Tala Fou 5846-048
25 aso o le 10 masina 5846 tausaga talu ona uma le foafoaga
O le masina lona 10 i le tausaga muamua o le tausaga Sapati lona tolu
Le Tausaga Sapati Lona Tolu o le Ta'amilosaga 119 o le Iupeli
Ianuari 1, 2011
Sapati Salom Uso e,
I le aso 24 o Tesema na faia ai e le Hebrew Nations Pod Cast se fa'aaliga ma a'u e fai ma latou malo e mafai ona e fa'afofoga i ai http://torah-2-the-nation.podomatic.com/entry/2010-12-24T12_44_27-08_00?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+podomatic%2FHebrewNationRadio+%28HEBREW+NATION+RADIO+Podcast%29 a o ou faasoaina atu Valoaga o le Sapati ma le Iupeli ma Valoaga a Aperaamo. O se folasaga talafeagai lea mo le Tala Fou o lenei vaiaso. O le mea sa i ai, o le mea fo'i lea e toe iai. E leai se mea fou i lalo o le la. O se fa'aaliga faigata lea mo a'u e fai a'o ou taumafai e fa'amatala atu nei a'oa'oga i se aofia e fou i lenei olaga ma a'oa'oina atili.
I talafou i lenei masina ua mavae, e tele mea e ao ona tatou manatua a o agai i luma. O le tele o mea nei e mai www.thetrumpet.com lenei vaiaso ua teʻa.
Mauaina o moe
O le tau mafanafana o le 1914 o se lapataiga. I aso la, e pei o aso nei, o maketi tau tupe sa faʻaauau pea. E foliga mai o loo pulea le tau o le tamaoaiga.
Sa siitia tau o oloa. O maketi o lo'o tula'i mai na fa'atosinaina le aufaipisinisi.
O le lalolagi, ae maise lava malo, sa faateleina i aitalafu. O lesona o le pa'u o maketi i nai tausaga na muamua atu ua galo.
E oo lava ina ua uma ona fasiotia Archduke Franz Ferdinand o Ausetalia, ae o le maketi na faʻatasi ma toe foʻi i pisinisi e pei ona masani ai.
Taofi ma mafaufau loloto i lena mea! O le lalolagi sa i luga o le augutu o le mea sili ona faʻalavelave faʻapolokiki ma mea tau tamaoaiga i le tala faasolopito, ma ua momoe atoa maketi! E leʻi oʻo ina tuʻuina atu e Austria lana faʻasalaga ogaoga i Serbia-toetoe lava atoa le masina mulimuli ane-na ala mai ai maketi i le fasia o loʻo loma.
“I le 1914, na iloa ai e tagata uma e mafai ona iai se taua i le va o Peretania ma Siamani. Sa tumu le au lomitusi lauiloa,” o le tala lea a Niall Ferguson, tusitala faasolopito o Harvard. “Ae peisea’i e le’i mana’o le aufaipisinisi e fa’atatau i ai se’ia o’o ia i latou.”
Se lesona e uiga i le natura faaletagata.
E le fiafia tagata e mafaufau e uiga i mala—ae na o le fuafua pe saunia mo ia—seia oo ina faamalosia i latou. Ma e oo ane i lena taimi, ua masani ona tuai!
I le aufaipisinisi, o le Taua Muamua a le Lalolagi na faateʻia. O maketi faʻatau oloa na faʻaumatia ma tapunia e le au ofisa pisinisi i Niu Ioka, Lonetona ma Vienna. E oo atu ia Iulai 30, ua tapunia uma maketi konetineta o latou faitotoa.
E le'i toe tatalaina atoa Niu Ioka mo pisinisi e pei ona masani ai seia oo ia Aperila 1915. Ua malepelepe foi maketi o aitalafu i le lalolagi ma e lei toe totogiina lava e le au faaune atu i le tele o atunuu.
O le fesili mo Amerika, afai e matua sese le tupe poto ma le aufaipisinisi tetele o le 1914, e mafai ona sese i le 2011? I le fa'ai'uga o le 2010, ua 30 tausaga o fa'aola le maketi o po'o. O le maketi o oloa o loʻo paʻu i luga o le lua tausaga, o loʻo faʻateleina tau o oloa. Ae vaai i le lalolagi o loo siomia ai oe. O se nofoaga leaga.
O le mea moni o le lisi o le 10-sigma, black-swan type mea tutupu e leʻi mafaufauina o loʻo tauaveina le gafatia e faʻalavelave ai maketi o le lalolagi atonu e sili atu nai lo aso nei. Ae afai e saʻo Ferguson, o mata moli o loʻo vaʻavaʻai mai ia i tatou i foliga o mea ia e sili ona popole ai.
Matamataga Maketi | Tesema 20
Ose Tausaga Leaga mo Kalefonia
Alu ese mai le talafatai o Kalefonia, ma matamata i lou manuia. Mo le 2010 a itiiti mai, e foliga mai o le lesona lena ona o le ono o nofoaga metro a le Golden State na pa'ū i le pito i lalo 10 i le suʻesuʻega faaletausaga a le Market Watch o aai sili ona lelei a Amerika mo pisinisi. …
Faatasi ai ma Riverside, Fresno, Stockton, Modesto, Sacramento ma Bakersfield na goto i le pito i lalo o le pusa. Ma o galuega o le mafuaʻaga autu lea. "Afai o loʻo e vaʻavaʻai i le leai o se galuega ma le faʻatupulaia o galuega, e leʻo se tausaga lelei mo Kalefonia," o le tala lea a Stephen Levy, o le faatonu o le Center for Continuing Study of the California Economy.
O Kalefonia o loʻo umia le lona tolu-maualuga le leai o ni galuega i totonu o le atunuʻu i le 12.4 pasene, ae o le fa o na taulaga o loʻo i le pito i luga o lena lisi.
O Stockton o le pito sili lea ona leaga o taulaga i le suʻesuʻega ma le 16.6 pasene le leai o ni galuega, sosoo ai ma Modesto i le numera 2 ma le 16.2 pasene, Fresno i le numera 3 ma le 15.2 pasene ma Bakersfield i le numera 4 ma le 15.1 pasene.
Las Vegas o le Numera 5 ma le 15 pasene, ae o loʻo mulimulitaʻia e Riverside ile 14.8 pasene. Sacramento e 11 i le 12.5 pasene.
