Ua o mai Tagata tulimanu

Joseph F. Dumond

Isa 6:9-12 RSCB - ‘Ona fetalai atu lea o ia, ‘Inā ō ia, ma fai atu i lenei nu‘u, ‘Ua ‘outou fa‘alogo moni lava, ‘ae tou te lē malamalama; ‘ua ‘outou va‘ai fo‘i ‘ua ‘outou va‘ai, ‘ae tou te lē iloa. ‘Ia fa‘atōtōina loto o lenei nu‘u, ma fa‘amomoli o latou taliga, ma pupuni o latou mata; ne‘i latou va‘ai i o latou mata, ma fa‘alogo o latou taliga, ma malamalama i o latou loto, ma toe fo‘i mai, ma fa‘amālōlōina. Ona ou fai atu lea, Le Alii e, o le a le umi? Ona tali atu lea o ia, Seia oo ina faatafunaina aai, e leai se mau e nofo ai, ma fale e leai ni tagata, ma faatafunaina le laueleele, ma faatafunaina, seʻia oo ina ave mamao ese e Ieova tagata, ma ua tele le faatafunaina i totonu o le laueleele.

Tala Fou 5849-025
24 aso o le 5 masina 5849 tausaga talu ona foafoaina Atamu
Le masina lona 5 i le tausaga lona fa o le taamilosaga lona tolu o Sapati
Le Taamilosaga Lona Tolu o Sapati o le 119th Iupeli Taamilosaga
Le Taamilosaga o Mafui'e i le Sapati O oge, ma Fa'ama'i

 

Aokuso 3, 2013

 

Sapati Saloma i le Usoga,

Ua tasi nei ma le afa masina e oo atu i Sukot. Ua uma ona e faia au fuafuaga? Ua poloaʻi mai Ieova iā te oe e fai lenei tausamiga i tausaga taʻitasi. E na o le pau lea o le Faatuatua ua poloaiina ai oe e fai se aso malolo e 8 aso.

Lev 23:39 O le aso fo‘i e sefulu ma le lima o le masina e fitu, pe a ‘outou fa‘aputuina fua o le fanua, ‘ia ‘outou fai ai le tausamiga ‘iā Ieova i aso e fitu. O le aso muamua o le sapati lea, o le aso lona valu o le sapati lea. 40 Tou te ave foi mo outou i le aso muamua o fua o laau tetele, o lala o pama, ma lala o laau mafiafia, ma willows o le vanu. + Ia outou olioli i luma o Ieova lo outou Atua i aso e fitu. 41 E ao ona outou faia o se tausamiga iā Ieova i aso e fitu o le tausaga. E fai fo‘i ma tulafono e fa‘avavau i o ‘outou tupulaga amuli. Tou te tausia i le masina lona fitu. 42 E fitu aso tou te nonofo ai i fale apitaga. O i latou uma e fananau mai i Isaraelu e nonofo i fale apitaga, 43 ina ia iloa ai e o outou tupulaga o loo mulimuli mai, na ou faanofoina le fanauga a Isaraelu i fale apitaga, ina ua ou aumaia i latou mai i le nuu o Aikupito. O aʻu o Ieova lo outou Atua.

O lenei tautoulu o le a ou tautala ai mo aso uma e 8 i le taimi o Sukkot i Tennessee. O le a ou faamalamalamaina le taamilosaga o tausaga o le Sapati ma le Iupeli ma le auala e maua ai ma o le mea moni o ki i le malamalama i valoaga. Afai e te le iloa e uiga i le Sapati faalevaiaso po o Aso Paia Faaletausaga po o le Tausaga Faale-Sapati ona le mafai lea ona e malamalama i valoaga ma e sili ona e mate.

O na tagata, o ē e lē tausia nei aso po o ni tofiga paia ma Ieova, latou te lē iloa po o le ā le valoaga o loo taʻu mai ai iā i latou ae e te manaʻo e latou te aʻoaʻoina oe. O loo e mulimuli atu i tagata e lē iloa a latou Tusi Paia. Ioe e mafai ona latou sii maia mau ma fuaiupu uma, ae latou te le ILOA lona uiga.

Mataio 15:13 A ‘ua tali atu o ia, ‘ua fa‘apea mai, “O la‘au uma e le‘i totōina e lo‘u Tamā o i le lagi, e lia‘iina lava ia. 14 Tuu pea ia i latou. O ta‘ita‘i tauaso i latou o ē tauaso. Afai foi e taitai e le tauaso le tauaso, e pauu uma i laua i le lua.

Sau i Tennessee ma fa'alogo i la'u tala. Faatusatusa i mea e te manatu e te iloa, ona filifili lea.

Ae afai e le lava lenei mea mo oe, ona matou faʻaopoopoina lea o Lucinda Gibbs Robinson le tusitala o le Natural Herbal Therapy, lea e mafai ona e faʻatonuina i http://www.amazon.com/Natural-Herbal-Therapy-Lucinda-Robinson/dp/1460951131/ref=sr_1_2?ie=UTF8&qid=1375326251&sr=8-2&keywords=Lucinda+Gibbs+Robinson

O le a tuʻuina atu e Lucinda ni aʻoaʻoga se lua i le faʻamamāina o oe lava mai parasites.

I luga o lenei mea o loʻo i ai se kuka Chili fuafuaina ma le tele o isi aʻoaʻoga faʻafuaseʻi ua fuafuaina. Le mautinoa pe mafai ona tatou faʻaogaina uma i totonu, ae o loʻo fuafuaina.

Alu i la matou 'upega tafa'ilagi o le Tausamiga ile http://poasukkot2013.weebly.com ona tusi ai lea o lou fale e nofo ai. Fa'atalitali e feiloa'i iina. O le a matou pu'eina uma nei mea e fa'asoa mulimuli ane.

O le vaiaso nei na auina mai ai ia te au se tala e se tasi na vaai i se mea e sili ona misi i feutagaiga filemu i le va o Isaraelu ma OLP ma Amerika. O se mea e sili ona taua ia iloa.

Ae e te leʻi faitau i le tala e lua o loʻo sosoo mai seʻi ou faʻasoa atu ia te oe le mea e taʻu o le taumafataga Itfar. O lenei mea mai Wikipedia.

Iftar (Arapi: ?????? if??r “breakfast”), e faasino i le taumafataga o le afiafi pe a fai e tagata Musalimi a latou anapogi i le masina faa-Islam o Ramadan.
Iftar o se tasi o sauniga faʻalelotu o Ramadan ma e masani ona faia o se faʻalapotopotoga, faʻatasi ai ma tagata o loʻo faʻapotopoto e faʻatasi a latou anapogi. Iftar e faia pe a uma le Maghrib, lea e latalata i le goto o le la. I le masani ae le o le faʻatagaina, e tolu aso e 'ai e momotu ai le anapogi i le faʻataʻitaʻiga o le Perofeta o Muhammad, o le na momotu lana anapogi i lenei faiga. O le toʻatele o tagata Mosalemi e talitonu o le fafagaina o se tasi i le iftar o se ituaiga o alofa mama e matua tauia ma na faia e le Perofeta o Muhammad.

AH Qasmi o loʻo tuʻuina atu lenei faʻamatalaga mo le tatalaina o le anapogi e fai ai lenei tatalo i le taimi o le Iftar: [sii mai manaʻomia]
“Oi Allah! e mo oe ou te anapogi ai ma o lau faamanuiaga ou te solia ai.”

A o e faitau i mataupu e lua o loo sosoo mai, ia manatua le tatalo lea na faia a o leʻi faia le talisuaga, ma i LĒ na faia le tatalo.
http://blog.beastwatchnews.com/2013/08/01/the-special-importance-of-the-iftar-meal-in-the-peace-process/
Ma le
http://www.haaretz.com/news/diplomacy-defense/1.538651

E iai a'u imeli se lua ou te fia fa'asoa atu.

Toe Talofa Uso Iosefa.
Oka se molimau ua e tuuina mai e uiga i faatosinaga a tuinanau ma ponoi i lo tatou lalolagi!!!
Sa ou tauivi foi ma lenei mea matuitui i lo’u tino mo le tele o tausaga. O le taimi lava e te tuʻu ai i lalo lou puipuiga, e toe tolotolo vave i lou olaga. Na ou ola aʻe i se pitonuʻu lanu moana, i totonu o se aiga Europa, lea o alii o ni tupu ae o tamaitai o le vasega lua. O lena mafaufauga tuai na faʻafefe ia te aʻu i loʻu olaga atoa ma o loʻo ou maua pea aʻu lava ia faʻavasegaina tamaitai ou te vaʻaia. O le tele o faatosinaga leaga ma le le lelei o faataitaiga i lo'u talavou ua fesoasoani e faatumauina ai lenei faafitauli. E masani lava o se tauiviga i aso uma le pulea o lou mafaufau. O loʻu tama o se tamaloa e le mafai ona pulea ana vaisu ma faʻaleagaina ai le la faaipoipoga, lona soifua maloloina ma afaina ai le aiga. Semanu e matua faigofie lava ona ou pei o ia pe ana le seanoa lo'u valaauga. O o'u uiga na toe tusia i le 25 tausaga talu ai e Lona Agaga. O le tagata tuai e leʻi faigofie ma e oso aʻe i lea taimi ma lea taimi pe a ou faʻatagaina. Fa'afetai mo le fa'ailoa mai e le na'o a'u na tauivi ma lenei malaia. Sa faagaeetia a outou upu ma sa talia leotele ma manino lau lapataiga. Ia faamanuia Ieova ia i tatou i le manumalo i mea uma ina ia muamua o Ia i o tatou olaga.
Ia faaeteete Uso!

Uso e ma i latou ua valaauina ma tauivi ma lenei faama’i, e le o tuua na o outou pe tuua na o outou. Ua tuuina mai e Satani le malaia o Palaamo iā i tatou e ala i le faaaogāina o feusuaʻiga e tataʻi ese ai i tatou mai iā Ieova ma ia fetuuina ai e Ia. ‘Ae pei ‘ona tu a‘e o Fineaso ma fai se mea e uiga i le leaga o lo‘o faia i o latou luma, ‘ina ‘ia tu‘u ai le malaia, ‘ua fa‘apea fo‘i ‘ona tutū i luga o i matou tagata ma o lo‘o tau tu‘i le tao i lenei mea leaga. E le faigofie ma e le faigofie, ae e tatau ona e tu i luga ma velo le tao i totonu ma fasioti lenei maʻi. Afai e te manaʻomia se fesoasoani ona tusi mai lea o aʻu. O le mana sili o Satani i luga o oe, le tagata, o le faia lea ia te oe e natia lenei mea. O le a e mana'omia se paaga e tali atu. O se tasi e mafai ona siaki oe i soo se taimi e vaai pe o e tausia lau upu ma se tasi e talanoa e uiga i le tauiviga o oe o se tagata talitonu feagai ma aso taitasi.

Taeao lelei Iosefa,
E matua fa'anoanoa ma fa'anoanoa ae e matua sa'o lava lau lapata'ia i matou e uiga i le lumana'i! I le DW German News o lenei taeao sa ou faalogo ai na faamalosia e Pakisitana se numera maualuga o teine ​​Peretania e talitane. O le uii na o le 12 tausaga le matua. Ma e leʻi oʻo i se taua i Lonetona! O loʻo latou suʻeina i latou i faleoloa poʻo faleoloa poʻo luga o auala, avatu ia i latou suamalie, ona ofoina atu lea o meainu ma fualaau faasaina. Ina ua mavae lena o latou o latou lava. Na faapea atu nei tamāloloa i se tinā sa suʻe lana tama teine: Ua na o ni otaota! E nutimomoia le loto!

E mana'o Egelani e fai nei le fa'afitauli. E faapefea ona latou faia? A'o to'atele tagata Mosalemi ua o'o mai i totonu o tatou atunu'u.

Ia manuia!

O loʻo faʻaauau pea le taua o lotu ma o le toʻatele o outou e leʻi iloa. O lo'o i ai le fa'aleagaina ma le afaina ma e tatau ona e ala i luga ma toaga i le tau faasaga i ai ne'i afaina ai foi lou aiga.

Sa matou faʻasoa atu ia te oe i le lua masina talu ai nisi o tala faʻanoanoa e uiga i le taimi mulimuli. Agenda 21 ma le UN Charter of the Environment and Human Rights. O le gaioiga lea na faʻaleagaina ai e Palaamo malo o Isaraelu e ala i le faʻauʻu i lalo i le tulaga o le Gay Rights movement ma le matua o feusuaiga saoloto, lea ua tatou i ai nei. ma o le a faaoo mai iā i tatou le malaia mai iā Ieova lava ia.

