua e lē taofia foʻi lou atalii, o lou atalii e toʻatasi, 17 ua ou tautō iā te aʻu lava. e fa‘amanuia lava ‘iā te oe, ‘ou te matuā fa‘ato‘ateleina fo‘i lau fānau e pei o fetū o le lagi ma le oneone i le matafaga, ma ‘ia fai fo‘i e au fānau le faitoto‘a o o latou fili. 18 “E manuia foʻi atunuu uma o le lalolagi i lau fanau, auā ua e faalogo mai i loʻu leo.” ( Kenese 22:15-18 ).

Pe le o le mea tonu ea lea o loo talanoa ai Paulo i le Eperu 6?

13 Auā na folafola e le Atua ‘iā Aperaamo, ‘ina ‘ua lē mafai e ia ‘ona tautō i se tasi e sili, ‘ua tautō o ia ‘iā te ia lava, 14 “E moni, ‘ou te fa‘amanuia atu ‘iā te oe, ‘ou te fa‘atuputeleina fo‘i ‘iā te oe.” na maua le folafolaga.15 Auā e tauto tagata i lē e sili, ma o le tautoga e fa‘amaonia ai o le i‘uga lea o finauga uma mo i latou. ‘ua fa‘amauina i le tautoga, 16 ‘ina ‘ia maua ai e i tatou le fa‘amafanafanaga malosi e ala i mea e lua e lē masuia e lē mafai ai ona pepelo le Atua, o i tatou o ē ‘ua sōsōla i le lafitaga, ‘ina ‘ia taofi mau i le fa‘amoemoe ‘ua tu‘uina mai i o tatou luma, 17 e fai ma taula o le ola, o le saogalemu ma le mausali, ma e ulu atu i totonu o le veli, 18 i le mea na afio mai ai Ieova e fai ma taʻimua mo i tatou, ina ua avea ma Faitaulaga Sili e faavavau e tusa ma le faatulagaga a Mekisateko (Eperu 19:20-6). )

O le feagaiga na osia e Ieova ma Aperaamo ua taʻu mai ia i tatou i le Kenese 15 ma e tatau ona e malamalama, o le feagaiga toto lea. Na fia iloa e Aperaamo po o le ā lona taui sili ona e leai sana fanau.

7 Ona ia fetalai atu lea iā te ia, “O aʻu o Ieova, o lē na aumaia oe mai i Uro i Kaletaia, ina ia avatu iā te oe lenei laueleele e fai mou tofi.” 8 Ona fai atu lea o ia, “Le Alii e, Ieova e, e faapefea ona ou iloa ua ou maua ai?” 9 ‘Ona fetalai atu lea o ia ‘iā te ia, “‘Aumai ia ‘iā te a‘u se povi fafine e tolu ona tausaga, ma le ‘oti fafine e tolu ona tausaga, ma le mamoe po‘a e tolu ona tausaga, ma le manutagi, ma le tama‘i lupe.” 10 ‘Ona ‘ave lea e ia o ia mea uma ‘iā te ia, ‘ua tipi i totonu, ‘ua tu‘u fo‘i le vaeluagalemu e fa‘afeagai ma le tasi, ‘ae na te le‘i vavaeina manu felelei. 11 Ona ō ifo lea o manufeʻai i tino oti, ma tuliesea i latou e Arama. ( Kenese 15:7-11 ).

17 Ua oo foi ina goto le la ma ua pogisa, ona iloa ai lea o le ogaumu asu ma le sulu o loo ui ane i le va o ia fasi mea. 18 O le aso lava lea na osia ai e Ieova le feagaiga ma Aperamo, ua faapea atu: “Ua ou tuuina atu lenei laueleele i lau fanau, e amata mai i le vaitafe o Aikupito e oo atu i le vaitafe tele, o le vaitafe lea o Eufirate, (Kenese 15:17-18).

Ua iā i tatou lenei tautoga na amata ina ua faia e Ieova se folafolaga iā Aperaamo, ma o lenei tautoga na fai atu iā Isaako ma Iakopo ona faamaonia lea i le toto i le Mauga o Sinai i le 50 aso talu ona mavae le Paseka ma le Esoto e tagata lava ia na ioe i ai. E toatele tagata o le a mafai ona sii maia mea o loo fai mai ai i le Roma ae toaitiiti, pe afai ei ai, e malamalama i lona uiga. Tatou te faitau i le Roma mataupu e 10:

Afai e te taʻutaʻu atu i lou gutu o le Alii o Iesu, ma talitonu i lou loto ua toe faatuina mai o ia e le Atua nai e ua oti, e faaolaina ai oe. ( Roma 10:9 )

O lenei upu “taʻutaʻu atu,” o lona uiga o se mea e matuā ese lava nai lo le tau ina taʻu leotele atu o le suafa o Iesu. O le upu Eleni;

G367 homologe om-ol-og-eh'-o
Mai se tuufaatasiga o le faavae o le G3674 ma le G3056; ia ioe, o lona uiga, osi feagaiga, ta'uta'u atu: – ta'uta'u atu, ta'uta'u atu, faafetai, folafola.

O lona uiga o se tasi o loo “ta'uta'u atu” le faatuatua ia Iesu; o lē ‘ua o‘o mai i le Feagaiga ma ‘ua fa‘amauina i latou lava i le tautoga ‘iā te ia ma ‘ua ioe i le Feagaiga na tu‘uina atu e Iesu i Sinai. I le avea ai o le “Lesser King” po o le “Master” i le Suzerain Yehovah, o le Feagaiga a Yesshua e tutusa lava ma le Tama, o lona uiga ua e osia se feagaiga e tausia ma faamaoni i le Torah ona toe faafoʻisia lea o oe i le Malo!

Ia manatua i le aganuu ma le talaaga o le lalolagi Anamua, ina ua motusia se feagaiga i le va o le Suzera ma le vassal, o lona uiga afai lava e tausia e le vassal ia tautinoga o le feagaiga ma le Tupu, e leai se isi e mafai ona sau faasaga i lena malo po o. vassal e aunoa ma le feagai ma le Pule Silisili Ese o le Tupu o Suzera ma ana punaoa uma.

I le isi itu, o lona uiga foi afai e solia e le vassal ia tautinoga o le Feagaiga, o le a mafatia le Vassal i taunuuga na talosagaina e le Suzera / Tupu.