Ae e le pei o na aai e latalata i le Pasefika o loʻo avea foi ma fana tetele. O le aai Kalefonia sili ona maualuga i le suʻesuʻega atoa o le Maketi Matamata o San Francisco-ma i le Numera 33, e tau le mafai ona taʻe le tolu pito i luga o le 102 aai o loʻo aofia ai. … O aai uma o Kalefonia i le suʻesuʻega o loʻo i le fa pito i lalo pe a faʻatatau i le leai o ni galuega. …
Global Europe Anticipation Bulletin | Tesema 16
Pa'u o le Pulu aitalafu a le Malo i Sisifo
O le afa lona lua o le 2011 o le a faʻailogaina ai le taimi o le a iʻu ai ina malamalama le aufaipisinisi tupe a le lalolagi o le a le toe totogiina atoa e Sisifo se vaega tele o nonogatupe na siitia i le luasefulu tausaga talu ai. Mo le oso / E2020, o lona uiga, e tusa o Oketopa 2011, ona o le paʻu o le tele o taulaga ma setete o Amerika i se tulaga tau tupe e le mafai ona faʻamavaeina ina ua maeʻa le faʻatupeina o le feterale o latou faaletonu, ae o Europa o le a feagai ma se tulaga taua tele. aitalafu toe fa'atupeina mana'oga, o le a fa'aalia atoatoa lenei tulaga fa'alavelave.
O le faʻateleina o faʻasalalauga o faʻalavelave faʻafuaseʻi a Europa e uiga i aitalafu a le malo o atunuu pito i lalo o Euroland o le a mafua ai le tulaga lelei mo sea faʻalavelave, lea na faʻafuaseʻi ona faʻaalia e le maketi a le US "Muni" ia Novema 2010 ma se faʻalavelave laʻititi na vaʻaia uma ai. o tupe maua o le tausaga e alu aʻe i le asu i nai aso. O le taimi lea na tupu ai lenei faʻalavelave faʻafuaseʻi talu ai na manuia le masini faʻasalalau Anglo-Saxon i le taulaʻi atu o le lalolagi i se isi mea na tupu o le sitcom faʻanoanoa "The End of the Euro ...."
Ae o faʻalavelave faʻafuaseʻi i le Iunaite Setete ma Europa ua faia mo se faʻalavelave faʻalavelave faʻatusatusa, e tusa ai ma la matou 'au, i le "Bear Stearn" faʻalavelave lea na muamua atu i le gau o Lehman Brothers ma le paʻu o Wall Street ia Setema 2008 i le valu masina . Ae ua iloa lelei e le au faitau [GlobalEurope Anticipation Bulletin] o faʻalavelave tetele e seasea faia ni ulutala i le aufaasālalau i ni nai masina muamua atu ....
Telegraph, Ambrose Evans-Pritc faigata | Tesema 21
Lapata'i e le Citigroup i galu o le fa'aletonu o le Faletupe
Na taʻua e Prof. Willem Buiter, le pule sili o le tamaoaiga o le faletupe, o le Eurozone na faʻavaivaia i se "taʻaloga a moa" i le va o le Faletupe Tutotonu a Europa ma le malo o le emu.
O itu uma e lua o loʻo taumafai e fesuiaʻi le tiute i le isi mo le faʻanofoina o le itu i saute o Europa ma Aialani, ma faʻatupulaʻia ai le faʻamaʻi pipisi. "O le maketi o le a le faʻatali seʻia oʻo ia Mati mo le pulega a le EU e faʻapotopoto a latou gaioiga. E mafai ona tele a tatou setete ma faletupe o loʻo alu i lalo. Ua matua'i faasamasamanoa lava i latou,” o lana tala lea.
Na taʻua e Mark Schofield, o le Citigroup i le lalolagi atoa o le tului fua faatatau, e manaʻomia e Potukale se laveaʻi a le EU i se taimi vave ma e "matua foliga mai o Sepania o le a alu i le auala lava e tasi." O lenei tulaga lamatia e faʻatoʻilaloina le € 440 piliona ($578 piliona) tupe faʻaola.
“O le toe faatulagaina o nisi o aitalafu a le malo e le maalofia. E iai le avanoa e mafai ai lava e Sepania ona faia, ae o le ala o aitalafu e foliga mai e le mafai pe a le maua se fofo lautele lautele a le EU, "o lana tala lea. O lapata'iga na o'o mai ina ua fai mai Moody's e ono fa'aititia le tulaga A1 a Potukale i le tasi pe lua notches i popolega o le tuputupu a'e, ae fai mai o le solvency a le atunu'u e "le fesiligia" ....
http://www.nytimes.com/2010/12/26/opinion/26sun1.html?_r=1&hp
Faʻasalalauga
Le Fa'alavelave Fa'alavelave i le Setete
Lomia: Tesema 25, 2010
Mo le tele o lenei tausaga, o le setete o Ilinoi ua leai se tupe e totogi ai ana pili. O nisi o ana tagata faigaluega ua tutuli ese mai o latou ofisa ona o le le totogiina o le lisi, o vaega o auaunaga lautele ua faateʻa le faitau selau o tagata faigaluega aʻo faʻatali mo siaki, ua tapunia fale talavai ona o le leai o se totogi a le Medicaid. I le feagai ai ma le $4.5 piliona i le totogiina o tupe ua tuai, ua tuuina atu e Ilinoi se fuafuaga mataʻutia e faatau atu ana pili le totogiina i Wall Street e teu ai tupe e faafesuiai mo tinoitupe, ma fuafua ai o le tului e tatau ona totogi ai le aufaipisinisi o le a itiiti ifo nai lo le tuai o pili o loʻo nofo aitalafu ai.
E le o se auala e faʻatautaia ai le setete lona lima o le atunuʻu, ma e le o manino foi o le a malilie tagata teu tupe, ae o nei ituaiga o fefaʻatauaʻiga e foliga mai o le a faʻateleina le masani a o taumafai setete e feagai ma le tele o lamala tau tupe talu mai le Great Depression. . Ua matelaina mo tupe maua ma ua masani i le tele o tausaga o le soona faaalu, ua tele setete ua lofituina. O loʻo latou feagai ma faʻaletonu e $140 piliona i le tausaga a sau. E oʻo lava i luma o le paʻu, o setete na lamatia o latou lumanaʻi e ala i le faʻaputuina o le faitau miliona o aitalafu na latou sosolo atu i se lumanaʻi mamao.