Ua matou faʻaali atu foʻi ia te oe pe faʻafefea ona faʻatoʻilaloina e le talitonuga faʻa-Islam le lalolagi mo le isi caliphate ma e toʻatele o loʻo taumafai e faʻafefiloi lenei mea ma o latou lava faʻatuatua e pei o chrislam. Ma o le vaiaso talu ai na matou faʻaali atu ai ia te oe le faʻafefea o le vete a le manumalo o le a avea ai a tatou fafine ma pologa faʻafeusuaiga ia i latou.

O nisi na tusi mai ma fai mai o aʻu o se tagata valea ma se tagata valea. Atonu latou te sa'o. Ae i le Aso Sa na maua ai le mataupu o loo sosoo mai i luga o le initaneti mai ia Iuni 7, 2013 i nusipepa a British News. Sa ou i ai ma ua ou toe iloa lelei. Seʻi mafaufau nei i tala fou ma le mea o loo manaʻo lenei faatuatuaga e fai i ē na aafia i taua. E tatau ona e faitau uma i lenei tusiga. E ofoofogia.

http://www.dailymail.co.uk/news/article-2000292/Men-allowed-sex-slaves-female-prisoners-job–WOMAN-politician-Kuwait.html

E tatau ona fa'atagaina alii pologa tau feusua'iga ma pagota tama'ita'i e mafai ona latou faia le galuega - ma o nei mea uma mai se faipule mai Kuwait.
Saunia e LE LIPOTI O LE MILI I ASO?

O se tamaitai Kuwaiti na tauva muamua mo le Palemene na ia valaau mo le nofo pologa i feusuaiga ina ia faatulafonoina - ma na ia fautua mai o pagota e le o ni Mosalemi mai atunuu na afaina i taua o le a faia ni palake talafeagai.

Na finau Salwa al Mutairi o le faatauina o se pologa tau feusuaiga o le a puipuia ai tane tauleleia, faamaoni ma 'malosi' Kuwaiti mai le mulilua aua o le faatauina o se paaga mai fafo o le a tutusa ma le faaipoipoga.

Ma sa i ai foi sona manatu i le mea e 'faatau' ai nei fa'afeusuaiga - su'esu'e i fafine pagota o taua i isi atunu'u.

Na fautua mai foʻi e le ʻaufaipolotiki ma le TV e faapea, o le a sili atu ona lelei le olaga mo fafine i atunuu o loo tau, ona e ono feoti i le fia aai.

Fai mai Mutairi: 'E leai se maasiasi i totonu ma e le o se mea leaga' (fa'asaina) i lalo o le tulafono a Islama Sharia.'

Na ia tuuina mai le faataitaiga a Haroun al-Rashid, o se taʻitaʻi Mosalemi 8th seneturi na pule i se eria o loʻo ufitia e Iran i aso nei, Iraq ma Suria ma na faʻalogoina e 2,000 palake.

Na fautuaina e Mutairi e mafai ona tatala ofisa e faʻatautaia fefaʻatauaʻiga feusuaʻiga i le auala lava e tasi e tuʻuina atu ai e ofisa faʻaulufaleina teine ​​​​fale.

Na ia fautuaina le faʻatau mo pagota o taua ina ia puipuia ai tane Kuwait mai le faʻaosoosoina e mulilua pe faʻasesēina e isi fafine lalelei.
'Mo se faʻataʻitaʻiga, i le taua a Chechnyan, e mautinoa lava o loʻo i ai ni fafine Rusia saisaitia,' o lana tala lea.

'O lea, alu e fa'atau na mea ma fa'atau atu iinei i Kuwait. E sili atu nai lo le faia o a tatou tamaloloa i feusuaiga faasaina.'

O lana finauga le talitonuina mo lana fuafuaga e faapea o 'tagata na ave faapagota' atonu 'e feoti i le fia aai i'ina'.

Sa ia finau mai, 'Ou te le iloa se faafitauli i lenei mea, leai se faafitauli'.
I le taumafai e iloilo lagona o le fafine i le faatulagaga, na ioe ai Mutari e faapea o fafine pologa, e tatau ona le itiiti ifo i le 15.

Fai mai Mutairi, o tamaitai saoloto e tatau ona faaipoipo ma se konekarate ae ma palake 'naʻo le faʻatau e le tamaloa ma o le mea lena. Ua lava lena e avea ma faaipoipoga.'

O ana saunoaga, na faia i se vitio na lafoina i luga o YouTube i le masina talu ai ma feaveaʻi e nusipepa i le Gulf states i aso talu ai nei, na faʻaalia ai le ita i luga o le initaneti mai uso Kuwaiti ma isi i le itulagi lautele.

"Maofa pe o le a se lagona o Salwa al Mutairi pe ana fai i le taimi o le nofoia (o Kuwait) e 'au a Iraqi, na faʻatau atu o ia o 'mea faʻatau' a o ia fautua mo tamaitai Chechen,' tweeted Mona Eltahawy.

O le isi tweeter, Shireen Qudosi, na taʻu atu ia Mutairi 'o oe o se faʻalumaina i fafine i soʻo se mea'.

Mo Muna Khan, o se faatonu i le televise a Saudi Al Arabiya, o le 'aisa i luga o le keke' o 'manatu pepelo' o Mutairi o lana tautinoga lea e le feteenai ana fautuaga ma le talitonuga o Islama.

Fai mai Mutairi, i se asiasiga talu ai nei i Makka, na ia fesili ai i Saudi mufti - tagata aʻoga faʻalelotu Mosalemi - pe o le a le faʻatonuga a Islam i le umiaina o pologa tau feusuaiga. Fai mai na latou fai atu ia te ia e le o se mea leaga.

O le faaiuga na faʻamaonia e 'tagata faʻapitoa o le faʻatuatua' i Kuwait, na ia fai mai ai.

'Na latou fai mai, e sa'o, na o le pau lava le vaifofo mo se tagata lelei o loʻo i ai mea, o loʻo faʻatoʻilaloina e le manaʻo ma e le manaʻo e faitaaga, o le mauaina lea o jawari.' Jawari o le tele o le upu Arabi jariya, o lona uiga 'palake' po'o le 'pologa tau feusua'iga'.

Na ta'u atu e se tasi mufti Saudi ia Mutairi: 'O le tala e tatau ona avea ma se malo Mosalemi e faatoilaloina se malo e le o ni Mosalemi, o lea e tatau ai ona avea nei jawari ma pagota o taua.'

O palake, na ia finau ai, e fetaui ma alii Mosalemi e fefefe i le 'faaseseina pe faaosoosoina i amioga le mama e ala i le lalelei o a latou auauna fafine'.

E tatau ona e iloa uma i le taimi nei o mea ia o loʻo aʻoaʻoina e tagata e pei o Joel Osteen ma Oprah Winfrey e uiga i le filemu ma le manuia e le o se mea o le a oʻo mai. O lona uiga e ta'u atu ona fai mai lea.

http://www.svchapel.org/resources/articles/22-contemporary-issues/620-joel-osteen-and-the-prosperity-gospel

O ia faaupuga e tatau ona masani ai soo se tasi e tusa lava pe na te iloa le Upu o le Faatuatua, e masani ona taʻua o le "talalelei manuia." O lenei vaega o loʻo faʻauluina le faʻaevagelia mo le tele o tausaga ma ua avea nei ma vaega sili ona televave o le faʻaKerisiano i le lalolagi. Ua manatu nisi e oo atu i le 90 pasene o i latou o loo faapea mai o Kerisiano i Aferika o loo i ai i ituaiga eseese o le tala lelei o le tamaoaiga.

O tagata lauiloa i totonu o le gaioiga e aofia ai Kenneth Hagin (ua maliu), Kenneth Copeland, Robert Tilton, Paul Yonggi Cho, Benny Hinn, Marilyn Hickey, Frederick Price, John Avanzini, Charles Capps, Jerry Savelle, Morris Cerullo, Joyce Meyer ma Paul ma Jan Crouch.
E pei ona faaata mai i le ulutala “Upu o le Faatuatua,” e talitonu le ʻau lagolagoina o lenei vaega, e galue le faatuatua e pei o se mana po o se malosi malosi. E ala i le faatuatua e mafai ai ona tatou maua soo se mea tatou te mananao ai—soifua maloloina, tamaoaiga, manuia, po o soo se mea tatou te mananao i ai. Ae ui i lea, o lenei malosi e faʻamalolo naʻo le upu tautala. A o tatou tautala atu i upu o le faatuatua, e faamatuu atu le mana e faataunuu ai o tatou manaoga.

O le toatele o outou uso e talitonu i nei pepelo o loo aoao mai e nei tagata ma e pei lava o le chrislam (faafefiloi le faa-Kerisiano ma le Isalama) e te tuufaatasia nei aoaoga sese ma le moni o le Torah. Ma e te faia lenei mea e pei ona latou faia, uma i le tau o le upumoni.

Ua matou faailoa atu iā te outou le tulaga o loo iai nei i le lalolagi e pei ona iai i le taimi nei. Mai le UN na faia tulafono e na o atunuu i sisifo e tausisia. O aia tatau a tagata ia mo i latou o loʻo taʻu manino mai e le Tusi Paia o loʻo agasala e ala i le tausia o le olaga faʻafeusuaiga ma le faʻaipoipo. O nei mea uma e ufiufi e ala i le faasaoina o le siosiomaga ma o lea ua i ai a tatou faaipoipoga faʻafeusuaiga o loʻo faia i totonu o tatou malo. Ae le o totonu o malo Mosalemi. Hmmmm.

Ua matou faailoa atu iā te outou le mea ua folafola mai e Ieova o le a oo mai iā i latou e lē tausia le Sapati, po o aso paia, po o tausaga o le Sapati. O mea ia ua faailogaina ai i tatou o ni o Ieova. O Lana faailoga ia i tatou. O le faailoga a Satani o le tapuai i le Aso Sa po o le Aso Faraile ma isi aso malolo uma ua tatou maua nei e pei o le Kerisimasi ma le Eseta ma Halloween.

E le o folafola mai le manuia ia i latou o le a le tausia le taimi atofaina ma le na faia le atulaulau. E ui ina manuia tagata agasala e le faapea ua lelei. E le faapea foi e te lelei pe a e manuia.

Sa faamanuiaina le Nuu o Isaraelu e lē ona o lo latou lelei, e leai, sa faamanuiaina i latou ona sa faia e Ieova se folafolaga ia Aperaamo o le a avea i latou ma e tatau ona Ia tausia lena folafolaga ua Ia faia nei. E leʻi taʻua e Isaraelu ma fai mai.

Ua aauina mai e Ieova iā te oe le ʻaufaifaiva o tagata, o ē na faaalia ma le onosai le Tulafono iā te oe, ina ia uunaʻia oe e toe foʻi mai ma tausia faatasi ma Ieova.

Ae tou te leʻi faalogo ma lē toe foʻi i tua. Ae na e tauemu ma faatauemu i latou na Ia auina atu oe ona e fasiotia lea o i latou.

Na fetalai atu Iesu ia te oe.

Mataio 22:1 ‘Ua tali atu Iesu, ‘ua toe fetalai atu fo‘i ‘iā te i latou i fa‘ata‘oto, ‘ua fa‘apea atu, 2 “O le Mālō o le Lagi e tusa lea ma le tasi tupu na faia le tausama‘aga ma lona atali‘i. 3 Ma sa ia aauina atu ana auauna e valaau i e na valaaulia i le faaipoipoga; ma sa latou le fia o mai. 4 ‘Ua toe ‘a‘auina atu fo‘i e ia isi ‘au‘auna, ‘ua fa‘apea atu, “Fai atu i ē na vala‘aulia, Faauta, ‘ua ‘ou saunia la‘u taumafataga; ua fasia a'u povi ma manu pepeti, ma ua saunia mea uma. Sau i le faaipoipoga. 5 Ae e leʻi amanaʻia e i latou, ua latou ō atu, o le tasi i lona fanua, o le isi i lana fefaatauaʻiga. 6 A o ē na totoe, ‘ua pu‘e i ana ‘au‘auna ma agaleaga ‘iā te i latou, ma fasioti ‘iā te i latou.