O le Tusi Atoa o Teuteronome ua faatulagaina o se Pepa o Feagaiga masani a Suzerain-Vassal, o se toe faʻamatalaga sili atu o le Feagaiga i le Mauga o Sinai i le tupulaga lona lua i le vao aʻo leʻi ulufale atu i le Nuu.

A e ta'uta'u atu au agasala o le mea moni ua e ioeina ua e solia le feagaiga na osia i le Mauga o Sinai ma manao e toe foi atu i tuutuuga o lena feagaiga e pei ona tatou malilie i ai. O le faia o lenei mea e te sola ese ai mai malaia ua e i ai nei.

Avinu, Malkeinu (Lo Tatou Tama, Lo Tatou Tupu) toe taʻua Lana tautoga ia Isaraelu i le Mataupu e 29…

9 “O le mea lea ia outou leoleoina ai upu o lenei feagaiga, ma faia, ina ia manuia ai outou i mea uma tou te faia. 10 “O loo tutū uma outou i le aso nei i luma o Ieova lo outou Atua, o o outou taʻitaʻi, o o outou ituaiga, o o outou toeaina, ma o outou auauna, o tagata uma o Isaraelu, 11 o a outou fanau iti, o a outou avā, ma lo outou tagata ese o loo i totonu o le nuu. o lou togālauapi, e mai i lē na te tatipi lau fafie, e oo atu i lē na te utu vai, 12 ina ia e osia le feagaiga ma Ieova lou Atua, ma lana tautoga lea ua faia e Ieova lou Atua ma oe i le aso nei, 13 ina ia faatumauina ai. ‘Ia ‘outou fai ma nu‘u i le aso nei, e fai fo‘i o ia ma o ‘outou Atua, e pei ‘ona fetalai mai o ia ‘iā te ‘outou, e pei fo‘i ‘ona tautō ai o ia i o ‘outou tamā, o Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo. 14 “E lē na o outou foʻi ou te osia ai lenei feagaiga ma lenei tautoga, 15 ae o ia foʻi o loo tutū faatasi ma i tatou i inei i le asō i luma o Ieova lo tatou Atua,

fa‘apea fo‘i ma lē ‘ua lē o ‘i‘inei ma i tatou i le aso nei.

(Teuteronome 29: 9-15)

O i latou e taʻutaʻu le suafa o Iesu, e pei ona taʻu mai ia i tatou i le Roma 10: 9 lea faatoa tatou faitauina, taʻutaʻu atu i le solia o lenei feagaiga ma mananao e toe foi mai ma amata ona usitai i ai.
O le nuu o Isaraelu, o tatou augatama, na tuuina atu le Tautoga e usitai i ai i taimi eseese e tolu. E faatolu ona matou tautō e tausia mea uma na fetalai mai ai Ieova e faatatau i le feagaiga. O le taimi muamua a o leʻi faalogo i le Poloaiga a Ieova.

8 Ona tali faatasi mai lea o le nuu uma, ua faapea mai: “O mea uma ua fetalai mai ai Ieova, matou te faia lava.” Ona toe faafoi atu lea e Mose o upu a le nuu ia Ieova (Esoto 19:8).

O le taimi lona lua o le sauniga fa'amaonia a'o lumana'i le Taulaga.

3 Ona alu atu lea o Mose ma taʻu atu i le nuu afioga uma a Ieova ma faamasinoga uma. ‘Ona tali mai ai lea o le nu‘u uma ma le leo e tasi, ‘ua fa‘apea mai, “O ‘upu uma lava na fetalai mai ai le ALI‘I, matou te faia lava.” ( Esoto 24:3 ).

O le taimi lona tolu o le fa'amaonia lea a'o le'i toe sausauina le toto ma avea ai lea ma feagaiga o le toto.

7 Ona ia ave lea o le Tusi o le Feagaiga ma faitau i luma o le nuu. Ona latou fai mai lea, "O mea uma ua fetalai mai ai Ieova, matou te faia ma usiusitai." ( Esoto 24:7 ).

O le Galuega 2 o se fa'amaoniga foi lea o le Feagaiga i Shavuot! Ma se'i ou alu atili atu ma fai atu e ala i le tausia o le Penetekoso po o le Shavuot o le mea moni lava e fitu oe lava. O lo'o e toe fa'amautuina lau tautinoga i le Feagaiga na osia e o tatou tua'a mo i tatou i tua i le mauga o Sinai i le silia ma le 3396 tausaga talu ai i le 1339 TLM.

1 ‘Ua o‘o fo‘i i le aso o le tausamiga o vaiasosa, ‘ona loto gatasi lea o i latou uma i le mea e tasi. o loo nonofo.2 Ona faaali mai lea ia te i latou o laulaufaiva ua vaeluaina e pei o le afi, ua oo ifo ia te i latou taitoatasi.3 Ona tutumu ai lea o i latou uma i le Agaga Paia, ma ua amata ona tautatala i gagana eseese, e pei ona tuuina atu e le Agaga ia te i latou e tautala ai. 4 Sa nonofo i Ierusalema o Iutaia, o tagata faapaiaina mai i nuu uma i lalo o le lagi. ( Galuega 5:2-1 )

‘Ua o‘o fo‘i i le aso o le Tausamiga o Vaiaso, ‘ona tasi lea o latou manatu i le mea e tasi.

Matou te iloa sa i ai se sauniga faapitoa ma se seti o tatalo na faia i le Beit HaMikdash (Le Malumalu Paia) i Shavuot, e aofia ai le taulotoina o Tulafono e Sefulu.
O i latou uma sa i ai i le malumalu i le taimi o Shavuot, sa latou toe tuuina atu i latou lava ia Ieova ma le Feagaiga na osia i Sinai. E tasi le mafaufau ma le loto gatasi ma i se nofoaga e tasi! O Feagaiga Anamua sa masani ona fa'amaonia pe fa'atulafonoina e le tele o elemene. E aofia ai tautoga na faia e itu e lua, e masani lava o se taulaga, ma se taumafataga faatasi. E le gata i lea, e masani lava ona iai aiaiga i totonu o le Feagaiga e tauloto ma toe iloilo le Feagaiga i tausaga taʻitasi, ma/poʻo le taimi o se Tupu fou Vassal ina ia faʻafouina ma manatua ai le Feagaiga na faia ma le Tupu o Suzera!