Ae o lena lumanaʻi e le o mamao tele, ma o le faʻamaʻi o aitalafu ua atili ai ona faigata ona ausia. E pei ona lipotia e le Times, Ilinoi, Kalefonia ma le tele o isi setete o loʻo faʻateleina le lamatiaga o le avea ma setete muamua e le mafai ona totogi talu mai le 1930s. Le aai o Prichard, Ala., Ua taofia le auina atu o ana penisione siaki, soli tulafono a le setete ma faateia ana tagata faigaluega.
O se setete poʻo se taulaga e le mafai ona totogi ana poʻa o le a tuʻuina atu ni faʻalavelave faʻaleagaina e ala i faiga tau tupe e mafai ona faʻaleagaina e oʻo lava i malo maloloina. Ae afai e vave ona gaoioi setete e taulimaina a latou tupe maua gau ma foia a latou aitalafu - ma maua le lava fesoasoani mai Uosigitone - o loʻo i ai pea le taimi e aloese ai mai se faʻalavelave.
O le mafuaʻaga sili ona vave o faʻafitauli a le setete o le faʻaitiitia o tupe maua mai lafoga e mafua mai i le paʻu, e pei lava ona faʻateleina le manaʻoga mo auaunaga.
I le lua tausaga talu ai, o faʻatauga tuʻufaʻatasia, lafoga a le tagata lava ia ma kamupani ua pa'ū i luga o le 10 pasene. E ui lava e foliga mai e siisii i luga tupe maua i le 2011, o tupe faʻaosofia a le feterale - lea o loʻo taofia ai le tele o setete - o loʻo fuafua e muta. O le fa'afouina o se vaega o lena fesoasoani o se tasi lea o auala sili ona aoga e fesoasoani ai i le tamaoaiga.
O le tele o conservatives ua fai mai o le paʻu o tupe maua o se faʻamalosiaga lelei mo setete e faʻaitiitia a latou tupe faʻaalu. O le mea tonu lena na faia e toetoe lava o setete uma, aua o loʻo faʻasaina e le tulafono mai le faʻaletonu o tupe. O tupe faaalu a le Malo na pa'ū i le 3.8 pasene i le tausaga faaletupe 2009 ma le 7.3 pasene e sili atu i le tausaga faaletupe 2010, na o le pau lea o le paʻu tele talu mai le 1970s, e tusa lava pe siitia le tau o aʻoaʻoga ma le soifua maloloina.
Fesoasoani a le aʻoga, Medicaid, felauaiga, totogi o tagata faigaluega, auaunaga faʻaagafesootai, faamasinoga - poʻo le a lava le mea e tatau ona tipi, setete ua faʻaitiitia, e masani lava i tau faʻaleagaina i e sili ona vaivai: tagata matitiva, mamaʻi ma le le atoatoa, tamaiti aʻoga, fiasefulu afe -o tagata faigaluega.
Ae o le tipiina o tupe faʻaalu o le a le afaina ai le avega sili ona mamafa: o le faʻaputuina o aitalafu e maua mai i le tuʻuina atu o faʻafitauli tetele i tupulaga o le lumanaʻi. Setete ma taulaga e lata i le $3 trillion i pone e le'i totogiina, ma e sili atu i le $3.5 trillion i fa'aletonu i penisione. E sili atu i le $500 piliona faamanuiaga tau soifua maloloina.
O nisi setete ua taumafai e faafoliga e le o iai a latou penisione. O Niu Ioka o loʻo faʻapuupuu ana tupe penisione, ma o le Gov. Chris Christie o New Jersey, o loʻo fai mai o ia e nafa ma mea tau tupe, o le pito lata mai lea i le laina o kovana ua na ona mumusu e totogi le piliona o aitalafu a le setete i ana penisione a tagata faigaluega. (Nai lo o lea, e masani ona faʻaalu na tupe i le tipi lafoga.) E manaʻomia e Iuni a tagata faigaluega a le malo ona tuʻuina atu avanoa i penisione ma isi penefiti, ae o le a faigata ona amata talanoaga aoga pe a mumusu Mr. Christie ma isi kovana e faʻaalia a latou matafaioi ma fefa'ataua'i ma le fa'amaoni.
I le tausaga talu ai, e 23 setete na siitia lafoga ma totogifuapauina, ae na o le valu na siitia lafoga o tupe maua a le tagata lava ia. Mulimuli ane, e tatau i setete ona faʻaalia e sili atu le aoga, faʻatatau i faʻaopoopoga o lafoga e le maalofia, ma e mafai ona ausia pe a faʻatulaga lelei. E tatau foi i Kovana ona faamalamalama atu i tagata palota ua latou faaitiitia tupe faaalu. O tagata totogi lafoga sili ona mauoa a le atunuu na faatoa maua se manuia i le feterale o lafoga lafoga na ave faamalosi mai ia Peresitene Obama e senatoa Republican. E le tatau ona matamuli le malo e talosaga mo se fesoasoani atili mai i latou e sili ona mafai ona totogi.
Ua toatele naua kovana fou ua tauto latou te le siitia lafoga - e aofia ai, o le mea e leaga ai, Andrew Cuomo o Niu Ioka - ua fefefe e avatu tala leaga i tagata palota e leʻi taʻuina atu le leaga o mea. O Dan Malloy, le kovana o le Democratic Democratic o Connecticut, o se tasi o nai tagata sa faamaoni i o latou itumalo, fai mai e le mafai e le tipiina po o le siitaga o lafoga na o ia ona taulimaina le $3.5 piliona o le paʻu a lona setete, o se tasi o le tele, faʻatusatusa, i totonu o le atunuu. “O le taimi lenei e tatau ai i tagata ona faʻailoa mai o le a talosagaina i latou e auai i le taulaga faʻasoa,” o lana tala lea talu ai nei.
O le tele o kovana e fai mai e le fautuaina le siitia o lafoga i le taimi o le paʻu o le tamaoaiga, ae fai mai le sili atu o le tamaoaiga o le tamaoaiga e sili atu le siitia o lafoga i luga o tagata mauoa nai lo le faʻateʻaina o tagata faigaluega ma faʻaitiitia tupe faʻaalu, e faʻafefe ai taumafaiga a Washington i le faʻaosofia. Na misia e le malo feterale se avanoa e amata ai ona faʻatatau i le faʻaitiitia o le taimi umi e ala i le tuʻuina atu o le faleoloa i tagata mauoa i le fefaʻatauaiga. E le tatau ona faia e Setete le mea sese e tasi.