Ua matou faʻaali atu ia te oe le auala na oʻo mai ai le faʻatuatuaga Mosalemi i le amataga o se vaega toʻaitiiti ma o le "tapuaiga o le filemu" pe a latou toʻaitiiti. Ma a'o latou tuputupu a'e ma avea ma vaega to'atele ona amata loa lea ona latou fa'amalosi ma fa'ato'ilaloina lo latou malo talimalo se'ia latou fa'ato'ilaloina. Ma o le taimi lava latou te faia ai lena mea ona latou faʻapologaina lea o fafine e le o ni Muslim.

E leai, e lē o le mea lea o lo‘o latou a‘oa‘oina ai ‘outou, o i latou o lo‘o fa‘atupuina le manuia o lo‘o pepelo ‘iā te oe.

Faitau nei le vaega o totoe o le Mataio 22.

Mat 22:7 Ae ina ua faalogo le tupu, sa ita o ia. Ma sa ia aauina atu ana autau ma faaumatia na tagata fasioti tagata, ma susunu lo latou aai. 8 ‘Ona fai atu lea o ia i ana ‘au‘auna, “ ‘Ua saunia le tausamaaga, a o ē na vala‘aulia e lē aogā. 9 O le mea lea ia outou o atu ai i le ala tele, ma o i latou uma tou te maua, ia valaaulia i latou i le faaipoipoga.

O le Tupu o Ieova ma o le faaipoipoga o le faaipoipoga lea e valaaulia ai oe faatasi ma lo tatou Faatoafaiava le Mesia. O le autau o loo auina mai e Ieova e tusa ai ma le taamilosaga o le Sapati ma le Iupeli e sau i le taamilosaga o taua o le mala lona 4 lea ma e amata i le 2017 ma alu mo le 7 tausaga seia oo i le 2023 le tausaga Sapati lea e oo mai i le 2016.

O lena Vaegaau e faia aʻe i le faʻaputuga a Muslim ma o le a latou tuʻufaʻatasia pe faʻatonuina e le lima Umea a Asuria o tagata Siamani i aso nei. O tamatamaivae lea o le uamea ma le omea. O lona uiga o le Arapi o le paluga lea o le uamea ma le omea.

UA SAU LE TAUA!!! Ma o Ieova o loo auina mai ia te outou Isaraelu, ia te outou Amerika ma Peretania ma Kanata ma Ausetalia ma Niu Sila; auā tou te lē toe fo‘i mai e tausi i le tulafono i le mana‘o a na faifaiva i tagata. O lea la ua faapotopoto ai le au tulimanu ona o mai ai lea o le au tulimanu ma o le a avea oe ma vete ma o le a avea oe ma tagata manua.

O le mafuaaga e o mai ai le au tulimanu e tutusa lava ma le mafuaaga na auina atu ai le au faifaiva i tagata. Ina ia outou toe foʻi mai iā Ieova ma tausia le Tulafono. Na e teena le au faifaiva ma o lea o le a leaga tele le au tulimanu o le a e aioi atu ia Ieova e afio mai e fesoasoani mai ma o le a Ia le faafofoga mai ia te oe seia e salamo, o lona uiga e tatau ona e amata tausia le Torah ma le faamaoni.

Teuteronome 30:1-3 “Pe a oo mai nei upu uma ia te oe, o le manuia ma le malaia ua ou tuuina atu i ou luma, ona e toe faafoisia mai ai lea i lou loto i nuu ese uma o i ai? e tulia oe e lou Atua, 2 ma e toe foi mai ia i lou Atua, ma faalogo i lona siufofoga, e tusa ma mea uma ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei, ma lou loto atoa, ma lou ola atoa, o oe ma au fanau, 3 ona E toe faafoisia mai e lo outou Atua lo outou tafeaga, e alofa mai foi o ia ia te outou, e toe foi mai foi o ia ma faapotopotoina outou ai nuu uma o i ai ???? ua faataapeapeina outou e lo outou Atua.

Fa'amolemole alu nei ma faitau le Hunters Cometh at "Ua o mai le Faifaiva & Manumanu"

O LE TAUSILI MA LE FAIVA Ieremia 16:16:
“Faauta, ou te aami tagata faifaiva e toatele, ua fetalai mai ai Ieova, latou te fagogota ai; e mulimuli ane ‘ou te ‘a‘auina atu ai tagata tuli manu e to‘atele, latou te tuli ‘iā te i latou ai mauga uma, ma mauga uma, ma lua o papa.”

Mataio 4: 19:
“Ona fetalai atu lea o ia ia te i laua, Mulimuli mai ia ia te au, ou te faia oulua ma faifaiva i tagata.”

I lenei taimi, e le mafai ona tatou toe fai atu e leai se tasi na taʻu mai ia i tatou po o ai "tagata tulimanu", poʻo tagata na latou "suʻe"! O le mea moni, na faamanino mai e lo tatou Togiola po o ai tagata na auina atu i ai o Ia ina ua Ia faatonuina Ona soo, Mataio 10:5–6:
5 ‘Ona ‘a‘auina atu lea e Iesu e to‘asefulu ma le to‘alua, ma poloa‘i atu ‘iā te i latou, ‘ua fa‘apea atu, “‘Aua tou te ō atu i le ala o nu‘u ‘ese, ‘aua fo‘i tou te ulu atu i se ‘a‘ai o Samaria; .”

O lenei fuaitau ua faamalosia e Iesu le Mesia lava Ia ina ua Ia fetalai, Mataio 15:24:
“… e lei auina mai au ua na o mamoe ua se o le aiga o Isaraelu.”

E fetaui lelei lenei mea ma le Amosa 3:2 lea o loo fetalai mai ai Ieova e uiga ia Isaraelu:
“Na o oe lava (Isaraelu) ua ou iloa i aiga uma o le lalolagi …”

O nei fuaitau foi e tusa ai ma le Teuteronome 7:6 lea o loo faapea mai ai:
“Aua o oe o le nuu paia mo Ieova lou Malosi;

O le manatu lava lea e tasi na aumaia, ma o loo aumaia ai le uiga tutusa e pei o le 1 Peteru 2:9 lea e faapea mai:
“A o outou o le nuu ua filifilia, o ositaulaga ua tupu, o le nuu paia, o le nuu faapitoa; ina ia outou faailoa atu le viiga o le na valaauina outou nai le pouliuli i lona malamalama ofoofogia.” ( Siaki Esoto 19:5-6 .)

O le manatu lava lea e tasi o loo faamatalaina i le Salamo 147:19-20:
19 ‘Ua fa‘aali mai e ia lana afioga ‘iā Iakopo, o ana tulafono fo‘i ma ana fa‘amasinoga ‘iā Isaraelu. 20 E le‘i fa‘apea ‘ona faia e ia i se nu‘u; o ana fa‘amasinoga fo‘i, ‘ua lē iloa e i latou.”

O lea foi, o le manatu lava lea e tasi o loo agai i luma i le Teuteronome 14:2, lea e faapea mai:
“Auā o oe o le nuu ua tofia mo Ieova lou Malosi, ma ua filifilia oe e Ieova e fai ma ona nuu, e sili i nuu uma o i le lalolagi.”

Mo se isi faaliliuga o lea lava mataupu faavae, o loo faapea mai le Isaia 41:8:
“A o oe Isaraelu e, o la’u auauna, o Iakopo ua ou filifilia, o le fanau a Aperaamo la’u uo.”

O outou o Isaraelu o le nuu filifilia, ua filifilia e Ieova e fai mo ia.

Mo lenei vaega o le tusiga, o le a ou sii maia mai le Howard Rand's Study in Jeremiah; itulau e 81-82 ua faaulutalaina “Faigafaiva ma Tagata Tutuli” (O le a ou faaaogāina Ieova (Tetragrammaton) nai lo le Atua):

“Ua saunia e Ieova le auala e toe aumaia ai Isaraelu ia te Ia. O se valoaga sili ona taua lenei mo le auina atu mo le au faifaiva ma tuli manu le ala e fafagu ai Isaraelu i tulaga taua faaleagaga ma le manaomia o le usiusitai i Lana Feagaiga ua faaalia ia Ieremia:
“Faauta, ou te aami tagata faifaiva e toatele, ua fetalai mai ai Ieova, latou te fagogota ai; e mulimuli ane ‘ona ‘ou ‘a‘auina atu lea o tagata tuli manu e to‘atele, latou te tuli ‘iā te i latou ai mauga uma, ma mauga uma, ma lua o papa. ( Ieremia 16:16 ).

“O ai nei tagata fagogota ma tuliga ma o le a le galuega faapitoa e tatau ona faatino e le tagata lava ia i taimi o faiga faiva ma tuliga? O le auina atu o nei vaega e lua ua tofia e avea ma faifaiva ma tulimanu, ua faailoa mai ai e lua auala eseese e faia ai se talosaga iā Isaraelu. E faatalitali ma le onosaʻi se tagata faifaiva a o taumafai e maileia le iʻa i se upega pe puʻe i luga o se laina, ae e soli e le tulimanu i le togavao ma luga o aʻega ma atumauga ma le malosi ma le malosi a o ia faimalaga e suʻe lana manu filifilia faapitoa. O le mea moni, na faasino faavaloaga Ieremia i vaega eseese e lua o le Talalelei i a latou talosaga taitasi ia Isaraelu mo le faamoemoe o le toe aumaia o i latou i le feagaiga ma Ieova. O le mea muamua o le a manaʻomia ai le au faifaiva ma o le vaitaimi o latou fagogota o loʻo faʻamalamalamaina manino i mea na tutupu i le Vaitau o le Talalelei. O le lona lua e manaʻomia ai tagata tulimanu ma o le vaitaimi o la latou gaioiga o le a i ai i le faaiuga o le Vaitau o le Talalelei. Ua faaalia lenei mea i galuega a i latou ua saili e faamautu le faasinomaga o Isaraelu i nei aso e gata ai, i le sailia o faamaoniga ma le sailia o Isaraelu mai Palesitina, i tausaga uma o lona feoai solo, e oo mai i le taimi nei. Ua faaalia i le talafaasolopito le faamaoni o le faataunuuina o galuega fagota ma tuli manu e i latou ua filifilia e Ieova mo faamoemoega taitasi.”

1SAM 13:6 ‘Ua iloa e tagata o Isaraelu ‘ua lamatia i latou, (auā ‘ua puapuagātia le nu‘u), ‘ona lalafi ai lea o le nu‘u i ana, ma vao vao, ma papa, ma lua, ma lua.

1Sa 14:11 ‘Ona fa‘aali lea o i lā‘ua i le leoleoga a Filisitia. ‘Ona fai ane lea o Filisitia, “Fa‘auta, ‘ua ō mai sa Eperu nai le lua na latou lalafi ai.”

Isaia 2:19 E ulu atu i latou i lua o papa, ma ana o le eleele, ona o le mata’u ia Ieova ma le mamalu o lona mamalu, pe a tulai o ia e luluina le lalolagi.

Isa 42:22 Ae o le nuu lenei ua faoa ma vete; ‘Ua maileia i latou uma i lua, ma ‘ua natia i fale puipui; E fai i latou ma vete, e leai fo‘i se na te lavea‘iina; Mo le vete, ma e leai se tasi e fai mai, "Toe faʻafoʻi!"

Mai nei mau i luga e mafai ona e iloa ai o Isaraelu o loo lafi i lua o le lalolagi. Ma o iina e maileia ai i latou pe puʻea ma tuu i falepuipui. O tatou o le vete o loo sailia e isi e aunoa ma se tasi e laveai i tatou.

E pei ona tatou faitau ai i le Ieremia, na auina mai e Ieova tagata mo le faitau afe o tausaga e aoao mai ia i tatou upu moni o tusitusiga paia. Sa i ai ia i tatou uma le filifiliga pe tatou te faia pe leai foi na mea na tatou faalogo i ai. I le taimi nei a o tatou latalata atu i le faaiuga o lenei tausaga, lea e mafai ona e vaʻaia i le Sabbatical and Jubilee Charts ma e mafai ona e faʻatau i le https://sightedmoon.com/purim-us-financial-problems-increase-it-is-my-brothers-whom-i-am-seeking/ pe mafai ona e okaina le tusi The Prophecies of Abraham i https://sightedmoon.com/the-12-new-moon-and-release-of-the-prophecies-of-abraham/ e aoao loloto ai nei mea.