O Feagaiga Anamua sa masani ona faʻamaonia pe faʻatulafonoina e le tele o elemene. E aofia ai tautoga na faia e itu e lua, e masani lava o se taulaga, ma se taumafataga faatasi. E le gata i lea, e masani lava ona i ai aiaiga i totonu o le Feagaiga e tauloto ma toe iloilo le Feagaiga i tausaga taitasi, ma/po o le taimi o se Tupu fou Vassal ina ia mafai ai ona faafouga ma manatua le Feagaiga na faia ma le Tupu o Suzerain! O tausaga taʻitasi i Shavuot, le Tausamiga o le Penetekoso tatou te iloiloina ai Tulafono e Sefulu o loo maua i le Esoto 20 ma faalauteleina i le Esoto 34.

O tausaga taitasi i Shavuot, o le Tausamiga o le Penetekoso tatou te iloiloina ai Tulafono e Sefulu o loo maua i le Esoto 20 ma faalauteleina i le Esoto 34. Ona toe faitau leotele lea o lenei feagaiga atoa i tausaga taitasi i le fofogaina o tagata uma. Na faia e Iosua lenei mea i le tausaga muamua lava i le mea ua taʻua i aso nei o le Fata faitaulaga a Iosua. ‘Ua matou faia fo‘i lenei mea i le aso muamua o Sukota i tausaga ta‘itasi o sapati i Ierusalema.

O le feagaiga i le Mauga o Sinai o se ketubah po o se feagaiga o le faaipoipoga. O se tautoga. E matou te faitau i ai i Sukot auā o le Sukot e faaāta mai ai le taimi o le faaipoipoga e faaipoipo ai iā Ieova. Ona toe faia lea o lenei feagaiga a o lei faia le faaipoipoga.

O le feagaiga na faia i Sinai o le Feagaiga o le Toto. Faitau le tala a Henry Trumbull i lenei mea.

O le “faatasiga o le feagaiga i le taulaga” o se faaupuga e lē tumau ma e lē mautonu. Atonu o lona uiga o se feagaiga faatasi e faia e ala i le taulaga, po o se feagaiga faatasi ma le taulaga, po o se feagaiga faatasi e faaalia i le taulaga. Peitaʻi, po o le ā lava le uiga e faaaogā ai, e tumau pea le moni o le mea moni, e faapea, po o fea lava e faia ai se taulaga i le toto e fesootaʻi atu i le taulaga ma le feagaiga, o le inu toto, o le faamasaa toto, po o le paʻi toto, e fai ma sui. o le osia o feagaiga; a o ‘ai le aano o le tagata manua, po o le tausamiga ua saunia i se isi itu, ua faatusaina i le feagaiga-faamaonia, po o le faaaliga-feagaiga…

“O lea na o faatasi ai i Sinai le feagaiga aloaia a le Alii ma lona nuu ma le ositaulaga. O sui o le nuu o Isaraelu “na fai taulaga mu, ma fai taulaga faafetai i povi ia Ieova.” E leai se mea o taʻua i inei e uiga i le taulaga faʻapitoa mo agasala, ae o le taulaga mu atoa ma le taulaga faʻafetai o loʻo aofia ai. O le faamasaaina o le toto ma le sausauina o le toto e muamua atu i soo se taumafataga. Ma e peiseaʻī e faamanino atu e faapea “i le sausau o le toto” ae lē o le ʻaina o le aano o le ua manuʻa, ua faatusaina ai le “faatasiga o le feagaiga i [lenei] taulaga,” na ave ai e Mose se vaega o le toto ma “sausau [i le Atua]. i luga o le fata faitaulaga,” ma le isi vaega “ma sausau i luga o le nuu,” ma faapea atu a o ia faia faapea, “Faauta i le toto o le feagaiga, ua osia e Ieova ma outou.” E leʻi oo ina ua mavae lenei feagaiga i le toto, ona aai ai lea ma feinu ai le fanauga a Isaraelu, e ala i o latou sui,” e faamaonia ai, po o se faamaoniga, po o se faailoaga, o le feagaiga na faia i le toto.

O loʻo ia i tatou nei mea tutusa o loʻo faʻamatala mai ia i tatou i le Esoto. O Ieova ma le Atunuu o Isaraelu o loo faia se feagaiga toto i le Aso o Shavuot. Na fetalai mai e Ieova nei poloaʻiga i Shavuot, ina ia faalogo uma ai Isaraelu i le Esoto 20. Ona ia tusia lea i luga o le maa i le Esoto 24.

O lenei, sa ia fetalai mai ia Mose, "O mai ia i luga i le Alii, o oe ma Arona, Natapu ma Aviu, ma le fitugafulu o toeaina o Isaraelu, ma tapuai mai i le mea mamao. E na o Mose fo‘i e fa‘alatalata mai i le ALI‘I, ‘ae latou te lē fa‘alatalata mai; aua foʻi neʻi ō aʻe le nuu faatasi ma ia.”

Ona alu atu lea o Mose ma taʻu atu i le nuu afioga uma a Ieova ma faamasinoga uma. ‘Ona tali mai lea o le nu‘u uma i le leo e tasi, ‘ua fa‘apea mai, “O ‘upu uma lava na fetalai mai ai le ALI‘I, matou te faia lava.” Ma sa tusia e Mose afioga uma a le Alii. ‘Ona tula‘i lea o ia i le taeao, ‘ua faia fo‘i le fatafaitaulaga i lalo o le mauga, ma poutū e sefulu ma le lua e tusa ma itū‘āiga e sefulu ma le lua o Isaraelu. ‘Ona ‘a‘auina atu lea e ia o taulele‘a o le fānauga a Isaraelu, o ē na fai taulaga mū ma fai taulaga fa‘afetai o povi i le ALI‘I. ‘Ua ‘ave fo‘i e Mose le ‘afa o le toto ma tu‘u i tanoa, ma ‘ua sausau fo‘i le ‘afa o le toto i luga o le fatafaitaulaga. Ona ia ave lea o le Tusi o le Feagaiga ma faitau i luma o tagata. Ma sa latou fai mai, "O mea uma ua fetalai mai ai le Alii matou te faia, ma usiusitai." ‘Ona tago lea o Mose i le toto, ma sausau i luga o le nu‘u, ma fai atu, “O le toto lenei o le feagaiga na osia e le ALI‘I ma ‘outou e tusa ma ia ‘upu uma.”