Telekalafi Aso Taitasi | Tesema 22
Iran Fa'afaigaluegaina Saienitisi Nuclear
O loʻo faʻagaioia e Iran se fesoʻotaʻiga faʻafaigaluega i le lalolagi atoa mo saienitisi faaniukilia e maileia i latou i le atunuu e galulue i lana polokalame o auupega faaniukilia, na taʻu atu e le au ofisa i le Daily Telegraph.
Latou te fai mai o le atunuʻu e faʻalagolago tele i North Korea saienitisi ae faʻapipiʻiina foi tagata e iai tomai mai atunuu Aferika e galulue i le atinaʻeina o fana ma gaioiga faaniukilia.
O Korea i Matu e faʻalagolago i se maliega faʻatupeina faʻapitoa ma Iran e faʻatupe ai ana faʻalauteleina gaioiga faaniukilia. I le taui mo tupe a Iran ma fale suʻega, e auina atu e Korea i Matu tekinolosi ma saienitisi.
O Mohamed Reza Heydari, o le sa avea muamua ma konesula Iran i Oslo, na ia taʻu atu i le Daily Telegraph, na ia fesoasoani patino i le tele o Korea i Matu e ulufale atu i le atunuu a o faigaluega mo le ofisa o le matagaluega i fafo i le malaevaalele a Imam Khomenei i Tehran. …
“O tagata Korea i Matu o ni tekinisia uma ma ni tagata tomai faamiliteli na aafia i vaega e lua o le polokalame faaniukilia a Iran. O le tasi e mafai ai e Iran ona ausia le malosi o pomu faaniukilia, ma le isi e fesoasoani i le faateleina o le tele o fana a Iran.
Na ia faapea mai: “I o tatou ofisa uma i fafo, aemaise lava i atunuu o Aferika, o le aufaigaluega a le matagaluega i fafo sa masani ona sailia ni saienitisi i le lotoifale ma tekinisia o ni tagata tomai faapitoa i tekinolosi faaniukilia ma ofoina atu ia i latou ni konekarate taugofie e maileia ai i latou i Iran. "O le pito i luma o le polokalame faaniukilia e mo faamoemoega filemu, ae i tua atu o loʻo i ai a latou fuafuaga e matua ese lava."
A maeʻa ona faitau lenei tusiga i luga o le mea o loʻo sosoʻo mai e matua fiafia lava. Aemaise lava pe a e mafaufau i le tala a Isaia e uiga i le taitaieseina o Aikupito e le lavalavā. E mafai ona e mauaina lenei valoaga i le Isaia 20: 3 Ma ???? ua faapea atu: “E pei ona savali laʻu auauna o Isaia i tausaga e tolu e lē lavalavā ma e lē o ni seevae, e fai ma faailoga ma se mea e ofo ai iā Isaraelu ma Kuso, 4 e faapea foʻi ona taʻitaʻiina e le tupu o Asura o ē na ave faapagota o Aikupito ma ē na ave faapagota o Kuso, o talavou ma toeaina, e lē lavalavā ma le lē lavalavā. e leai ni seevae, ma e lē ufiufia o latou papa, o le mā o Aikupito. 5 “E fefefe foʻi i latou ma mā + ona o Kuso + o lo latou faamoemoe, + ma Aikupito + o lo latou mitamitaga. 6 “E faapea ane foʻi o ē o loo nonofo i lenei motu i lenā aso, ‘Vaai, e faapena lo tatou faamoemoe, i so o se mea tatou te sosola i ai mo se fesoasoani, ina ia laveaʻiina mai i le tupu o Asura. E faapefea ona tatou sosola ese?' ”
O le tala lea e uiga ia Asuria o Siamani lea e alu ifo ma ave faapagota Aikupito. Aisea ona o Siamani o le a liki ma Iran. Faitau nei mea ua fa'aalia e wikileaks.
Washington taimi | Tesema 15
Mubarak: 'Aafiaga a Iran ua salalau e pei o se Kanesa' i le lalolagi atoa o Arapi
Na faatusaina e le Peresetene Aikupito o Hosni Mubarak le faatupulaia o faatosinaga a Iran i Sasa'e Tutotonu i se “kanesa,” e tusa ai ma se uaea na tuuina mai e le upegatafa'ilagi a le anti-secrecy WikiLeaks.
“Ua faamanino mai e Peresitene Mubarak e faapea na te vaai ia Iran o Aikupito—ma le itulagi—o le taufaamata'u autu autu lea,” o le tala lea a le uaea faalilolilo, na auina atu ia Aperila 28, 2009, mai le US Embassy i Cairo. "O lona pitonuʻu mataʻutia, na ia faʻamamafaina, ua faʻateleina talu mai le pa'ū o Saddam, o le, e pei lava o ia, e ui lava na tu o se pa e faasaga ia Iran, e tusa ai ma Mubarak.
Ua ia vaʻaia nei le lima o Tehran o loʻo gaoioi ma le faigofie i le itulagi atoa, 'mai le Fagaloa i Morocco,' e pei ona ia taʻu atu i se sui o le fono talu ai nei.
Ae ui i lea, o loʻo taʻua e le uaea, "o le taulaʻi o Mubarak i le taufaamatau a Iran e ese mai ia i tatou." “E ui o le a ia taʻutino atu o le polokalame faaniukilia a Iran o se faʻataʻitaʻiga ma faʻalavelave faʻafuaseʻi ia Aikupito ma le itulagi, ae na te vaʻai i lena taufaʻamataʻu o se 'umi.' O le a le mea na vave ona gauai atu i ai o Iran e le o ni faaniukilia faʻalavelave faʻalavelave e pei o le lagolago mo Hamas, osofaʻiga a le aufaasālalau, auupega ma tupe faʻasolitulafono faʻatauvalea, o ia mea uma e faʻaopoopoina i lona mafaufau i le 'aʻafiaga a Iran o loʻo salalau e pei o se kanesa mai le gcc [Gulf Cooperation. atunuu fono] i Morocco.'”
Na auina atu le uaea i ni nai aso talu ona taamilo e auaunaga tau puipuiga a Aikupito se sela o tagata faigaluega mai Hezbollah, le sui o Lepanese a Iran, e faavae i Sinai.