A o tatou i ai nei i le faaiʻuga o lenei tausaga, o le a tatala mai e Ieova le ʻau Tuʻimanu o le a tulituliloaina i tatou, Isaraelu, mai i so o se mea tatou te lalafi ai. O le Sabbatical Cycle mo le pelu o le taua e na o le 7 tausaga le mamao mai ia i tatou. Na o le fitu tausaga.

Iere 16:16 “Faauta, ou te aauina atu tagata faifaiva e toatele,” ua fetalai mai ai Ieova, “ latou te fagota ai; e mulimuli ane ‘ou te ‘a‘auina atu ai tagata tuli manu e to‘atele, latou te tulituliloa fo‘i ‘iā te i latou ai mauga uma, ma mauga uma, ma lua o papa.

O lea e tatau ai ona tatou iloa po o ai tagata tuli, o lea ua tatou iloa o tatou o le tuli.

Ke 10:9 O ia o le tulimanu malosi i luma o le ALI‘I; o le mea lea ‘ua fa‘apea mai ai, “E pei o Nimarota le tuli manu malosi i luma o le ALI‘I.”

Ua taʻu mai foʻi iā i tatou le isi tuli manu i totonu, Ke 25:27 Ona tutupu ai lea o tama. O Esau o le tagata poto i tulimanu, o le tagata o le vao; a o Iakopo o le tagata agamalu, sa nofo i faleie.

O iinei lava i le Kenese o loʻo taʻuina atu ia te oe poʻo ai le Tupu o le itu i Matu ma o ai le Tupu o le itu i Saute. O i laua o Nimarota ma Esau. Afai e te alu i lenei URL o le a e vaʻai i Tala Fou mai le tausaga muamua lava o lenei upega tafaʻilagi e mafai ai ona e taʻalo i lalo i tala taʻitasi ma suʻesuʻe atili i ai.

6:5 Ia e laveaʻi iā te oe e pei o se sevi mai i le lima o lē tuli manu, + e pei foʻi o se manulele mai i le lima o lē e manu felelei.

Teuteronome 30:1-10 “Pe a oo mai nei upu uma ia te oe, o le manuia ma le malaia ua ou tuuina atu i ou luma, ona e toe faafoisia mai ai lea i lou loto i nuu ese uma o i ai? e tulia oe e lou Atua, 2 ma e toe foi mai ia i lou Atua, ma faalogo i lona siufofoga, e tusa ma mea uma ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei, ma lou loto atoa, ma lou ola atoa, o oe ma au fanau, 3 ona E toe faafoisia mai e lo outou Atua lo outou tafeaga, e alofa mai foi o ia ia te outou, e toe foi mai foi o ia ma faapotopotoina outou ai nuu uma o i ai ???? ua faataapeapeina outou e lo outou Atua. 4 “Afai e tulia se tasi o outou i le tuluʻiga o le lagi, e faapotopotoina outou e lo outou Atua mai i inā, e na te aumaia foʻi outou mai i inā. 5 “E aumaia foʻi outou e lo outou Atua i le laueleele na fai mo outou tamā, ma e fai mo outou? lea. E agalelei mai foi o ia ia te outou, ma faatoateleina outou i lo o outou tamā. 6 “E peritomeina fo‘i e lou Atua lou loto ma loto o au fānau, ‘ina ‘ia e alofa atu ai i lou Atua ma lou loto ‘atoa ma lou tagata ‘atoa, ‘ina ‘ia e ola ai, 7 ma ???? e tuuina atu e lou Atua ia malaia uma i luga o ou fili ma i latou o e inoino ia te oe, o e na faasaua ia te oe. 8 “Ia outou toe foʻi mai ma faalogo i le siʻufofoga o Ieova ma faia ana poloaʻiga uma ou te fai atu ai iā te outou i le asō. 9 “E fa‘ateleina fo‘i e lou Atua ‘iā te oe i galuega uma a ou lima, o fua o lou tino, ma fua o au manu, ma fua o lou lau‘ele‘ele e lelei ai. Mo ???? e toe fo‘i mai e fiafia ‘iā te ‘outou mo le lelei, e pei ‘ona fiafia o ia i o ‘outou tamā, 10 pe ‘āfai tou te fa‘alogo i le si‘ufofoga o lo ‘outou Atua, e tausi i ana poloa‘iga ma ana tulafono ‘ua tusia i lenei tusi o le tulafono, pe ‘āfai tou te toe fo‘i i tua. i ????lou Atua ma lou loto atoa ma lou tagata atoa.

Ae e te leʻi toe foʻi mai mai le Tafeaga e tatau ona e alu muamua i le faatagataotauaina ma o tagata tulimanu latou te faʻapotopotoina oe mai papa ma lua o le eleele e te lalafi ai ma latou ave faamalosi oe, latou te lamalama oe ma pu'e pe fasioti 'outou a'o latou fa'apotopotoina 'outou uma. Faitau ma le faaeteete fuaiupu nei.

56:6 Ua latou faapotopoto faatasi, ua latou lalafi, ua latou iloa oʻu laasaga, pe a latou lamalama i loʻu ola. 59:3 Auā faauta, ua latou lamalama i loʻu ola; ‘Ua fa‘apotopoto mai ē malolosi ‘iā te a‘u, e lē ‘ona o la‘u solitulafono ma la‘u agasala, le ALI‘I e.

Isaia 11:12 E fa‘atūina fo‘i e ia le fu‘a mo nu‘u ‘ese, ma fa‘apotopotoina ē ‘ua tulia o Isaraelu, ma fa‘apotopotoina ē ‘ua fa‘ata‘ape‘apeina o Iuta mai i tulu‘iga e fa o le lalolagi.

Isaia 56:8 ‘Ua fetalai mai fo‘i le ALI‘I, o lē na te fa‘apotopotoina ē ‘ua tulia o Isaraelu, “‘Ou te fa‘apotopotoina fo‘i ‘iā te ia nisi e fa‘aopoopo i ē ‘ua fa‘apotopotoina ‘iā te ia.
O le a lē na o Isaraelu e faapotopotoina na o i latou foi o e usiusitai i le Torah mai isi atunuu.

Isa 43:5 Aua e te fefe, aua ou te ia te oe; ‘Ou te ‘aumaia fo‘i au fānau mai sasa‘e, ma fa‘apotopotoina oe mai i sisifo;

Iere 23:3 ‘Ae ‘ou te fa‘apotopotoina le toe vaega o la‘u lafu mamoe ai nu‘u uma na ‘ou tulia ai i latou, ma ‘ou toe fa‘afoisia i latou i o latou lafu; ma o le a latou fanafanau ma faateleina.

Iere 29:14 E maua fo‘i a‘u e ‘outou, ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I, ‘ou te toe fa‘afoisia fo‘i ‘outou nai lo ‘outou tāfeaga; ‘Ou te fa‘apotopotoina ‘outou mai i nu‘u uma ma mea uma na ‘ou tulia ai ‘outou, o lo‘o fetalai mai ai le ALI‘I, ‘ou te ‘aumaia fo‘i ‘outou i le mea ‘ou te fa‘atagataotau‘a ai ‘outou.

Iere 31:8 Fa‘auta, ‘ou te ‘aumaia i latou mai le nu‘u i mātū, ma fa‘apotopotoina i latou mai tulu‘iga o le lalolagi, ‘iā te i latou o ē tauaso ma ē pipili, o le fafine tō, ma lē ‘ua tō, fa‘atasi; E toe fo'i atu i ai se motu o tagata e to'atele.

Iere 31:10 “Fa‘alogo mai ia i le afioga a le ALI‘I, nu‘u ‘ese e, ma tala‘i atu i nu‘u mamao, ma fa‘apea atu, ‘O lē na fa‘ata‘ape‘apeina Isaraelu e fa‘apotopotoina o ia, ma leoleo ‘iā te ia e pei ‘ona tausia e le leoleo mamoe lana lafu.

Ua tatou faitau i vaiaso talu ai, o Atumotu mamao e leai se isi na o Egelani ma Peretania.
Iere 32:37 Fa'auta, 'ou te fa'apotopotoina i latou ai nu'u uma na 'ou tulia ai i latou i lo'u ita, ma lo'u ita tele, ma le ita tele; Ou te toe aumaia i latou i lenei nofoaga, ma ou te faia i latou ia nonofo saogalemu.

Faatusatusa le ita ma le toasa o loo fetalai mai ai Ieova i le Lev 26 lea o loo Ia taʻu mai ai ia i tatou malaia o le a Ia auina mai ia i tatou ma le poloaiga o le a latou o mai ai. Fa'ama'i. O lona fā o fetuu o le pelu lea pe a auina atu e Ieova i le toʻasā o ē tuli manu. Ae ia mātau foʻi, i le faataoto i ē na valaaulia i le faaipoipoga e faapea, o le Tupu, o Ieova moni lava, na te auina atu ana ʻautau i le toʻasā ina ua teena e ē na valaaulia le valaaulia a le ʻaufaifaiva ma fasiotia i latou na aauina atu. . O loʻo faʻaalia lenei mea ia te oe i le Mataio 2010 ma ua matou talanoa atu ia te oe i ni nai taimi i le taimi nei i Tala Fou ua mavae.

Esekielu 22:20 E pei ‘ona fa‘aputuina e tagata o ario, o ‘apamemea, o u‘amea, o pulu, ma ‘apa i totonu o le ‘ogāumu, e feula ai le afi, e liusuavai ai; o le mea lea ‘ou te fa‘apotopotoina ai ‘outou i lo‘u ita ma lo‘u ita tele, ‘ou te tu‘ua ai fo‘i ‘outou i lea mea ma fa‘afefeteina ‘outou. 22 Ioe, ou te faapotopotoina outou, ma ou feula atu iā te outou i le afi o loʻu ita, + ma e liusuavai ai outou i totonu.

I ona po o Nimarota le tulimanu malosi, e lua ona vae i lana pulega. O le tasi sa i lalo o Asuria ma le isi sa i lalo o Papelonia. Ina ua uma ona tau Nimarota ma Kuso, ona alu ese lea o Kuso ma pulea Aikupito.

O lea la ua ia i tatou faiga faapaupau uma e tolu e sau mai ia Nimarota. ?O Asshur le tagata muamua na aapa atu ma taumafai e fai le pule o le lalolagi.
Ae na amata e Tanielu lana valoaga ina ua mavae atu Asuria ma amata Tanielu i Papelonia ma le tupua auro.

Ina ia vaʻai i faʻafanua ma picutres e tatau ona e alu i le itulau PDF.

Ina ua mavae Asuria ona oo mai lea o le Faiga a Papelonia.

Ina ua mavae le Emepaea o Papelonia ona sau ai lea o le Emepaea o Maketonia Greco

Ona sosoo ai lea ma le Emepaea o Maketonia Greco na oo mai ai le Malo Roma Paia

O le Emepaea Paia o Roma ua taʻitaʻia ai le Iuni a Europa 2007

E mafai ona e vaʻai i le avea o Europa Katoliko ma se vaega o lenei Emepaea o Roma lea e toe foʻi i tua i le amataga ma o Nimarota o ia na faavaeina.
E mafai foʻi ona e iloa o Malo Maketonia ma Metai-Peresia faapea foʻi ma le Emepaea o Papelonia o loo pulea uma e le Lotu Musalimi o aso nei.

E pei lava o Nimarota o se Sailia malosi o Tagata e faapena foi i nei atunuu uma na mulimuli mai ia te ia. O tagata tuli manu ia o loo faasino i ai Ieremia.

Re 6:2 Ona ou vaai atu lea, faauta, o se solofanua sinasina. O lē ti‘eti‘e ai ‘ua ‘iā te ia le ‘aufana; ‘ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te ia le pale, ‘ona alu atu ai lea o ia o le manumālō ma le manumālō.

O loo talanoa lenei fuaiupu e uiga i lotu sese. Ua manumalo le solofanua sinasina. E le fagota, o lo'o i fafo e toaga e tuli manu ma le aufana. E te iloa foʻi e lē o faamatalaina Iesu i se ʻaufana ae o se pelu e sau mai lona fofoga.

O lea la pe a tatou faitau i le Salamo 83 e mafai ona tatou iloa po o ai nei tulimanu o loo talanoa i ai.