‘Ona alu a‘e lea o Mose, ma Arona, ma Natapu, ma Aviu, ma le to‘afitugafulu o toeaina o Isaraelu, ‘ua latou iloa atu le Atua o Isaraelu. Ma sa i ai i lalo o Ona vae e pei o se maa safaira ua fola, ma sa pei o le lagi i lona manino. Ae i luga o alii sili o le fanauga a Isaraelu na ia le tuuina atu lona lima. Ona latou vaai atu lea i le Atua, ona latou aai ai lea ma inu.
‘Ona fetalai mai lea o le ALI‘I ‘iā Mose, “‘Inā sau ia ‘iā te a‘u i le mauga ma e nofo ai; ‘ou te avatu fo‘i ‘iā te oe papama‘a, ma le tulafono ma poloa‘iga ‘ua ‘ou tusia, ‘ina ‘ia e a‘oa‘o atu ai ‘iā te i latou.” ( Esoto 24:1-11 ).

Ma ina ua uma ona talepe e Mose na maa ona toe tusi lea e Ieova i itu uma e lua o le maa i le Esoto 34.

O le mea tonu lava lea o loo talanoaina e le Aposetolo o Paulo i le Mataupu e 9 o le Tusi a Eperu, Faafesootaʻi le Sauniga Faamaonia i Sinai ma Yesshua Le Mashiach, lo tatou Togiola ma le Puluvaga o le Feagaiga Fou!

1 O le ulua‘i feagaiga fo‘i sa i ai tulafono o le tapua‘iga ma le mea pa‘ia fa‘alelalolagi. 2 Auā ‘ua saunia le fale fetāfa‘i: o le vaega muamua sa i ai le tu‘ugālamepa, ma le laulau, ma le areto e laulauina i luma, ‘ua ta‘ua o le mea pa‘ia. 3 I tua atu foʻi o le ʻie puipui lona lua, o le vaega o le faleʻie ua taʻua o le Mea e Sili Ona Paia, 4 lea sa iai le ipu auro, ma le atolaau o le feagaiga ua ufiufi i itu uma i le auro, sa iai i totonu le ulo auro sa iai le ipu. o le manai, ma le tootoo o Arona na fua mai, ma papamaa o le feagaiga, 5 ma ona luga ae o kerupi ua faamalumalu ifo i le mea e fai ai le togiola, o mea ia tatou te le o tautala auiliili atu nei. 6 Ua saunia foʻi nei mea, ona ō atu ai lea o ositaulaga i le vaega muamua o le faleʻie, e fai ai sauniga. 7 A o le vaega lona lua na alu atu ai na o le faitaulaga sili e faatasi i le tausaga, e le aunoa ma le toto, na ia ofoina atu mo ia lava ma agasala o le valea o le nuu, 8 ua faailoa mai e le Agaga Paia lenei mea, o le ala i le Silisili Ese- E leʻi faaalia mai lava le nofoaga tuufua a o tū le uluaʻi faleʻie, 9 o le faataoto lea i aso nei ua ofoina atu ai meaalofa ma le fasiga, e lē mafaia ona faaatoatoaina le tagata auauna, 10 tau lava o lona lotofuatiaifo. mea'ai ma meainu, ma fufuluina eseese, ma tulafono fa'aletino na tu'uina atu se'ia o'o i se taimi e fa'asa'o ai mea. 11 A o le Mesia, ina ua avea ma Ositaulaga Sili i mea lelei o le a oo mai, e ala i le faleʻie sili ona lelei ma le atoatoa e leʻi faia e lima, o lona uiga, e lē o se vaega o lenei foafoaga, 12 ona ulu faatasi atu ai lea i le Mea e Sili ona Paia, e lē o le toto o 'oti ma tamai povi, ae o Lona lava toto, ina ua maua le togiola e faavavau. 13 Auā ‘āfai o le toto o povi po‘a ma ‘oti ma lefulefu o le povi fafine, o lo‘o sausau ai le mea leaga, e fa‘amamāina ai le tino, 14 e lē sili ‘ea le toto o le Mesia, o lē na ofoina atu o ia e ia i le Atua e ala i le Agaga e fa‘avavau. , fa'amamāina lou loto fuatiaifo mai galuega mate e 'au'auna i le Atua soifua? 15 Ma o le mea lea o ia o le Puluvaga o le feagaiga ua faafouina, ina ia oo mai le oti mo le togiolaina o solitulafono i lalo o le feagaiga muamua, o e ua valaauina e mafai ona maua le folafolaga o le tofi e faavavau. 16 Auā o le mea e i ai se feagaiga, e tatau ‘ona fa‘amauina le oti o lē na osia. 17 Auā e mausalī le feagaiga i ē ua oti, auā e lē aogā lava a o ola lē na osia. (Teu. 24, Numera 5, Roma 7)* 18 O le mea lea e leʻi osia ai le feagaiga muamua e aunoa ma le toto. 19 Auā ‘ua uma ‘ona fai atu o poloa‘iga uma lava e Mose i le nu‘u uma e tusa ma le tulafono, ‘ona ‘ave lea e ia o le toto o tama‘i povi ma ‘oti, ma le vai, ma le fulufulu mamoe mūmū, ma le isopo, ma sausau ai le tusi ma le nu‘u uma; 20 ‘ua fa‘apea atu, “O le toto lenei o le feagaiga na poloa‘i mai ai le Atua ‘iā te ‘outou.” 21 E faapena foʻi ona ia sausau i le toto o le faleʻie ma ipu uma o le sauniga. 22 E tusa fo‘i ma le tulafono, e toetoe lava ‘ua fa‘amamāina tagata uma i le toto; 23 Tela la, ne ‵tau o faka‵ma a ‵kopi o tino faka-te-lagi ki mea konei, kae ko tino faka-te-lagi ki taulaga e ‵lei atu i lō mea konei. 24 Auā e le‘i ulu atu le Mesia i se mea pa‘ia na faia e lima, o fa‘atusa o le mea moni, a o le lagi lava ia, ‘ina ‘ia fa‘aali mai nei i luma o le Atua mo i tatou, 25 e lē ‘ina ‘ia ofoina atu e ia o ia e ia e pei o le taulaga. e ulu atu le ositaulaga sili i le mea pa‘ia i lea tausaga ma lea tausaga ma le toto e lē o lona lava toto. 26 Auā ana fa‘apea, po ‘ua tigāina e lē aunoa o ia, talu mai le fa‘avaeina o le lalolagi. A o lenei ua tasi ona faaali mai o Ia i le i'uga o tausaga e aveese ai le agasala e ala i le ofoina atu o Ia lava. 27 Fa‘apei ‘ona fa‘atalitali atu i tagata e oti fa‘atasi, ‘ae mulimuli ane o le fa‘amasinoga, 28e fa‘apea fo‘i le Mesia, ‘ina ‘ua fa‘atasi ona ofoina atu e tau‘ave agasala a tagata e to‘atele, e fa‘alua fo‘i lona fa‘aali mai, e aunoa ma le agasala, ‘iā te i latou o ē fa‘atalitali atu ‘iā te ia. lavea'i.