Ina ua maeʻa le puʻeina, e tusa ai ma le faʻamanatuga, "Na auina atu e Aikupito se feʻau manino ia Iran afai latou te faʻalavelave i Aikupito, o le a faʻalavelave Aikupito i Iran, ma faʻaopoopo mai ua uma ona faʻauluina egis sui i Iraq ma Suria."
O le iloa o lenei taufaamatau na mafua mai i le taitai atamai o Aikupito o Omar Suleiman.
I lena taimi, o le faiga faavae a le pulega a Obama o le galulue faatasi ma Iranians, lea na fefefe ai tagata Aikupito, e tusa ai ma le cable.
"O loʻo latou popole o le a matou faia se 'teletelega' ma Iranians," o le tala lea. … Fai mai le Minisita o le Va i Fafo a Aikupito, Ahmed Aboul Gheit, "ua taumatemate e faapea o le pulega fou a Amerika o le a auai ma Iran, ae o le a le fiafia i le faaiuga o le 2009 po o le amataga o le 2010 pe a ia iloa e le taofia e Iran ana gaoioiga faatamaoaigaina."
I le taimi ua tuanaʻi na ou faʻaali atu ia te oe le mafuaʻaga e popole ai Saudi Arabia e uiga i tagata Iran o loʻo faʻataʻitaʻiina le tele o tagata i le lalolagi. Ma o lenei ua e faitau i le popole foi o Aikupito ia i latou. Ua faailoa mai e le valoaga ia i tatou o le a alu ifo Europa ma taitai ese i latou o ni faatagataotauaina. Matamata a o latalata atu lenei mea i lena taimi.
I talafou i lenei vaiaso ua mavae ua tatou maua ai mea nei.
http://bigpondnews.com/articles/National-Rural/2010/12/28/Qld_grain_farmers_devastated_by_floods_557242.html
Qld faifaatoaga saito ua faatamaia i lologa
Aso Lua, Tesema 28, 2010 » 12:41pm
O lologa a Kuiniselani na tau ai le au faifaatoaga saito e tusa ma le $400 miliona ma o le a mautinoa lava le siitia o le pili, o le tala lea a AgForce.
http://bigpondnews.com/articles/National-Regional/2010/12/24/Qld_floods_washes_away_crops_555969.html
O lologa Qld e fufulu ese ai fua
Aso Faraile, Tesema 24, 2010 » 09:34am
E tusa ma le $800 miliona le tupe maua mai fua o le suka ua tafiesea e le leaga o le tau i le talafatai i sasae o Ausetalia i lenei tausaga, fai mai le au fai suka.
E faitau selau na o ese, ma paʻulia le au taʻavale ona o timuga lolovaia taulaga i matu sasaʻe o Ausetalia
Saunia e le Associated Press | The Canadian Press - Mon, 27 Dec 7:56 PM EST
O le timu foi ua mafua ai le itiiti ifo i le 400 miliona Ausetalia tala ($403 miliona) le tau o le faaleagaina o fua o faatoaga i le setete atoa, e aofia ai le la ma le cotton, lea na faatoa toe malosi mai masina o lamala, o le tala lea a Brent Finlay, le peresitene o le vaega o faifaatoaga AgForce.
"O nei mea toto na foliga matagofie i le lua masina talu ai, ma o mea uma na aveesea mai ia i latou," o le tala lea a Finlay. “Ua na o le faataumaoi lava. O le fua lea o le a toe tulaʻi mai ai le toʻatele o faifaatoʻaga pe a uma le lāmala."
http://www.abc.net.au/news/stories/2010/12/30/3103966.htm
Mea'ai, fa'ama'i fefefe fa'ama'i lolovaia taulaga
Tesema 30, 2010
Fai mai pulega a Kuiniselani ua faateleina lo latou popole i le sosolo o faamai ma le tuuina atu o meaai i le faitau afe o tagata ua aafia i lologa.
O lologa e ufitia ai le tele o itu i sasae o Ausetalia
Aso Faraile Tesema 31, 2010 6:18am EST
SYDNEY (Reuters) - O lologa na oso i luga o se vaega tele i Ausetalia i matu sasaʻe i le Aso Faraile, ma lofia ai taulaga e 22, faʻamalosia 200,000 tagata nonofo i fafo mai o latou fale, ma tapunia se taulaga tele suka e auina atu i fafo.
O lologa ua uma ona tapunia eli koale i le setete o Kuiniselani ma lana uafu lapo'a tele o le koale, ua faamalosia ai le au maina e pei o Anglo American ma Rio Tinto e faagesegese pe taofi galuega.
O lologa sili ona leaga i le tusa ma le 50 tausaga na mafua ona o le "La Nina" o le tau, lea e malulu ai vai i sasae o le Pasefika ma maua ai timuga mamafa i le lua vaiaso talu ai i le itu i matu sasaʻe o Ausetalia.
I totonu o setete i saute o Vitoria ma Ausetalia i Saute, i le taimi nei, o le maualuga o le vevela ma le matutu o mea na mafua ai le afi o le vao.
Na lapataia e le au pulega e ono tulai mai ni "mala" afi pe a faateteleina tulaga ma talosagaina tagata faimalaga e saunia fuafuaga e aveese ai.
“Matou te talosaga atu i tagata ina ia fai se fuafuaga, pe faapefea ona latou oo i le mea latou te agai i ai…se fuafuaga e sosola ese ai…pe a tupu se afi e faamata’u mai ai se afi,” o le tala lea a le pule o le tineimu a Ausetalia i Saute Andrew Lawson.
O tagata fuimu, fesoasoani i le malulu o le vevela, na i ai ni afi laiti i le leva o le Aso Faraile, ae na fai mai le au suʻesuʻe o le meteorologists e mafai ona toe oso i luga atu o le 40 tikeri Celsius (104 tikeri Fahrenheit) i nai aso e sosoo ai.
I Kuiniselani, na lapataia e le pulega le siʻitia o lamatiaga o le soifua maloloina mai lologa, faatasi ai ma le lamatiaga o korokotaila ma gata i fale lolovaia.
"O lenei faʻalavelave e matua mamao lava," o le tala lea a le Palemia o Kuiniselani Anna Bligh i le au tusitala.