1 Le Atua e, aua e te faalologo; Aua e te gūgū, Aua e te filemu, Le ?l! 2 Auā faauta, ua vevesi ou fili, + ma ua ea i luga o latou ulu o ē ʻinoʻino iā te oe. 3 ‘Ua latou taupulepule fa‘a‘ole‘ole i lou nu‘u, ‘ua latou taupulepule fo‘i i ou tagata pele. 4 Ua latou faapea ane, “O mai ia, ia tatou faaumatia i latou e pei o se nuu, ma ia lē toe manatua le igoa o Isaraelu.” 5 Auā ua latou taupulepule faatasi ma le loto e tasi; Ua latou osia se feagaiga e faasagatau atu ia te oe, 6 o faleie o Etoma ma sa Isama, o Moapi, ma sa Hakara, 7 o Kipetala, ma Amoni, ma Amale, o Filisitia faatasi ma e o nonofo i Tiora, 8 ua aufaatasi foi ma Asura. faatasi ma i latou, Ua latou fesoasoani i le fanauga a Lota. Selā. 9 ‘Ia e faia ‘iā te i latou e pei ‘ona faia ‘iā Mitiana, e pei o Sesera, e pei o Iapeti i le alia o Kisona, 10 o lē na fano i ?noro, o lē na fai fo‘i ma otaota i le ‘ele‘ele. 11 Ia faia o latou alii ia pei o O?bT ma pei o Se'?bT, ma o latou alii uma ia pei o Sepeta? ma Salamuna, 12 O e na fai ane, Ia fai mo i tatou le fanua lafulemu a le Atua. 13 Loʻu Atua e, ia e faia i latou e pei o le efuefu asiosio, E pei o tagutugutu o saito i luma o le matagi! 14 E pei ona faaumatia e le afi le vaomatua, e pei foʻi ona susunuina o mauga i le afi, 15 ia e tuliloa iā i latou i lau asiosio, ma ia faamataʻu i latou i lau afā. 16 ‘Ia fa‘atumu o latou mata i le mā, ‘ia latou sā‘ili i lou suafa

E ia te oe uma nei malo Arapi ma le tasi e le o Arapi. O Asuria lea o Siamani. O le faatasia lea o le tupu o le itu i matu ma le tupu o le itu i toga e faaumatia Isaraelu e faavavau. O tagata tuli manu ia e o mai mo oe.

Ae lei oo mai lena taimi o loo maua pea le avanoa e fagota ai.

Mat 4:18 Ma ?????, savali i tafatafa o le Sami o Kalilaia, vaai i le uso e toalua, o Simona e igoa o K?fa, ma Andri lona uso, lafo le upega i le sami, aua o faifaiva i laua. 19 ‘Ona fetalai atu lea o ia ‘iā te i lā‘ua, “Mulimuli mai ia ‘iā te a‘u, ‘ona ‘ou faia lea o ‘outou ma fai faiva i tagata.” 20 ‘Ona tu‘ua loa lea e i lā‘ua o la upega, ‘ae mulimuli atu ‘iā te ia. 21 ‘Ua alu a‘e o ia nai lea mea, ‘ona iloa atu ai lea e ia o isi uso e to‘alua, o Iakopo le atali‘i o Sapetai, ma Ioane lona uso, i le va‘a ma Sapetai lo latou tamā, o lo‘o teuteu a latou upega. Ona valaau atu lea o ia ia te i laua, 22 ona la tuua loa lea o le vaa ma lo la tamā, ae mulimuli atu ia te ia. 23 ‘Ua femaliua‘i fo‘i i Kalilaia uma, ‘ua a‘oa‘o atu i o latou fa‘apotopotoga, ma tala‘i atu le tala lelei o le malo, ma fa‘amālōlōina ma‘i uma ma vāivāi uma o le tino o le nu‘u.

Mareko 1:16 16 Ua savali ane o ia i tafatafa o le sami o Kalilaia, ua iloa atu e ia o Simona ma lona uso o Andri, o loo lafo le upega i le sami, aua o fai faiva i laua. 17 ‘Ua fai atu fo‘i ‘iā te i lā‘ua, “Ō mai ia, ma mulimuli mai ‘iā te a‘u, ‘ona ‘ou faia lea o ‘outou ma fai faiva i tagata.” 18 Ona la tuua loa lea o la upega, ma mulimuli atu ia te ia. 19 Ua alu aʻe teisi mai lea mea, ona iloa atu lea e ia o Iakopo le atalii o Sapetai, ma Ioane lona uso, ua iai foʻi i latou i le vaa o loo teuteu a latou upega. 20 Ona valaau loa lea o ia ia te i laua, ona la tuua ai lea o lo latou tamā o Sapetai i le vaa faatasi ma le au auauna, ona la mulimuli atu ai lea ia te ia.

Lu 5:2 ‘Ua iloa atu fo‘i e ia o va‘a e lua ‘ua tutū i tafatafa o le vai, a ‘ua ō ‘ese le ‘au faifaiva ma ‘ua ta o latou upega. 3 ‘Ua maliu a‘e o ia i le tasi va‘a o Simona, ‘ona fai atu ai lea o ia ‘iā te ia ‘ia alu ‘ese teisi atu i le lau‘ele‘ele. ‘Ona nofo lea o ia i lalo ma a‘oa‘o atu i le motu o tagata nai le va‘a. 4 ‘Ua uma fo‘i lana tautala, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā Simona, “‘Inā alu atu ia i le moana ma tu‘u ifo ai i lalo o ‘outou upega e maua ai i‘a.” 5 Ona tali atu lea o Simona, ua faapea mai ia te ia, Le Alii e, ua atoa le po na matou galulue ai, e lei maua lava, a o lau afioga ou te tuu ifo ai le upega. 6 Ua latou faia faapea, ona latou maua ai lea o iʻa e tele, ma ua gau ai la latou upega, 7 ona latou talo atu lea i a latou aumea i le tasi vaa e o mai e fesoasoani ia te i latou. ‘Ona ō mai ai lea o i latou ma fa‘atumu ai va‘a e lua, ‘ua magoto ai. 8 Ua iloa atu e Simona Kepa, ona faapauu ai lea o ia i tulivae o ?????, ua faapea atu, Le Alii e, alu ese ia oe ia te au, auā o a'u o le tagata agasala. 9 Auā na ofo o ia ma i latou uma na ‘iā te ia, i le i‘a na latou maua, 10 ‘ua fa‘apea fo‘i Iakopo ma Ioanana, o atali‘i o Sapetai, o ē na galulue fa‘atasi ma Semi. Ona fai atu lea o ia ia Simona, Aua e te fefe, e amata atu nei ona e maua tagata.

O le upu o le Torah lea tatou te fa'aaogaina e maunu ai a tatou matau. O le falaoa lea matou te fa'aaogaina. Toe vaai i le au Hunters ma iloa po o ai i latou; Le Tupu o Matu ma le Tupu o Asuria i Saute ma malo Mosalemi.

La 3:52 Ua tuliloaina aʻu e oʻu fili, e pei o se manulele, e aunoa ma se māfuaaga.

Faitau ma le toto'a le mea e tupu ia te oe pe a pu'eina oe e le Hunters. Ia uaʻi totoʻa i le fuaiupu e 10.

Auega 4 1 Ua faanenefu le auro, Ua liua le auro lelei! Ua faataapeapeina maa o le nofoaga paia i le tumutumu o auala uma. 2 O atalii pele o Tiona o ē na fuatia i auro lelei, Ua taʻua i latou e pei o ulo omea, O le galuega a lima o le fai ipu omea! 3 E oo foʻi i taʻifau ua avatu o latou fatafata, ua latou faasusuina a latou toloaʻi. Ua avea le tama fafine a loʻu nuu e pei o le sauā, e pei o se renani i le toafa. 4 Ua pipii atu le laulaufaiva o le tama meamea i lona gutu ona o le fia inu; Na fesili mai tamaiti i areto, e leai se tasi e tofitofi mo i latou. 5 O ē na ‘a‘ai i mea‘ai ‘ua fa‘atafunaina i auala; O ē na fa'atupuina i 'ofu mūmū 'ua latou fusifusia i fa'aputugā otaota. 6 O le amio pi‘opi‘o fo‘i o le tama fafine a lo‘u nu‘u, e sili atu lea i le sala o le agasala a Setoma, o lē na fa‘aumatia fa‘afuase‘i, ma e leai fo‘i ni lima na oomi i luga o ia. 7 O ona Naseri e sili atu ona pupula nai lo o le kiona ma e sili atu ona sinasina i le suāsusu; E sili ona mumu o le tino nai lo o penina, o lo latou tipi e pei o le safaira. 8 Ua sili atu ona uliuli o latou foliga nai lo o le palapala; Ua le iloa i latou i auala; Ua mago o latou paʻu i luga o o latou ivi, Ua mago, ua avea e pei o fafie. 9 E sili ‘ona lelei o ē tu‘ia i le pelu, nai lo o ē tu‘ia i le fia ‘ai; Mo nei mea ua pa'u, Tuia ona o le leai o ni fua o le fanua. 10 O lima o fafine alofa ua tunu a latou lava fanau; Na avea i latou ma mea e 'ai mo i latou I le malaia o le afafine o lo'u nuu.11 ???? ‘ua fa‘auma e ia lona to‘asā, ‘ua ia sasa‘a atu lona to‘asā tele. Na ia faamuina foi le afi i Siona, ma faaumatia ai ona faavae. 12 E leʻi talitonu foʻi tupu o le lalolagi, po o se tasi o ē nonofo i le lalolagi, O le a ulu atu le fili ma le fili i faitotoʻa o Ierusalema. 13 Ona o le agasala a ana perofeta, o le amio leaga o ana faitaulaga, o e na faamaligiina i totonu ia te ia le toto o e amiotonu. 14 Ua tautevateva i latou, ua tauaso, i auala; Ua latou faaleagaina i latou lava i le toto, ua lē mafai ai e se tasi ona paʻi atu i o latou ofu. 15 Ua latou alalaga atu iā i latou: “Inā ō ese ia! Le mama! Alu ese! Alu ese! Aua le pai!” Ina ua latou sōsōla ma tautevateva, Sa latou fai ane, i totonu o nuu ese, "Latou te le toe nonofo." 16 Na faataapeapeina i latou e mata o ? Na te le toe manatu ia i latou. Latou te le'i fa'aaloalo fo'i i ositaulaga, latou te le'i alolofa fo'i i toeaina. 17 A o tatou ola, ua mu o tatou mata, O loo vaavaai fua mo lo tatou fesoasoani. I lo matou olo-matamata na matou vaavaai ai mo se malo e le mafai ona laveai. 18 Ua latou saʻilia o tatou laasaga mai i le ō atu i o tatou auala. Ua lata mai lo matou gataaga, Ua uma o matou aso, Auā ua oo mai lo matou iuga. 19 O ē na tuliloaina i matou, e sili atu ona televavave nai lo o aeto o le lagi. Na latou tuliloa mai ‘iā te i matou i luga o mauga ma lamalama ‘iā te i matou i le vao. 20 O le mānava o o matou pogaiisu, o lē na faauuina e ????, Na maua i o latou lua, o lona ata lafoia na matou manatu ai e nonofo faatasi ma nuu ese.

Mika 7:2 Ua fano le tagata faamaoni nai le lalolagi, ma ua leai se tasi ua sao i tagata. Ua lamalama i latou uma i le toto; E ta'itasi le tagata ma tuli lona uso i le upega.

Isaia 54:6 “Auā ‘ua vala‘au ‘iā te oe e pei o se fafine ‘ua tu‘ulafoa‘iina ma fa‘anoanoa i le loto, e pei o se avā a o taule‘ale‘a ‘ina ‘ua lafoa‘iina oe, ‘ua fetalai mai ai lou Atua. 7 “Ua ou tuulafoaʻiina outou i se taimi puupuu, ae ou te faapotopotoina outou ma le alofa mutimutivale tele. 8 “O le toʻasā tele na ou natia ai oʻu mata mai iā te oe mo sina taimi, a o le alofa faamaoni e faavavau ou te alofa mutimutivale ai iā te oe,” ua fetalai mai ai ????, lou Togiola. 9 “Auā o vai ia o Noa? ia te au, ona ua ou tauto o vai o Noa???? e lē toe ufitia lava le lalolagi, o lea ‘ua ‘ou tautō ai ‘ou te lē ita ‘iā te oe, pe a‘oa‘i atu fo‘i ‘iā te oe. 10 “Auā e ui lava ina siitia mauga ma lūlūina aʻega, e lē aveesea loʻu alofa mai iā te oe, e lē lūlūina foʻi laʻu feagaiga o le filemu,” o loo faapea mai ai lē e alofa mutimutivale iā te oe.