E pei ona tatou faaalia, o Shavuot o se ata foʻi lea o se faiā māfana ma le alofa i le va o Ieova ma Isaraelu. O Isaraelu lea ua faaipoipo i lona TUPU, ua sau i lalo o le Chupa o le Mauga o Sinai, ma talia le Ketubah (Konekarate Faaipoipoga) a le Foafoa o le Atulaulau. E ui lava o le a silafia e Ieova o le a tatou solia lenei faaipoipoga, o le a tatou faia le ifo i tupua ma le mulilua e ala i le mulimuli atu i isi tagata malolosi, ae na ia totōina sauniuniga mo le Toefuataʻiina o Lana Faaipoipoga e ala ia Iosua le Mesia! Sa iai foʻi i Shavuot i le Galuega mataupu e 2 ina ua a malo fou o le tatou Feagaiga Faaipoipoga na aumaia i le ola ma le mea moni ina ua tuuina mai le Agaga o le Torah-O le Ruach HaQodesh (Agaga Paia) ma aloaia o le sootaga o le lalagaina i le Tusi o le Torah lea na tuuina atu i le Mauga o Sinai. O le Ruach o lo tatou Faamaufaailoga mai le TUPU ua faailogaina i tatou mo le togiola e ulu atu ai i le Malo o Ieova e ala i le galuega a Iesua le Mesia!

Sa i ai foi i luga o Shavuot i le Galuega mataupu 2 ina ua aumaia se malo fou o la tatou Feagaiga Faaipoipoga i le ola ma le moni ina ua tuuina mai le Agaga o le Torah-O le Ruach HaQodesh (Agaga Paia) ma aloaia o le sootaga vavalalata i le Tusi a le Tusi Paia. Torah na tuuina mai i le Mauga o Sinai. O le Ruach o lo tatou Faamaufaailoga lea mai le TUPU ua uma ona faailogaina i tatou mo le togiola e ulu atu ai i le Malo o Ieova e ala i le galuega a Iesua le Mesia! Pe na tuuina atu ea e Ieova lo tatou Faatoafaiava, lo tatou Tupu, i Lana Vassal-Isaraelu se Faailoga/Mama faaipoipo, po o le A. fa'ailoga i Atunu'u e Fa'aipoipo i Tatou o Lana Fa'aipoipo i le Tupu Sili lea o lo'o fa'atasi ma le Fa'amaufa'ailoga a le Ruach HaQodesh?

Pe na tuuina atu ea e Ieova lo tatou Faatoafaiava, lo tatou Tupu, i Lana Vassal-Isaraelu se mama Faaipoipoga, po o se faailoga i atunuu e faapea, o i tatou o Lana Faaipoipoga ua Faaipoipo i le Tupu sili lea e faatasi ma le faamaufaailoga a le Ruach HaQodesh?13 “O outou foi. , tautala atu i fanau a

13 “Ia outou fai atu foʻi i le fanauga a Isaraelu, ia faapea atu, ‘Ia outou tausia oʻu sapati, auā o le faailoga lea i loʻu va ma outou i o outou tupulaga o loo mulimuli mai, ina ia iloa ai o aʻu o Ieova, ua faapaiaina outou. . 14 ‘Ia outou leoleo foʻi i le sapati, auā e paia lea mo outou. So se tino e fakalailai ne ia e ‵tau eiloa o tamate, me ko so se tino telā e galue i ei, ka tapale kea‵tea a te tino tenā mai i ana tino. 15 ‘Ua faia le galuega i aso e ono, ma o le aso lona fitu o le sapati lea e mālōlō ai, e paia iā Ieova. O i latou uma e faia galuega i le aso sapati e fasiotia lava. 16 ‘Ia leoleo fo‘i e le fānauga a Isaraelu le sapati, e tausia ai le sapati i o latou tupulaga amuli, o le feagaiga e fa‘avavau. 17 ‘O le fa‘ailoga lea i lo‘u va ma le fānauga a Isaraelu e fa‘avavau. Auā o aso e ono na faia ai e Ieova le lagi ma le lalolagi, ma o le aso fitu na mālōlō ai o ia ma mālōlō ai. 18 Ua uma ona fetalai mai o ia iā te ia i le Mauga o Sinai, ona ia avatu lea iā Mose o papamaa e lua o le Molimau, o papamaa na tusia i le aao o le Atua. ( Esoto 31:13-18 ).

13 “Ia outou fai atu foʻi i le fanauga a Isaraelu, ia faapea atu, ‘Ia outou tausia oʻu sapati, auā o le faailoga lea i loʻu va ma outou i o outou tupulaga o loo mulimuli mai, ina ia iloa ai o aʻu o Ieova, ua faapaiaina outou. . ( Esoto 31:13 ).

19 ‘O aʻu o Ieova lou Atua. Ia savavali i aʻu tulafono, ma leoleo i aʻu faamasinoga tonu, ma faia. 20 ‘Ia faapaiaina fo‘i o‘u sapati, e fai fo‘i ma fa‘ailoga i le vā o a‘u ma ‘outou, ‘ina ‘ia iloa ai o a‘u o le ALI‘I lo ‘outou Atua. ( Esekielu 20:19-20 )

O le Tulafono lona 4 o le tasi lea o vaega o le tulafono e sili ona lē tausia. E aofia ai le Sapati faalevaiaso ma Aso Paia Faaletausaga e pei ona lisiina i le Levitiko 23 ma e aofia ai foʻi tausaga o le Sapati e pei ona taʻu mai iā i tatou i le Levitiko 25.

Ae ou te leʻi agai i luma, e tatau ona tatou faailoa atu o le po a o lumanaʻi le Paseka i le tausaga o le a fasiotia ai Iesu, sa faia ai e Ia se talisuaga (Lana Talisuaga mulimuli) ma Ona soo ma taʻu atu ia i latou o lenei uaina ua faatusaina i Lona toto ma o le areto ua faatusaina i Lona tino. . O mea uma e fa'aaogaina e fai ai se feagaiga; a Suzeraina-Vassal Treaty.