“Ua 22 nei a matou taulaga poʻo taulaga o loʻo lolovaia tele pe tuʻufua. E tusa lea ma le 200,000 tagata o loʻo vaʻavaʻai i se eria e sili atu nai lo le tele o Farani ma Siamani pe a tuʻufaʻatasia."
http://www.guardian.co.uk/uk/2010/dec/29/northern-ireland-water-crisis-health
O le leai o se suavai i Northen Ireland ua aafia ai le faitau afe o aiga
Sikotilani lafo 160,000 lita o fagu vai a o lapataʻia e fomaʻi le soifua maloloina lautele
29 Tesema 2010
E oo atu i le 40,000 fale na lipotia i aso nei ua leai se vai i Northern Ireland. O le liu fa'afuase'i ina ua mae'a tulaga o le Arctic ua ta'e ai le faitau afe o paipa ma fa'amamago ai faatanoa.
Ua popole fomaʻi i le aʻafiaga o le soifua maloloina lautele. "Ua avea lenei mea ma se faʻalavelave matuia tele," o le tala lea a Dr John McMahon, o se fomaʻi na leai se vai i lona fale i Rostrevor mo aso e fitu. O Peter Maguire, o le isi fomaʻi County Down, sa i ai le mafaufau e tasi. "O lenei ua avea nei ma faʻalavelave faʻafuaseʻi mo le soifua maloloina lautele," o le tala lea a le Newry GP. “Matou te mana’omia le vai ma matou te mana’omia mo le soifua maloloina lautele. O tagata e iai aiga laiti e leʻi mafai ona fufulu faleuila ma fufulu i latou lava, e le afaina le maua o vai inu.”
Sa ou tautala atu mo le 5 tausaga i le taimi nei e lapataia oe e uiga i mea na valoia o le a oʻo mai. I luga o le DVD na ou taʻu atu ia te oe o faʻamaʻi e sau mai le leai o se tupe e faʻaleleia ai le faʻaogaina o le polokalama. O loʻo matou vaʻai i se malo e pei o Aialani o loʻo faʻalauteleina i le tapulaʻa o le faʻatupega o loʻo maua ai ma o lea ua faʻamalosia e faia ni faʻaitiitiga tetele. O lo'o e va'ai i'uga o na tipi. O le a sili atu le leaga mo na atunuu uma ua fulafula a latou aitalafu i tua atu o latou gafatia e toe totogi ai. E pei lava o le tele o setete o Amerika ma o se vaega lea o le mafuaʻaga o loʻo faʻaauau pea ona ou faʻaali atu ia te oe nei mea mai se vaaiga tau tupe. Le taimi e matamata ai le DVD i Sukkot i Ierusalema 2008 ona faitau lea o le valoaga a Aperaamo. Ua oo i le taimi e tuu ai le lē usiusitaʻi iā Ieova ma amata ona tausia le Tulafono, a o leʻi aveesea uma mai iā te oe.
Na ou fiafia i le isi imeli e faʻaalia ai o loʻo mafaufau tagata ma taumafai e tusi laina i le va o mea eseese latou te malamalama ai. O lea faamolemole uso e mafaufau pea ma suesue pea.
Malo ????
E le’i leva ona ta’ita’iina a’u ia te outou ma ou te maofa i meaalofa ua tuuina mai e le Tama ia te outou. Ia faamanuia Ieova. A'o ou faitauina au tala ma fa'alogologo i le truth2u, e i ai la'u fesili e uiga i ta'amilosaga ma tausaga Sapati. O le vaiaso lenei o Semoti, ma a o oʻu faitau, na iloa ai o le a fasiotia Mose ma Iosua e tupu taʻitasi i inā. E mafai ona e ta'u mai pe o latou i ai i le taimi e tasi po o le taamilosaga? ma o le a le taamilosaga sa i ai?
Afai ou te tuuina li'o e 120 i luga o se fasipepa ona vaevaeina lea i le 7 7s, faatasi ai ma le li'o o le Sapati, ma iloa ai le taimi na tutupu ai ni mea patino, mata o le talafaasolopito uma ua tuanai, taimi nei ma le lumanai? Fa'asa'o a'u pe a ou sese, ou te talitonu o lau tala lea.
O le a le isi fa'asologa o le taamilosaga e tusa ai ma mau i LONA kalena? Auā e pei ona tatou iloa “E leai se mea fou i lalo o le la.”
Faafetai mo lou taimi ma le avea ma se tagata vaai tuuto i luga o le puipui.
Ia manuia, Sapati Saloma
Sa i ai ia te au le vaiaso talu ai ma le vaiaso muamua ma le toe foi i lenei vaiaso sa talosaga atu ia te oe e fesoasoani mai ia matou maua se tupe e faatau ai la matou faatoaga muamua i Isaraelu ma amata ona sauni mo le toe foi mai o Efaraima. Aemaise lava pe a uma ona faitau pe faʻafefea ona gaumativa setete ma taulaga i totonu o Amerika. Ae le o tagata uma e fiafia i lenei mea. Na tusia e se tasi tagata;
Ina ua uma ona faitau le “vaa e leai se atunuu” na saunia e Victor Thorn ma Mark Glenn,,, ma matamata i le DVD a Anna Baltzer 'Life in Palestine',,, ou te manatu o le a ou faatali mo se faailoga o le laueleele o loo usitaia le Torah ma tapuai ia YHVH ae ou te lei faia. mafaufau loloto e siitia iina. I le taimi nei, o loʻo ou galue pea e faʻatūina se tulaga talafeagai iinei, i luga o le laueleele ua foaʻiina mai e le ALIʻI 'iā te aʻu. E mautinoa lava e sa'o oe, o le a o'o mai taimi faigata (i se tasi itu po'o le isi, ma atonu e lua). E na o le pau lava lo tatou faamoemoe o le faamanuiaga a YAHUSHUA, e le gata i le tagata lava ia, ae faapea foi i le nuu. I le taimi nei, ou te le o vaai atu i se malo o loo faamaopoopoina o ia lava ina ia i ai i le tausiga a Ieova, ma ua tatou mautinoa o le a toaitiiti e maua le amiotonu, ma le Faaolataga, o YAHUSHUA lea. O lea e foliga mai ai e leai se malo e maua se pasese pe a sousou le vai
Na tusia e le isi;
Ou te fiafia i au sailiga uma ma lolomi aoaoga faalevaiaso uma e faitau ma suesue ai i le Sapati. O aʻu foʻi o se tagata tuai o le WCG'er o lē e saʻili pea i mea fou uma e tatala ai fofoga o Ieova a o Ia faaalia mai i lana fanau.