Ier 29:14 14 ‘Ou te maua fo‘i a‘u, ‘ua fa‘apea mai, ‘ou te fa‘afoisia fo‘i lo ‘outou tāfeaga, ma ‘ou fa‘apotopotoina ‘outou mai nu‘u ‘ese uma, ma mea uma na ‘ou tulia ai ‘outou, ‘ua fetalai mai ai. ????. Ou te toe aumaia foʻi outou i le mea na ou ave faapagota ai outou.'

Esekielu 20:34 ‘Ou te ‘aumaia fo‘i ‘outou a‘i nu‘u ma fa‘apotopotoina ‘outou a‘i nu‘u na fa‘ata‘ape‘apeina ai ‘outou, i le lima malosi, ma le ‘a‘ao fa‘aloaloa, ma le to‘asā ‘ua sasa‘a atu. 35 “Ou te taʻitaʻiina foʻi outou i le toafa o tagata, + ou te faia foʻi le faamasinoga ma outou faafesagai i inā. 36 “E pei ona ou faamasino atu i o outou augātamā i le toafa o le laueleele o Aikupito, e faapea foʻi ona ou faamasino atu iā te outou,” ua fetalai mai ai Ieova.

Mataio 23:37 - “Ierusalema e, Ierusalema e, o lē na te fasiotia perofeta ma fetogi i maa ē na aauina atu iā te ia! Ua faafia ona ou manao e faapotopoto i lau fanau, e pei ona ofaofatai e se matuamoa lana toloai i lalo o ona apaau, ae tou te lei mafafai lava!

Talu ai e te leʻi naunau e aʻoaʻoina oe e tagata faifaiva, o lea o le a ia auina atu tagata tulimanu nai lo lena!
Ma ua ta'u mai ia i tatou i le Esekielu o le a Ia aveesea tagata uma mai o latou fale; ma e na o le 10% o i latou o le a aumaia i le laueleele o Isaraelu.

Isaia 58:1 CJB ?Ia alalaga leotele! Aua le taofia! Sii i luga lou leo ​​e pei o se sao! Ta'u atu i lo'u nuu pe o le a le mea ua latou fouvale ai, i le aiga o Iakopo a latou agasala.

Esekielu 20:38 RSCB - ‘Ou te fa‘ate‘a‘eseina fo‘i ‘iā te ‘outou o ē ‘ua fouvale ‘iā te a‘u, ‘ou te ‘aumaia i latou a‘i le nu‘u ‘ua latou nonofo ai, ‘ae latou te lē ulu atu i le nu‘u o Isaraelu; ona outou iloa ai lea o aʻu o Ieova.' ?Esekielu 5:1 “O lenei, le tagata e, ia e tago i le pelu ma'ai; ma fa'aaoga e pei o se tafi a le oti ulu e sele ai lou ulu ma lou 'ava. Ona fua lea o le lauulu i luga o le fua paleni, ma vaevae i luga. 2 O lona tolu o vaega e te susunuina i le aai pe a uma aso o le vagaia. ‘Ia e ‘ave le isi vaetolu, ma taia i lau pelu e fa‘ata‘amilo ai le ‘a‘ai. ‘Ia fa‘asalalau atu lona tolu o vaega i le matagi, ‘ona ‘ou tuliloa ai lea o i latou i le pelu ‘ua se‘i. 3 Ia ave foʻi ni nai lauulu ma nonoa i gaugau o lou ofu. 4 ‘Ia toe ‘ave fo‘i nisi o nei mea; lafo i le afi, ma susunu ai; e alu atu ai le afi i le aiga uma o Isaraelu. 5 “O le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova le Atua: ‘O Ierusalema lenei! ‘Ua ‘ou tu‘uina o ia i totonu o nu‘u ‘ese; e mafai ona maua atunuu o siomia ai o ia. 6 Ae ua fouvale o ia i aʻu poloaʻiga ma ua sili atu lona amioleaga i lo o nuu ese, + i aʻu tulafono e sili atu nai lo o atunuu o loo siʻomia ai o ia; auā ua latou teena aʻu faamasinoga ma ua lē ola e tusa ma aʻu tulafono.' 7 “O le mea lea, o le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova le Atua: ‘Talu ai ua outou sili atu nai lo o nuu o loo siʻomia ai outou i lo outou lē ola e tusa ai ma aʻu tulafono, ma le mulimuli i aʻu poloaʻiga, po o le mulimuli foʻi i tulafono a nuu o loo siʻomia ai outou,’ 8 o le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova le ATUA. , ua faapea mai: ʻO aʻu foʻi ua ou tetee iā te oe, ioe, o aʻu; ou te faia foʻi faamasinoga iā te outou a o vaavaai atu nuu uma. 9 E lē gata i lea, ona o au amioga inosia uma, ou te faia ai iā te oe mea ou te leʻi faia muamua lava; ma ou te le toe faia lava mea faapena. 10 E ‘aina fo‘i e mātua o ‘outou a latou fānau, e ‘aina fo‘i e le fānau o latou mātua; Ou te faia faamasinoga iā te outou ma faataapeapeina i matagi uma o ē o totoe o outou. 11 Auā o lo‘o ola a‘u, ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I le ATUA, ‘ona ‘ua e fa‘aleagaina lo‘u malumalu i au mea ‘inosia uma ma au mea e ‘inosia, o le mea lea ‘ou te tauto ai ‘ou te vavae‘eseina oe; 12 O le tasi vaetolu o outou e oti i le faamaʻi pe faaumatia foʻi i le oge i totonu [Ierusalema]; e paʻuʻū lona tolu i le pelu e siʻomia ai [Ierusalema]; ma o lona tolu ou te faataapeapeina i matagi uma ma tuliloa i le pelu.' 13 O le mea lea o le a uma ai loʻu ita, o le a mou atu loʻu ita tele iā i latou, ma o le a faamalieina ai aʻu. ‘Ona ‘ou fa‘aumatia lea o lo‘u ita tele ‘iā te i latou, ‘ona latou iloa ai lea o a‘u o le ALI‘I, ‘ua ‘ou tautala atu i lo‘u mā‘elegā. 14 ‘Ou te faia oe ma mea e faatafunaina ma mea e faalumaina ai atunuu o loo siomia ai oe, i luma o tagata uma e ui ane ai. + 15 Pe a ou faaoo atu iā te outou faamasinoga ma faasalaga mamafa iā te outou i le ita ma le ita tele, e avea Ierusalema ma mea e faalumaina ai, ma tauemuga ma mataʻutia, ma se aʻoaʻoga e lapataʻia ai nuu o loo siʻomia ai outou. O aʻu, o Ieova, ua ou faailoa atu ai. + 16 Ou te auina atu iā i latou o ufanafana mataʻutia o le oge, ou te auina atu e faaumatia ai outou. ‘Ou te fa‘ateleina fo‘i le oge ‘iā te ‘outou i le fa‘aumatia o a ‘outou mea e ‘ai. 17 Ioe, ou te auina atu iā te outou le oge ma manu feʻai e tuua ai outou e aunoa ma ni fanau; o le fa‘ama‘i ma le fa‘amaligi toto o le a lofia ‘iā te oe; ou te faaoo atu foi le pelu ia te outou. O aʻu o Ieova ua ou fai atu ai.’”

Uso e lei atoa le 7 tausaga e faauma ai le tatou faiva. A uma lena ona o mai lea o le au tulimanu e fana muamua ma fai fesili pe a uma atonu. O e sauni? E te le o vaai ea i nei mau uma o loo faasino atu i lenei lava taimi o le taimi o loo e ola ai? Ua oo i le taimi e taofi ai le fouvale ae fai i lau auala. Ua oo nei i le taimi e usitai ai i le Torah ma tausia Poloaiga. Ua oo i le taimi e tausia ai le Sapati ia Paia e pei ona faatonuina ai i tatou e fai; Ua oo nei i le taimi e amata ai ona tausia Aso Paia e pei ona ta'u mai ia i tatou i le Lev 23 ae le o se tasi e le o maua iina; ua oo i le taimi e salamo ai mai le le tausia o tausaga o le Sapati.

Ua oo i le taimi uso e, ua oo i le taimi maualuga.


Ta'amilosaga Torah e tolu tausaga

O lo'o fa'aauau pea lenei fa'ai'uga o le vaiaso ma le matou masani Ta'amilosaga Faitautusi Torah e tolu tausaga

Teu 29 2 Nofo 21-25 Faaaliga 11-12

 

Le Feagaiga Fanua (Teuteronome 29)

O iinei, i le lata i le sopoia atu i le Nuu o le Folafolaga, ua osia ai se feagaiga faaopoopo i le va o le Atua ma “le fanauga a Isaraelu i le nuu o Moapi, e ese mai i le feagaiga na Ia osia ma i latou i Horepa”—o le Mauga o Sinai (fuaiupu 1). , 14). E ta'ua e le to'atele lenei mea o le Feagaiga o le Fanua. (E taʻua e nisi o le Feagaiga Palesitina ae o le igoa Palesitina e leʻi faaaogāina seʻia oo i taimi o Roma—ma o le ita i tagata Iutaia.) E pei ona taʻua muamua, o le feagaiga ua na o se konekarate po o se maliega i le va o ni vaega se toʻalua pe sili atu. E le tutusa ma le tulafono lea e faavae ai se feagaiga. Talu ai o se feagaiga ua na o se konekarate, e lē tatau la ona faateʻia i tatou pe a solia e Isaraelu se feagaiga e ala i le solia o le tulafono lea na faavae ai le feagaiga, o le a faia e le Atua se feagaiga fou ma Isaraelu e faavae i tulafono lava e tasi pe tutusa. O le mea moni, na osia e le Atua a itiiti mai e tolu feagaiga ma le nuu atoa o Isaraelu i le tusi o Esoto, ae lē na o le tasi, e pei ona faia ma le sesē e nisi (faatusatusa i le Esoto 24:1-8; 31:12-18; 34:10, 27 ). ).

O iinei, i le Teuteronome 29, na faia ai e le Atua se isi feagaiga. Sa faatatau i tupulaga o le lumanai faapea foi ma tagata o na aso (fuaiupu 15, 25). Ae e lei tuuina mai lava e le Atua i tagata “se loto e iloa ai ma mata e vaai ai ma taliga e faalogo ai” (fuaiupu 4). O lea na ia silafia ai o le a latou lē usiusitaʻi iā te Ia, ma na Ia lapataʻia i latou e faapea, o le a oo mai iā i latou “le fetuu o le feagaiga ua tusia i lenei tusi o le Tulafono” ona o lo latou lē usiusitai ( fuaiupu 20-21, 27 ; faatusatusa i le 31:15-29 ). ). Peitaʻi, e ui i le leai o se liua faaleagaga, ae o tulafono na faailoa atu e le Atua iā i latou, semanū e mafai ai e le nuu o Isaraelu ona fausia se sosaiete amiotonu ma tutusa ma matuā faamanuiaina e tusa lava pe latou te tausia na o mataʻitusi o le tulafono, lea e mafai ona latou tausia. ua mulimuli (29:29). Peitaʻi, o le tele o taimi, na latou lē taulau ai foʻi i lenā mea.

 

Avea Ioasa ma Tupu o Iuta ( 2 Nofoaiga a Tupu 23; 2 Tupu 11:4-21 )

I le fitu o tausaga o le nofoaiga a le masiofo leaga o Atalia, na faauuina ai e Ioiata le ositaulaga, faatasi ai ma le lagolagosua ma le puipuiga a “pule o le taʻitoʻaselau” o ʻautau ma sa Levī ma “tamā sili o Isaraelu,” na faauuina ai Ioasa e fai ma tupu fou. o Iuta. Sa faia lenei mea i le Sapati ( 2 Nofoaiga a Tupu 23:4, 8 ). E fitu tausaga o Ioasa ina ua tofia ma folafola atu e avea ma tupu fou (2 Tupu 11:21, 12). Na faatonuina e Ioiata le masiofo o Atalia e fasiotia e taʻitaʻiʻau (2 Nofoaiga a Tupu 23:14–15). Ona ia “osia lea o le feagaiga i le va o Ieova, o le tupu, ma le nuu, e fai i latou ma nuu o Ieova, atoa ma le tupu ma le nuu” (2 Tupu 11:17; 2 Nofoaiga a Tupu 23:16 ua faaopoopo mai e le ositaulaga. sa avea foi ma se vaega i lenei feagaiga.)