27 Ona tago lea o ia i le ipu, ua faafetai, ma avatu ia te i latou, ua faapea atu, Ina inu ia outou uma. 28 Auā o lo‘u toto lenei o le feagaiga fou, ‘ua fa‘amaligiina mo tagata e to‘atele e fa‘amāgaloina ai agasala. ( Mataio 26:27-28 .)

19 ‘Ona tago lea o ia i le areto, ‘ua fa‘afetai, ‘ua tofitofi ma avatu ‘iā te i latou, ‘ua fa‘apea atu, “O lo‘u tino lenei ‘ua foa‘iina atu mo ‘outou, ‘ia ‘outou faia lenei mea e fai ma fa‘amanatuga ‘iā te a‘u. 20 Ua faapea foi ona tago o ia i le ipu, ina ua uma ona aai, ua faapea atu, O lenei ipu o le feagaiga fou lea i lo‘u toto, ua faamaligiina mo outou. ( Luka 22:19-20 )

E lei gauia Lona tino seia oo i le aso na sosoo ai ma sa masaa Lona toto i luga o le eleele i le auala lava e tasi e tafe ai le toto o le manu i luga o le eleele i se feagaiga o le feagaiga. Na tupu lenei mea i le taimi tonu lava na fasiotia ai Tamai Mamoe o le Paseka i le 3 PM i le aso 14 o Aviv ma o latou toto na masaa i luga o le eleele i tausaga taitasi e faafouina ai le feagaiga. O le feagaiga na Ia faafouina o le feagaiga lava lea e tasi mai le Mauga o Sinai, lea na Ia fetalai atu ai i le fanauga a Isaraelu. O le aso lava na afio a'e ai i le taeao o le Aso Sa na amata ai le faitauga

O le feagaiga na Ia faafouina o le feagaiga lava lea e tasi mai le Mauga o Sinai, lea na Ia fetalai atu ai i le fanauga a Isaraelu. O le aso lava na afio a'e ai i le taeao o le Aso Sa na amata ai le faitauina o vaiasosa e 7 o Sapati; o le 50 aso seia oo i le Penetekoso, o le taimi e tauto ai a tatou tautoga ua toe faafouina o le a tatou tausia le Torah, na o le taimi nei i o tatou loto. Le Tausamiga o Tautoga pe a tatou toe fitu i tatou lava ia Ieova, a o tatou faafouina a tatou tautoga i tausaga taʻitasi i Shavuot, e taʻua foi o le Penetekoso.

Ma e pei o se tamaʻitaʻi faaipoipo ua taʻuleleia le igoa o lana tane, ua taʻu mai iā i tatou e aua neʻi taʻu fua le suafa o Ieova. O lona uiga, e le avea i tatou ma Lana Faaipoipoga ma toe tosoina Lona suafa i lalo i le eleele ifo i tupua ua tatou o ese mai ai e faafou a tatou tautoga ina ia tausia na lava tulafono na tautalagia i Sinai lea na fetalai ai Iesu i poloaiga silisili e lua. Ia e alofa ia Ieova o ē muamua e fā ma ia alofa atu i lou uso a tagata o ē mulimuli e ono.

O Iesu lava na fetalai mai ia i tatou;

15 Afai tou te alofa mai ia te au, ia outou tausi mai i a‘u poloaiga.
21 O lē ‘ua i ai a‘u poloa‘iga ma tausi i ai, o ia lea e alofa mai ‘iā te a‘u. O lē alofa mai fo‘i ‘iā te a‘u, e alofagia o ia e lo‘u Tamā, ‘ou te alofa fo‘i ‘iā te ia, ma fa‘aali atu a‘u lava ‘iā te ia. ( Ioane 14:15, 21 ).

Ina ua uma ona suʻesuʻeina lenei upu "vaiaso" ma iloa ai o lona uiga o le "Tausamiga o Vaiaso" ua taʻua foi o le "Shavuot"; ma ina ua tatou iloa o se taimi faapitoa lenei na tatou tuuina atu ai se tautoga e Puipui Ana Poloaiga ina ia tumau ai i Ana Faamanuiaga, ia tatou amata nei ona malamalama i mea o loo taʻua i lenei valoaga. Ia manatua a o tatou agai i luma o lenei mea e tele sona sao i le solia o le tautoga ae itiiti lava se mea e fai i le afio mai o le Mesia.

“O vaiasosa e fitugafulu ua faatonuina mo lou nuu”

Fitugafulu Shavuot's ua fa'atonuina mo outou tagata. O le Shavuot e 49 aso. E fitu sefulu Fasefuluiva ua poloa'iina mo outou tagata.

70 X 49 = 3430
O lea la pe a tatou faapea atu “o le tausaga e pei o le aso” e pei ona faaalia mai ia i tatou i le Esekielu, ona tatou maua ai lea o le 3430 tausaga e feagai ai ae lē o le 490 tausaga o loo taumafai le toʻatele e fetuutuunaʻi. O le taamilosaga o le Iupeli e 49 foi tausaga le umi i le faiga lava lea e tasi o le Tausamiga o Vaiaso.

3430 tausaga e mafai foi ona malamalama o 70 Iupeli taamilosaga.

Ina ia aoao atili e uiga i fuaiupu nei e fa o Tanielu faamolemole aumai le tusi Le 2300 Aso o Seoli.

 

Wall Street Waltz ma Faletupe Fa'aletonu

Lapataiga Taua a Saina

Ua Faia e Saina se "Lu'itau Fa'atonu" i le Poloaiga a le Lalolagi

Fai mai le Palemia o Peretania, Rishi Sunak, o Saina o se 'lu'i fa'aletonu' i le lalolagi

“Ua toe foʻi mai Peretania” ma sauni e tetee atu i le luʻitau na faia e se Saina e sili atu ona “mautu”, o le tala lea a Sunak i le NBC News 'Lester Holt i se faatalanoaga.
Palemia Peretania Rishi Sunak.

Palemia Peretania Rishi Sunak.Jim Seida / NBC News

 

E sili atu le faʻamaoni ōmea o loʻo tuʻuina atu se "luʻitau faʻapitoa" i le faatulagaga o le lalolagi, Palemia Peretania Rishi Sunak taʻu atu i le NBC News i le Aso Sa aʻo fuafua Peretania, US ma Ausetalia e faʻaalia laasaga lata mai i le a faiga faapaaga puipuiga e tetee atu i le faatupulaia o le malosi faamiliteli a Beijing.