E i ai foi uso e manatu afai latou te sosola i Amerika i Saute po o Amerika Tutotonu o le a latou sao mai nei mea uma o le a oo mai. Ma o loʻo iai pea isi e talitonu e mafai ona latou ola i le vao. Se'i ou fai atu o se mea valea lea ma o loo fai mai le Tusi Paia e te alu i Isaraelu. A si‘omia ‘ona ‘outou sōsōla lea i Ioritana; e leai se mea iinei e uiga i Amerika i Saute po o Amerika Tutotonu po o le sola i le vao i soo se eria e te nofo ai. E tatau ona e faitau i lenei vaiaso o le Mitzvah numera 293. O loʻo matou taumafai e sauni e i ai i se aai o sulufaʻiga e pei ona taʻu mai ia i matou e fai i Numera. E le o se togavao po o se atunuu maualuga i tua e le o se nofoaga mamao foi i Amerika Tutotonu po o Saute. Su'esu'e lau Torah, o le aai o sulufaiga. E tolu i Isaraelu ma le tolu i le isi itu o Ioritana. E te iloa o latou igoa?
Ua matou mauaina le tele o tusi e fesiligia ai nisi faʻamatalaga e uiga i le Faʻatoʻaga i Isaraelu, E pei o isi.
Shalom AH, ou te fia i'i atili e uiga i, le faatoaga o le saogalemu, o fea le faatoaga fanua pe o le a le tele o le faatoaga e tatau ona tatou maua, afai o lona fanua mo le 12-ituaiga o Isaraelu o lona uiga tatou te talanoa tele i le fanua. ma o le a tupu lenei mea, ou te iloa o loo fai mai le tusi a Ioelu, valaau le nuu, aumai tagata uma ia Ioelu ch 2vs 1,15 ua outou fai mai o le taimi nei lea o loo ilia le pu a o tatou tautala; o le a faia foi lenei valaauga, Rev, ch 11 o le a aumaia foi 7 ipu o faamasinoga i le lalolagi, Pe sa'o pe sese. Salamalo Pili
E ui ina to'atele ua fesiligia e uiga i le fa'ato'aga ma po'o ai o lo'o faia lenei mea ma po'o fea o lo'o matou faia ai lenei mea e tatau ona ou toe ta'u atu ia te oe o le a ou le fa'asoaina atu lena fa'amatalaga. Na ou faasilasila atu mea i lenei Tala Fou ae na o le iloa mulimuli ane na osofaia aʻu pe na faaleaogaina e isi taʻitaʻi Mesia. E iai foʻi aʻu tala mai Isaraelu e uiga i Uso Mesia o loʻo osofaʻia ma faʻalavelaveina e tagata Iutaia Orthodox. O le a ou le lamatia i latou o loʻo naunau e galulue faʻatasi ma aʻu i lenei poloketi.
O lea fo'i ou te lafo atu fa'amatalaga fa'avaitaimi mo na'o i latou na foa'i ma fa'aauau pea ona foa'i e fesoasoani ai ia matou maua le tupe e fa'atau ai le fa'ato'aga. Se'i vagana ua e saofagā e te le fa'alogoina fa'amatalaga e mafai ona ou fa'asoa. E leai ni ti'eti'e fua iinei. Ua oʻo i le taimi e te matua faʻamaoni uma ai i le mea o le a tupu ma amata ona faia laasaga e sauniuni ai.
Na ou mauaina foi le tele o imeli e pei o le tasi lea.
Ou te tusi atu lenei mea ia te oe e pei ona ou faia i mea uma ou te faafesootaia. o lo'u manao atoa ia i ai ia Isaraelu NEI. E i ai la'u miti ma se manao e le mafai ona tineia. e mu i le tu'inanau i totonu. O lo'u mana'o, o le mea e ese ai, o le alu atu e fausia se “Sanctuary”, o se nofoaga saogalemu e o mai ai tagata ma a'oa'o ai, sulufa'iga fatu, galue, fesoasoani, avea ma tagata o lo'o loto i totonu ma mo Iesu. ou te manao e fai lenei mea i Isaraelu. a o ou faitau i lenei nusipepa na e tuʻuina atu, ou te fiafia i lau galuega ma ou te fia faʻafetai atu mo oe ma mea e te faia, ua ou lagona le faanoanoa ona e leai saʻu tupe e nono atu ia te oe. O aʻu o se auauna e naunau tele e galulue faʻatasi ma oe i lenei mea pe afai e te manaʻo e fetaui ma aʻu. e pei ona ou taʻua, e leai saʻu tupe ae e lua ou lima, malosi le tua, ma le naunau e agai i luma ma fesoasoani. Ou te le sailia se tupe po o se totogi i lenei fesoasoani, na o se nofoaga e auai ai. fa'amolemole ta'u mai pe mafai ona fai lenei mea ma lou loto ma lou manatu. faafetai lau uo faafetai bud ma ou te tulimatai atu e faʻalogo mai ia te oe.
I le 2 Samuelu 24 tatou te faitau ai pe na faapefea ona le talia e Tavita se meaalofa foaʻifua mai lana auauna o Arauna, ae na i lo lena na fai mai e tatau ona ia tau ai se mea. 22 ‘Ona fai atu lea o Arawuna ‘iā Tavita, “‘Ia ‘ave e lo‘u ali‘i le tupu ma fai taulaga i le mea e lelei ‘iā te ia. O povi ia e fai ma taulaga mū, ma mea e soli ai saito, ma amo o povi e fai ma fafie. 23 “Le alii e, o nei mea uma ua tuuina atu e Arawana i le tupu.” Ma fai atu Arawnah i le tupu, “???? ua talia outou e lo outou Atua!” 24 Ona fai atu lea o le tupu iā Arawena, “E leai, seʻi ou faatau mai iā te oe i le tau, e mautinoa lava. Ou te le o ofoina atu taulaga mu ia ???? lo’u Atua e aunoa ma se tau.” Ia David? fa‘atau le mea e soli ai saito ma povi i sekeli ario e limagafulu. 25 A o Tavita? fausia se fata faitaulaga ia ???? i inā, ma fai ai taulaga mū ma taulaga fa‘afetai. Ma ???? na tali mai i tatalo mo le nuu, ona aveesea lea o le mala mai ia Isaraela.