Ia matau e lua feagaiga (feagaiga) na faia: tasi i le va o le Alii, le tupu ma le nuu, ua toe tuuina atu i latou lava i le Atua; ma le lona lua i le va na o le tupu ma le nuu. O lenei feagaiga lona lua e foliga mai o se toe tuuina atu i pulega tautupu faavae, lea e le sili ai le tupu i le tulafono. Sa auai Ioiata i le toe faavaeina o le pulega saʻo i Iuta ina ua mavae le pulega mataʻutia a Aasaia ma Atalia. O se vaega o lena toefaatuina o le faamautu lea o le malo o Iuta i lona uluai eleele—o se pulega tautupu faatapulaaina na faavaeina i lalo o le taitaiga a Samuelu ina ua ia “faamatala atu i le nuu o tulafono o le malo” (1 Samuelu 10:25, NIV).

E mataʻina foʻi i lenei faitauga, ina ua faapaleina Ioasa sa “tu i lona poutū” ( 2 Nofoaiga a Tupu 23:13 )—2 Tupu 11:14 e faitauina “se pou.” O tupu o Isaraelu, e tusa ai ma tu masani ( 2 Tupu 11:14 ), sa faapaleina i se sauniga e aofia ai se “poutū.” O lenei poutū e foliga mai o se matsebah, o se maa tu. E mataʻina le mātauina, o loo faapaleina foʻi tupu o Peretania i se sauniga e aofia ai se “poutu”—le maa a Iakopo. O le gagana Eperu i nei mau e sili atu ona manaia, aua o loo faapea mai sa tu le tupu “i luga o lona pou.” Ua faapaleina foʻi tupu o Peretania “i luga” o se maa faaniutu—o loo tiʻetiʻe ai (faatusa, i luga o le nofoālii o loo iai). O lea, e ui ina fai sina suiga, ae o loo iai pea le aganuu i le faitau afe o tausaga mulimuli ane. O le mea moni, o le aiga tautupu o Peretania o se faaauauga o le aiga lava e tasi o Iuta anamua—le aiga o Tavita (tagai “The Throne of David: Its Biblical Origin and Future,” www.ucg.org/brp/materials).

O se taunuuga o le toe faafouina o le tautinoga i le Atua i lalo o le taitaiga a Ioasa, na faaleagaina ai e tagata le totonugalemu o le tapuaiga ia Paala i Iuta ( 2 Tupu 11:18; 2 Nofoaiga a Tupu 23:17 ), ma sa latou toe faatuina le faiga o taulaga e tatau ona fai, e pei ona poloaiina ai “i le Tulafono. o Mose” (fuaiupu 18). Kae e pelā mo te mea ka lavea ne tatou, ne tumau eiloa a nisi ifoga i tupua i te fenua.

O le Liliuese o Ioasa; Faailoga Mulimuli a Elisaia ( 2 Nofoaiga a Tupu 24:15-27; 2 Tupu 12:17-21; 13:3-11, 14-25 )
I Iuta: Ua toe o ese taitai o Iuta mai le upu moni. Na saunia e Ioiata le tele o le malosi ma faalaeiauga. Na faaaloalogia e le atunuu iʻuga o lana galuega. Ae e pei ona masani ai, e leʻi talisapaia e isi taʻitaʻi le auala e ausia ai lenā tulaga—o le usiusitai i le Atua—ma e leʻi umi ae toe goto ifo i le ifo i tupua. Na toe gaoioi foʻi le Atua e faailoa atu iā i latou lo latou sesē. Sa Ia lapataia i latou e ala ia Mose e uiga i le mea o le a tupu (Levitiko 26:17; faatusatusa le fuaiupu 8).

O le vaega sili ona faanoanoa o le tala o le tupu o Ioasa. Talu mai le taimi na afio ai o ia i le nofoālii a o fitu tausaga le matua, sa toetoe lava a avea Ioiata ma tamā fai o ia, e oo lava i le filifilia o ana avā ( 2 Nofoaiga a Tupu 24:3 ). Ma sa lelei tele Ioasa i le toe faafoʻisia o le tapuaʻiga tatau i Iuta. Peitaʻi, “ua foliga mai o ia o se tagata vaivai. O aso uma na ola ai Ioiata, na mulimuli atu o ia i le ALI‘I. Ae ina ua alu ese le ositaulaga, sa faapena foi ona faigofie ona taitai atu le tupu i le agasala. O le fuaina o uiga o a tatou fanau e le o le latou amio a o i ai i le fale, ae o filifiliga latou te faia pe a latou o ese!” ( Le Soa o le Tagata Faitau Tusi Paia, mātau i le fuaiupu e 17 ). O le mea e ofo ai, o le tupu, o lē sa pei o se atalii o Ioiata, na iu ina fasiotia le atalii moni o Ioiata ona o le tuuina atu o fautuaga na ia le fiafia i ai. O lona lava tausoga lea (22:11; 24:20). “O lenei tupu sa avea muamua ma tupu lelei na pa’u ifo i le tulaga o lona tinamatua leaga o Atalia (tagai 22:10), e ui lava i le tele o tausaga o le faamaoni i le Atua ua mavae” (Nelson Study Bible, faamatalaga i le fuaiupu 24).

E tatau ona avea lea ma lapataʻiga mo i tatou uma. Mulimuli ane, na fasiotia Ioasa. Ae sa “tuueseina o ia mai le fanuatanu o le tupu ona sa ia le atoatoa i le amio a Tavita (tagai 21:20). O le mea e ofo ai, o Ioiata, e le o se tupu, na tanumia faatasi ma tupu ona o lona faamaoni i le Atua ma le tupu filifilia a le Atua (f.16)” (faamatalaga lava e tasi). E iai isi faʻataʻitaʻiga i le Tusi Paia o le liliuese ina ua mavae le aveesea o se tagata amiotonu taʻutaʻua. O se faaaʻoaʻoga, na iloa e le aposetolo o Paulo o le a mulimuli ane fulitua i lona lava maliu. Ma o le mea e faanoanoa ai, ua tumau pea lenei mamanu.

I Isaraelu: A o amata ona toe fausia e Ioasa le malumalu i Iuta, na alu atu Ioasasa i le nofoālii o Isaraelu. Ae o lana pulega e lē pei o le mea na tupu i Iuta. Na faaauau pea e Ioasasa le agasala a Ierepoamo, e pei ona faia e Ieu. O le faaitiitia o le malosi o Isaraelu o se faasalaga faalelagi sa matuai ogaoga lava (tagai 2 Tupu 13:7), “e matua mamao lava mai i le taimi na mafai ai e Aapo na o Aapo ona faapotopotoina kariota e lua afe mo le au soofaatasi i Qarqar” ( The Expositor's Bible Commentary, faamatalaga i le fuaiupu. 7).

O le tupu na sosoo ai o Isaraelu o Ioasa (po o Ioasa) ma sa faaauau pea ona ia faia le mea sesē. I le 2 Tupu 13:14 , “O le alaga a Ioasa i le toeaina o Elisaia ua toe taʻua ai upu a Elisaia ina ua aveina aʻe Elia i le lagi (2:12). O lea, i le amataga o lana faiva ma i le faaiʻuga, ua mautinoa ai le fesootaʻi atu o Elisaia ma lona taʻitaʻi o Elia. O le faavauvau o Ioasa i le toeitiiti maliu o Elisaia, ua faaalia ai, e pei o lona tamā o Ioasasa (tagai f. 4, 5), sa iai i lenei tupu Isaraelu se tulaga faaleagaga moni. O le gafa o Ieu sa i ai ona taimi lelei ma maua ai se taui mai le Alii (tagai 10:30). Peitai, e leai se tasi o lenei gafa po o se isi lava tupu o Isaraelu na auauna atu i le Atua ma o latou loto atoa (tagai 10:31)” (Nelson, faamatalaga i le 13:14).

O se vaaiga e ese mai i le faavauvau o Ioasa o loo faamatalaina i le The Bible Reader's Companion: “Ua tagi foi le tupu amioleaga o Ioasa i le oti o Elisaia, a ua na o ia lava o le nuu; e tutusa ma le ʻautau a kariota! Ae e oo lava i lenei alaga ua faaalia ai le leai o se faatuatua. Na oti Elisaia [po o, i le taimi lea, ua oti]. Ae na soifua le Atua [—o se manatu o loo faaalia i le vavega o ivi o Elisaia].... Aua neʻi o tatou faia se mea sesē o le faalagolago i auauna a le Atua, ae lē o le Atua” (mataupu i le fuaiupu e 16).

A o leʻi oti o ia, na talosaga atu Elisaia iā Ioasa e fana se aū ma tā ai aū i le eleele. “O lenei vaega o loo faamatalaina ai se gaoioiga faafaatusa na faatonuina e Elisaia ia Ioasa e faia e faamautinoa ai le manumalo i ona fili; sa na o se vaega na faamanuiaina le tupu i le faamaeaina o le galuega. O le gaoioiga faafaatusa a Elisaia o le tuu atu o ona lima i luga o lima o le tupu, sa tatau ona lapataʻia ai le tupu o loo avatu e le perofeta matua se faamanuiaga tauatua iā te ia. O le usitai ma le lē fiafia o Ioasa i faatonuga a Elisaia na faaalialia ai lona vaivai o le faatuatua ma faaalia ai le lē fiafia o le Atua i ana uiga (f.11). Sa tonu lava le atuatuvale o le perofeta a le Atua ua maliu. E ui ina faataga e le Atua Isaraelu e faatoilalo le autau a Aramia, ae o le a le atoatoa lo latou manumalo” (Nelson, matau i fuaiupu 15–19).

Ina ua mavae lenei mea, ona oti ai lea o Elisaia. Ae e le'i muta ai vavega na o faatasi ma ia. E tasi lava le faailoga mataʻina na iai i le Atua: o le toe faatūina o se tagata oti na feiloaʻi ma le tino oti o Elisaia. “E leai se togafiti faataulaitu i ivi o Elisaia, ae o se faaaliga o le mana o le Atua i lana auauna” (faamatalaga i le fuaiupu 21). “O le faatusatusaga o lenei mea na tupu ma le tala o loo muamua atu, ua faamanino mai ai e faapea sa iai se isi faailoga na fuafuaina e le Atua mo Ioasa ma Isaraelu; O le Atua o le Atua o e ola, ae le o e ua oti (cf. Luka 20:38), e le gata mo Elisaia [o le a toetu mai i se aso] ma le tagata ua toe faatuina mai, ae mo Isaraelu foi. . E mafai lava ona 'ola' Isaraelu pe ana ia fa'atatauina le Atua soifua e faavavau e pei o ia. E lē gata i lea, o le mea na tupu atoa, o se faailoga e faamaonia ai o le mea na valoia e Elisaia o le a taunuu moni lava. E na o le Atua soifua lava na te mafaia ona faamautinoa mai se mea faapena (cf. Isa 44)” (Expositor's, faamatalaga i le 2 Tupu 13:21). “O lenei vavega sa tatau ona faamautinoa atu ai ia Ioasa o le finagalo o le Atua e laveai Isaraelu mai le malosi matautia o pulega a Suria (tagai f. 25)” (Nelson, faamatalaga i le fuaiupu 21).

“E tusa ai ma le ta faatolu e Ioasa i le eleele i aū (f.18), na tuuina atu e le Atua ia Ioasa le manumalo i Suria na o le faatolu lava. Peitaʻi, na pulea ma le agalelei e le Atua le lē lava o le faatuatua o Ioasa e ala i le tuuina atu o le manumalo atoatoa iā Isaraelu i Suria i le nofoaiga a lona atalii o Ierepoamo II” (mataʻi i le fuaiupu e 25).

O le Liliuese o Ioasa; Faailoga Mulimuli a Elisaia
( 2 Nofoaiga a Tupu 24:15-27; 2 Tupu 12:17-21; 13:3-11, 14-25 ).

I Iuta: Ua toe o ese taitai o Iuta mai le upu moni. Na saunia e Ioiata le tele o le malosi ma faalaeiauga. Na faaaloalogia e le atunuu iʻuga o lana galuega. Ae e pei ona masani ai, e leʻi talisapaia e isi taʻitaʻi le auala e ausia ai lenā tulaga—o le usiusitai i le Atua—ma e leʻi umi ae toe goto ifo i le ifo i tupua. Na toe gaoioi foʻi le Atua e faailoa atu iā i latou lo latou sesē. Sa Ia lapataia i latou e ala ia Mose e uiga i le mea o le a tupu (Levitiko 26:17; faatusatusa le fuaiupu 8).