"O le amio na matou vaʻaia i Saina i taimi talu ai nei e faʻafefe," o le tala lea a Sunak i le NBC News 'Lester Holt i le USS Midway Museum i se taimi e leʻi leva ona taunuu i San Diego mo le tolu-auala tumutumu. O Saina o loʻo "faia i se faiga sili atu ona pule i totonu o le fale" ma e "sili atu ona faʻamalosi i fafo," o lana tala lea.

 

Matamata i le faatalanoaga Aso Gafua i le "TODAY" ile 7 am ET ma le "NBC Nightly News with Lester Holt" ile 6:30 pm ET/5:30 pm CT.

"O Saina o loʻo faʻatusalia le sili ona lamatia a le setete i a tatou mea tau tamaoaiga, e mautinoa lava. Ma o se luʻitau faʻapitoa mo le faʻatonuga o le lalolagi, ”o le tala lea a Sunak.

Peresitene Joe Biden o loʻo faʻafeiloaʻi Sunak ma le Palemia Ausetalia Anthony Albanese i San Diego e faʻamaonia fuafuaga fou na malilie i ai mo le puipuiga a le AUKUS, 18 masina talu ona faʻasalalau le faiga faapaaga. O le faiga faapaaga mataʻutia o le puipuiga e faʻamoemoe e tuʻuina atu vaʻavaʻa faaniukilia i Canberra o se vaega o le taupulega e faʻafetaui. Fausiaina o le militeri a Saina i Asia.

Lester Holt faatalanoaina le Palemia Peretania o Rishi Sunak i luga o le USS Midway Museum

 

Lester Holt faatalanoaga Sunak i luga o le USS Midway Museum i San Diego i le Aso Sa.Jim Seida / NBC News

Ua tetee Saina e ala i le taʻua o le AUKUS submarine deal "o se gaioiga mataʻutia o le faateleina o le faaniukilia" lea e faʻaleagaina ai le filemu ma le mautu faʻaitulagi.

Sunak, o se multimillionaire sa avea muamua ma faletupe ma sa avea muamua ma minisita o tupe, sa mamafa foi i le pa'u o Silicon Valley Bank ina ua maeʻa ona laa i totonu le pulega a le malo e toe faʻafoʻi tupe teu a le tagata fai aitalafu, fai mai e taua tele i le tele o kamupani tekonolosi a Peretania.

“Sa ou galulue i le faaiuga o le vaiaso ma le matou minisita o tupe, le pule ma le matou Faletupe o Egelani, o matou pulega, e saili se fofo talafeagai. O le a matou faia se faʻasalalauga e uiga i lena mea i se taimi lata mai, ”o lana tala lea.

Sunak, 42, na avea ma tofi i le aso 25 Oketopa ina ua mavae se vaitaimi o le vevesi faapolokiki, ma avea ma taitai lona tolu o Peretania i le fitu vaiaso talu ona paʻu le malo o Boris Johnson ma le taufaaleaga. pa'u mama-saosaoa o Liz Truss.

Na ia taʻua se fonotaga ma le Peresetene Farani Emmanuel Macron i Falani i le vaiaso talu ai ma le fonotaga faʻatolu na faʻatulagaina mo le Aso Gafua i San Diego e fai ma faʻataʻitaʻiga o Peretania o loʻo faia se sao taua i luga o le lalolagi.

“Ua toe foi mai Peretania,” o lana faaopoopo mai lea.

 
 

A'o fa'atali le fa'atagaga mai le Konekeresi, ua fa'amoemoe e maua e Ausetalia ni va'a faaniukilia faaniukilia e lima a le US Virginia i le 2030s i lalo o le feagaiga a le AUKUS, ae o lo'o fuafua Peretania ma le US e fesoasoani ia Ausetalia e iu lava ina gaosia ana lava va'a faaniukilia.

E ui lava na ia taʻua atugaluga i ana gaioiga, na taʻua e Sunak o loʻo i ai pea se avanoa mo le faʻatasi ma Saina, e aofia ai mataupu tau le tau ma le mautu o le tamaoaiga o le lalolagi.

Na fesiligia pe faapefea ona tali atu Peretania pe a taumafai Saina e faoa Taiwan e ala i le malosi faamiliteli, na musu Sunak e tali saʻo.

O Taiwan, o se motu e pulea e le tagata lava ia lea e fai mai Beijing o lona teritori, o loʻo i lalo o le faʻatuputeleina o faʻamalosi mai Saina, lea e leʻi faʻamaonia ai le faʻaaogaina o le malosi i le faoa faamalosi o le motu. O le lagolago fa'avaomalo pito sili ona taua a Taiwan o le US, lea o lo'o noatia i le tulafono e tu'uina atu i ai a'upega puipui ae ua leva ona le mautonu pe fa'alavelave fa'amiliteri pe a osofa'ia e Saina.

Fai mai Sunak o le tali faavaomalo i osofaiga a Rusia i Ukraine'au'auna e taofia so'o se atunu'u mai le faia o se osofa'iga lē fa'aoso.

"Ou te manatu o le mea sili e mafai ona tatou faia e taofia ai le tetee a soʻo se setete i soo se mea o loʻo faia le mea o loʻo tatou faia nei i Iukureini. Ma o iina na matou vaʻaia ai se osofaʻiga e le tusa ai ma le tulafono, le faʻaosoina o Ukraine e Rusia. Ma o le mea saʻo e tatau ona fai i lena tulaga o le tuʻuina atu lea i Ukraine le lagolago uma e manaʻomia e puipuia ai o ia lava, "o lana tala lea.

E uiga i fesoasoani a le militeri i Sisifo mo Iukureini, na ia fai mai ai: "Ou te manatu e taua i le taimi nei lo tatou faʻavavevaveina ma faʻateleina la tatou lagolago i Ukraine."

Fai mai a ia, o le tautinoga a Lonetona i le feagaiga o le puipuiga a le AUKUS o se vaega o le faʻaopoopoga atoa o tupe faʻaalu a Peretania, lea na ia fai mai o le a tumau pea le taʻutaʻua o le militeri. Na faalauiloa e le malo o Peretania fuafuaga i le Aso Sa e siitia ai ana tupe faaalu mo le puipuiga i le lata i le $6 piliona i le isi lua tausaga.

7 Aso ULB Drone Attack

7 Faamatalaga

  1. O le so'otaga e la'u mai ai le nusipepa e toe alu i le "Fa'aola".

    • E na'o le ulutala na lafo atu ia te oe ile imeli. O lo'o galue sa'o le so'oga. E toe fai foi le mea lea e tupu pe a ou galue i lenei i le 2 am. E le o toe 35 o matou tausaga.

      • Haha! Faafetai Tamamatua.

  2. Lev 25:4 Ae o le tausaga lona fitu e fai ai le sapati e mālōlō ai le laueleele, o le sapati lea iā Ieova. Aua e te luluina lou fanua pe teuteu lou tovine. 

    O iinei matou te maua ai le tusi e le o le SOW - Na ou fausia laʻu Hydroponic 30 futu le umi ma laina 5 o ulo - ma ou te malamalama e le tatau ona ou lulu i totonu o nei ulo i lenei tausaga Sapati o le 2023

  3. Ou te talisapaia nei faamatalaga uma ua e saunia mo i matou a o matou taumafai e saili le Upu Moni. O lo'o ou taumafai e fa'amama uma aso nei. E i ai ni au fautuaga mo au e faafaigofie ai mo au? Faafetai 😊

    • Shabbat Shalom Debra, fiafia e vaai ua e auai i la matou vaega. O fea e amata ai e fa'alagolago i le mea o lo'o e iai. Afai e te fou i le Sapati ma Aso Paia ona ou fautua atu lea ia e maua O se Tupua ae le o se Poloaiga e amata i le sosoo ai ma le Mystery of the Jewish Rapture 2033.

      Afai e te manaʻo i se faitauga loloto ona ou fautua atu lea i le 2300 Aso o Seoli, ae ia maua mai Amazon. O le a fesoasoani ia te oe e malamalama ai pe na faapefea ona matou malamalama o le 2020 o le ogatotonu o le Iupeli Cycle. o le taamilosaga lona 120 o le Iupeli. Toeitiiti lava o tulaga uma e te mana'omia le i ai o siata o le Iupeli e iloa ai po o fea o tatou i ai i aso nei e tusa ai ma le Meleniuma Lona 7.

      Afai e te manaʻo e aʻoaʻoina le Toefuataʻiga e tatau ona tupu aʻo leʻi afio mai le Mesia ona sosoo ai lea ma le Toefuataiga o Mea Uma ona sosoo ai lea ma le Faʻainoino e Faatafunaina lea matou te talitonu o le a faatuina i le 2023.

      Ou te manatu o le a avatu ia te oe se amataga. O a matou Tala Fou e iai faʻamatalaga e mafai ona e aoina pe a e alu i le faʻamaumauga e mafai ona e mauaina le tele o mataupu e te alu i ai.

  4. Siaosi, o le uiga o la'u tala e leai se fa'aaloalo e tali atu AE, I le fa'asinomaga, LOTO LOTO FA'AALIGA e fa'atatau i le LAND MOTO. E leai se mea e fai i containers, e le o se mea e malolo ai ma e uiga i fatu e le o le totoina o laau po o vao po o fugalaau e uiga i mea toto ma selesele fua o le fanua, O se fanua malolo. O le toatele o isi e fai mai o le fai hydro o le kopi, ou te le talitonu e pei ona ia tuuina mai ia i tatou nei fofo mo o tatou faamanuiaga i nei taimi a sau. E iai la'u Geodome lapo'a o lo'o fa'atūina mo se fa'aoga aquaponics lea o le a matou fa'ata'ita'iina i lenei tausaga pe a uma le 4 tausaga e fau ai. Ou te matua naunau lava e vaai pe faapefea ona ia faamanuiaina i tatou i lenei taunuuga. Afai e te leʻi matamata i le aʻoaʻoga o le Sapati lea o loʻo ma talanoaina ai ma Sombra nei mea ma le tele o fesili o loʻo taliina, ou te faʻamalosia oe e siaki i lenei nofoaga SM.
    Faataitaiga: Lev_19:23 Pe a outou oo atu foi i le laueleele, ma outou toto laau eseese uma e aai ai, ona outou faitauina lea o latou fua e le peritomeina. E tolu tausaga e lē peritomeina ai ‘iā te ‘outou. E le 'aina lava.
    Aisea e fete'ena'i ai LENEI mea e manatu le to'atele e fa'asaina le totoina o so'o se mea, e fa'aali atu ai ia te oe e le o se mea lena. Ina ua ou faia le Faatalanoaga, e leʻi tele se matou taimi e faʻatalanoa ai mataupu UMA ma faʻamatalaga o faʻamatalaga o nisi o nei fuaiupu ma faʻaaliga uma e ono tulaʻi mai. Ou te le manatu o le Hydroponics o se mataupu o le totoina i totonu o pusaaisa aua e leai se sootaga i le eleele / eleele e soli ai. Ae peitai, ou te le SELESELEina fua o lona uiga o le faatau atu pe teu fua o fua ua seleseleina. E tusa ai ma le totoina o soʻo se mea e le mai fatu poʻo fatu e le afaina ai / faʻasaina IMO. E 2 tausaga sapati na ou alu ai, tasi i le 2016 ma le tasi i le 2023 e iloa ai le loloto o loʻo aʻafia i le malamalama moni i le mea e fai. O aʻu o se tagata e ona fanua / fale tausi maʻi e matua taua lava i aʻu gaioiga ma ou te le manaʻo e toilalo lenei poloaiga. O le taumafaiga muamua Sa lelei lava le tatou vaaia o faamanuiaga silisili na tutupu ma vavega na ia faaalia. O le taimi lenei e oo mai i lenei tausaga ua aumaia ai foi le tele o faamanuiaga ma vavega e fai ma faailoga o loo tatou i ai i luga o le ala sa’o i le usiusitai ma o nei faamanuiaga e oo mai lava i aso nei. E tusa ai ma le seleselega faalua ma le taitoatolu a o lei oo i le tausaga sapati ma le taimi o le Sapati, o taimi uma e lua na iu ai i le tele o mea ma e le mafai ona ou vaai i nei faamanuiaga o se faamautinoaga o a tatou faatinoga o le amiotonu. Ou te fa'amoemoe e fesoasoani lenei mea ia te oe , fa'amanuia oe ma maua se tausaga sapati manuia.Shalo .