O le vaega sili ona faanoanoa o le tala o le tupu o Ioasa. Talu mai le taimi na afio ai o ia i le nofoālii a o fitu tausaga le matua, sa toetoe lava a avea Ioiata ma tamā fai o ia, e oo lava i le filifilia o ana avā ( 2 Nofoaiga a Tupu 24:3 ). Ma sa lelei tele Ioasa i le toe faafoʻisia o le tapuaʻiga tatau i Iuta. Peitaʻi, “ua foliga mai o ia o se tagata vaivai. O aso uma na ola ai Ioiata, na mulimuli atu o ia i le ALI‘I. Ae ina ua alu ese le ositaulaga, sa faapena foi ona faigofie ona taitai atu le tupu i le agasala. O le fuaina o uiga o a tatou fanau e le o le latou amio a o i ai i le fale, ae o filifiliga latou te faia pe a latou o ese!” ( Le Soa o le Tagata Faitau Tusi Paia, mātau i le fuaiupu e 17 ). O le mea e ofo ai, o le tupu, o lē sa pei o se atalii o Ioiata, na iu ina fasiotia le atalii moni o Ioiata ona o le tuuina atu o fautuaga na ia le fiafia i ai. O lona lava tausoga lea (22:11; 24:20). “O lenei tupu sa avea muamua ma tupu lelei na pa’u ifo i le tulaga o lona tinamatua leaga o Atalia (tagai 22:10), e ui lava i le tele o tausaga o le faamaoni i le Atua ua mavae” (Nelson Study Bible, faamatalaga i le fuaiupu 24).

E tatau ona avea lea ma lapataʻiga mo i tatou uma. Mulimuli ane, na fasiotia Ioasa. Ae sa “tuueseina o ia mai le fanuatanu o le tupu ona sa ia le atoatoa i le amio a Tavita (tagai 21:20). O le mea e ofo ai, o Ioiata, e le o se tupu, na tanumia faatasi ma tupu ona o lona faamaoni i le Atua ma le tupu filifilia a le Atua (f.16)” (faamatalaga lava e tasi). E iai isi faʻataʻitaʻiga i le Tusi Paia o le liliuese ina ua mavae le aveesea o se tagata amiotonu taʻutaʻua. O se faaaʻoaʻoga, na iloa e le aposetolo o Paulo o le a mulimuli ane fulitua i lona lava maliu. Ma o le mea e faanoanoa ai, ua tumau pea lenei mamanu.

I Isaraelu: A o amata ona toe fausia e Ioasa le malumalu i Iuta, na alu atu Ioasasa i le nofoālii o Isaraelu. Ae o lana pulega e lē pei o le mea na tupu i Iuta. Na faaauau pea e Ioasasa le agasala a Ierepoamo, e pei ona faia e Ieu. O le faaitiitia o le malosi o Isaraelu o se faasalaga faalelagi sa matuai ogaoga lava (tagai 2 Tupu 13:7), “e matua mamao lava mai i le taimi na mafai ai e Aapo na o Aapo ona faapotopotoina kariota e lua afe mo le au soofaatasi i Qarqar” ( The Expositor's Bible Commentary, faamatalaga i le fuaiupu. 7).

O le tupu na sosoo ai o Isaraelu o Ioasa (po o Ioasa) ma sa faaauau pea ona ia faia le mea sesē. I le 2 Tupu 13:14 , “O le alaga a Ioasa i le toeaina o Elisaia ua toe taʻua ai upu a Elisaia ina ua aveina aʻe Elia i le lagi (2:12). O lea, i le amataga o lana faiva ma i le faaiʻuga, ua mautinoa ai le fesootaʻi atu o Elisaia ma lona taʻitaʻi o Elia. O le faavauvau o Ioasa i le toeitiiti maliu o Elisaia, ua faaalia ai, e pei o lona tamā o Ioasasa (tagai f. 4, 5), sa iai i lenei tupu Isaraelu se tulaga faaleagaga moni. O le gafa o Ieu sa i ai ona taimi lelei ma maua ai se taui mai le Alii (tagai 10:30). Peitai, e leai se tasi o lenei gafa po o se isi lava tupu o Isaraelu na auauna atu i le Atua ma o latou loto atoa (tagai 10:31)” (Nelson, faamatalaga i le 13:14).

O se vaaiga e ese mai i le faavauvau o Ioasa o loo faamatalaina i le The Bible Reader's Companion: “Ua tagi foi le tupu amioleaga o Ioasa i le oti o Elisaia, a ua na o ia lava o le nuu; e tutusa ma le ʻautau a kariota! Ae e oo lava i lenei alaga ua faaalia ai le leai o se faatuatua. Na oti Elisaia [po o, i le taimi lea, ua oti]. Ae na soifua le Atua [—o se manatu o loo faaalia i le vavega o ivi o Elisaia].... Aua neʻi o tatou faia se mea sesē o le faalagolago i auauna a le Atua, ae lē o le Atua” (mataupu i le fuaiupu e 16).

A o leʻi oti o ia, na talosaga atu Elisaia iā Ioasa e fana se aū ma tā ai aū i le eleele. “O lenei vaega o loo faamatalaina ai se gaoioiga faafaatusa na faatonuina e Elisaia ia Ioasa e faia e faamautinoa ai le manumalo i ona fili; sa na o se vaega na faamanuiaina le tupu i le faamaeaina o le galuega. O le gaoioiga faafaatusa a Elisaia o le tuu atu o ona lima i luga o lima o le tupu, sa tatau ona lapataʻia ai le tupu o loo avatu e le perofeta matua se faamanuiaga tauatua iā te ia. O le usitai ma le lē fiafia o Ioasa i faatonuga a Elisaia na faaalialia ai lona vaivai o le faatuatua ma faaalia ai le lē fiafia o le Atua i ana uiga (f.11). Sa tonu lava le atuatuvale o le perofeta a le Atua ua maliu. E ui ina faataga e le Atua Isaraelu e faatoilalo le autau a Aramia, ae o le a le atoatoa lo latou manumalo” (Nelson, matau i fuaiupu 15–19).

Ina ua mavae lenei mea, ona oti ai lea o Elisaia. Ae e le'i muta ai vavega na o faatasi ma ia. E tasi lava le faailoga mataʻina na iai i le Atua: o le toe faatūina o se tagata oti na feiloaʻi ma le tino oti o Elisaia. “E leai se togafiti faataulaitu i ivi o Elisaia, ae o se faaaliga o le mana o le Atua i lana auauna” (faamatalaga i le fuaiupu 21). “O le faatusatusaga o lenei mea na tupu ma le tala o loo muamua atu, ua faamanino mai ai e faapea sa iai se isi faailoga na fuafuaina e le Atua mo Ioasa ma Isaraelu; O le Atua o le Atua o e ola, ae le o e ua oti (cf. Luka 20:38), e le gata mo Elisaia [o le a toetu mai i se aso] ma le tagata ua toe faatuina mai, ae mo Isaraelu foi. . E mafai lava ona 'ola' Isaraelu pe ana ia fa'atatauina le Atua soifua e faavavau e pei o ia. E lē gata i lea, o le mea na tupu atoa, o se faailoga e faamaonia ai o le mea na valoia e Elisaia o le a taunuu moni lava. E na o le Atua soifua lava na te mafaia ona faamautinoa mai se mea faapena (cf. Isa 44)” (Expositor's, faamatalaga i le 2 Tupu 13:21). “O lenei vavega sa tatau ona faamautinoa atu ai ia Ioasa o le finagalo o le Atua e laveai Isaraelu mai le malosi matautia o pulega a Suria (tagai f. 25)” (Nelson, faamatalaga i le fuaiupu 21).

“E tusa ai ma le ta faatolu e Ioasa i le eleele i aū (f.18), na tuuina atu e le Atua ia Ioasa le manumalo i Suria na o le faatolu lava. Peitaʻi, na pulea ma le agalelei e le Atua le lē lava o le faatuatua o Ioasa e ala i le tuuina atu o le manumalo atoatoa iā Isaraelu i Suria i le nofoaiga a lona atalii o Ierepoamo II” (mataʻi i le fuaiupu e 25).

Faaaliga 11

I le Mataupu e 11, na tuuina atu ai ia Ioane se tootoo e fua ai ma faatonuina e fua le Maota o Elohima, le fata faitaulaga, ma tagata o loo tapuai ai. Ae o le faamasinoga i fafo ua faatonuina o ia e aua le fuaina aua o le a tuuina atu i nuu ese. ‘Ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te i latou le lotoā i fafo e soli ai vae i masina e fagafulu ma le lua.

Ona sosoo ai lea ma le faailoa atu o molimau e toalua o le Faaaliga. O le a latou vavalo i aso e 1,260 i ofu o le faanoanoa (ie talatala). O molimau e lua o laau olive e lua ma tuugāmolī e lua o loo tutū i luma o le Atua o le lalolagi. O nei molimau ei ai le pule e mafua ai le lamala (tapuni le lagi). E mafai fo‘i ona latou liua le vai i le toto, e taia ai le lalolagi i mala. A uma la latou molimau, ona tau ai lea o le manufeʻai o le lua o le moana iā i latou, e faatoʻilaloina i latou, ma fasiotia i latou.

O le a taatia o latou tino oti i le auala o Ierusalema ma o le a olioli le lalolagi uma i lo latou oti. Ua olioli le lalolagi ona o le molimau a i latou nei ua malaia ai le lalolagi ona o le talitonuga, lamala, mala, ma le upumoni. O le a taatia o la tino oti i le auala mo aso e tolu ma le ʻafa ma e lē tanumia.

Ma, a mavae aso e tolu ma le afa, o le a toe foi mai le Agaga o le ola ia te i latou ma o le a latou toe tutu mai le oti. Ona oo ai lea i le mata'u tele mai ia i latou uma e molimauina lenei mea. O le a valaauina i latou i se leo faalogoina e “o mai i luga nei” (i le lagi). Ona paʻuʻū lea o se mafuiʻe tele ma le tasi vaesefulu o le aai o Ierusalema faatasi ma le 7,000 tagata e fasiotia. O le a iu lava ina vivii atu le isi vaega ia Elohima.

O lona lua lenei o auē. O le ili o le avefeau lona fitu ma sa i ai se folafolaga i le lagi e uiga i le nofoaiga a le Alii o Iesu. Ona folafola atu lea o le taimi e faamasinoina ai e ua oti ma tauia auauna. Ua tatalaina le Maota ma ua iloa atu le atolaau o Lana feagaiga i Lona afioaga.

Faaaliga 12

Na vaaia le taupou i le lagi. Sa ofu o ia i le la, o le masina i lalo o ona vae, ma i luga o lona ulu se palealii o fetu e sefulu ma le lua. Sa ma'itaga o ia ma tagi e fanau. O le isi fa'ailoga i le lagi, o se tarako mūmū mūmū tele, e fitu ona ulu ma seu e sefulu, ma e fitu fo'i pale i ona ulu.

O lenei tarako na mafua ai ona paʻuʻu i le lalolagi le tasi vaetolu o fetu o le lagi ma ua sauni e ʻaina le tama o loo sauni le fafine e fanau. Sa ia fanauina se tama tane. Sa tatau ona ia leoleoina nuu uma i le tootoo u'amea, ma sa aveina atu o ia i le Atua ma Lona nofoalii.

O nei mau o loʻo talanoa e uiga i faʻaputuga fetu e mafai ona vaʻaia i le po lagi i po uma i le lalolagi. Pau lava le mea e tatau ona e faia o le tilotilo i luga.

Na sola le fafine i le vao ma sa fafagaina ma puipuia e Elohima mo aso e 1,260. O le taua i le lagi na tupu i le va o le tarako ma ana auauna ma auauna a Ieova. ‘Ua fa‘ato‘ilaloina fo‘i le tarako ma lana itūtau‘a ma ‘ua tulia i fafo ma tuli‘esea mai le lagi ma latou lē toe molia ai le fānau a le Atua.

Ua lafo ifo le tarako i le lalolagi, ua amata ona sauā i le fafine. Sa ia taumafai e faatoilalo o ia, ae sa puipuia o ia ma ua atili ai ona ita le tarako. ‘Ua ia tau fo‘i ma ē na totoe o lana fānau, o ē ‘ua tausi i poloa‘iga a le Atua ma ‘ua i ai le molimau a Iesu Mesia.

0 Faamatalaga

Tuuina atu se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. A'oa'o pe fa'afefea ona fa'agaioiina au fa'amatalaga.