Uso e afai e le mafai ona e mauaina le $20 pe $30 po o le $50 tala e auina atu e faapefea la ona e faamoemoe e lele atu i Isaraelu ma faatau meaai ma malaga ma totogi lou fale? E mafai ona e tu'u le kofe mo le vaiaso e tasi? Po o le anapogi mo se aso e tasi pe lua ma ave le tupe semanu e te alu i meaai ma lafo i totonu. Afai e leai se tau e te tau ai e le aoga tele ia te oe.
E mautinoa lava e te le faatauaina le Nuu o Isaraelu. O lou atunuu. O le a le aoga ia te oe? $5, $1000, poʻo le $100,000, o le a le mea e aoga ia te oe? O le Mataio 13 o loo taʻu mai ai ia i tatou se mea e mafaufau i ai i lenei tulaga. 44 “O le malo foʻi o le lagi, ua pei o se ʻoa ua natia i le fanua, ua maua e se tagata, ona nanā ai lea o ia, ona alu ai lea o ia ma faatau atu ana mea uma, ma faatau mai ai lenā fanua. 45 “O le malo foʻi o le lagi, ua pei o se tagata faatauʻoa, o loo saʻili i penina lelei, 46 o lē na maua le penina tautele e tasi, ona alu ai lea ma faatau atu ana mea uma ma faatau mai ai.
O le toʻatele o i latou na foaʻi atu, o fafine ua oti a latou tane. Ma i le Mataio ua tatou faitau ai e oo lava i tupe iti a le fafine ua oti lana tane, e sili atu lona tāua i lo isi o ē foaʻi; aua e sili atu lona tau.
sightedmoon.com ua faaali atu ia te oe e ala i le DVD o taamilosaga o le Sapati ma le Iupeli ma le tusi The Prophecies of Abraham e faapea i le 7 tausaga o le a tau ai Amerika i Matu. Pe e te faatali ea seʻia oo mai le taua ae e te leʻi sauni e vaai pe moni laʻu tala? Pe o le a e galue nei? E te galue na o oe pe e te alu ma se vaega tele? Pe le'i taunuu nei mea na ou fai atu ai talu mai le 2005 ma e le lava lea?
I le Esoto 35 na fai atu ai Mose i le nuu e fai se taulaga mo le fausiaina o le fale fetafai, ma aumai e tagata e tusa ma meaalofa na tuuina atu ia i latou.
I le Esoto 36 tatou te faitau ai i le tele o mea na aumaia e le nuu 3 Na latou maua mai ia Mose o taulaga uma na aumaia e le fanauga a Isaraelu mo le galuega o le galuega o le faia o le mea paia. A ua latou aumaia pea iā te ia taulaga tauofo i taeao uma, 4 ona ō mai ai lea o tufuga uma o ē na faia galuega uma o le mea paia, e taʻitoʻatasi mai i le galuega na ia faia, 5 ma ua latou fai atu iā Mose e faapea: “O le nuu. aumaia mea e sili atu nai lo le lava mo le auaunaga o le galuega lea ???? na poloaiina i matou e fai.” 6 ‘Ona poloa‘i atu lea o Mose, ‘ona latou ‘a‘auina atu ai lea o lenei ‘upu i le togālauapi, ‘ua fa‘apea atu, “‘Aua ne‘i toe faia se galuega e se tane po o se fafine e fai ai taulaga i le mea pa‘ia.” Na taofia foi le nuu i le au mai, 7 aua o mea sa ia te i latou ua lava lea e fai ai le galuega uma, ua sili lava.
O le a matua manaia lava le tusi atu ia te oe ma fai atu ia te oe e taofi le foaʻi ona o loʻo tele a matou mea e faʻatau ai faʻatoʻaga ma fai le toe faʻaleleia ma le faʻatauina o fatu ma manu e amata ai lenei mea. Maeu se meaalofa o le faatuatua ia i latou o e auai i ai. Ia uunaʻia e Ieova o outou loto e fesoasoani.
O tau o fa’ato’aga sa matou va’ai i ai e o’o mai i le taimi nei, o le tau mai le 650,000 i le 1.5 Miliona ma o lo’o i ai fa’ato’aga o Olive ma Almond. Matou te manaomia lau fesoasoani tusa lava po o le a le itiiti.
O le vaiaso nei na ou faatofa atu ai i se tasi o le aiga o le a tautua NATO i Sudan. Sa ou taumafai e faʻafouina o ia i tulaga faʻalelotu i mea o loʻo tutupu i le lalolagi ma le mea e fetaui ma Sudan i nei mea uma. Na ou faaali atu foi ia te ia lenei tusiga o le a e faitauina.
O se vaega lenei o tagata o loo o atu i Isaraelu ma o le toatele o i latou o loo fasiotia ma gaoia ma sauaina i le ala. Ua latou naunau e tuuina atu mea uma ua latou maua ina ia oo ai iina. Faitau le so'oga lea ma fa'atusatusa mea o lo'o latou faia i mea o lo'o e faia. E le aoga se mea pe afai e leai se tau ia te oe. I nei Sudanese ua tau ai mea uma latou te maua ma nisi.
http://beta.ca.news.yahoo.com/hundreds-african-migrants-parade-tel-aviv-protest-israeli-20101224-062332-061.html
Malo Tamamatua Iosefa,
Fa'afetai i lou taunu'u mai i lou aiga. Fa'afetai mo le imeli e uiga i le fa'atauina o fanua fa'ato'aga i Isaraelu. Na ‘ou iloa ‘ina ‘ua ‘ou ‘auina atu le mea ‘ou te mafaia, o le a fa‘atonuina oe e le ALI‘I i le mea e fai i ai. I vaiaso ua tuana'i tusi talafou na e talanoa ai e uiga i le saofagā atili. Ou te fia lafo se tupe e ui ou te le o mautinoa po o fea e lafo ai? E mafai ona e auina mai ia te au lena faamatalaga faamolemole. Na e tautala i le tele o mea o le a e manaʻomia ai se fesoasoani. Ou te le o mautinoa pe i ai se mea e mafai ona ou faia, na o le pau lava le mea ou te maua o le pulega o faleoloa ma se limamatua lanumeamata pe a totoina se tamai togalaau poʻo se fale. Po'o le a lava le mea e te mana'omia ai se fesoasoani ou te ofoina atu e fai le mea ou te mafaia. Joseph Ou te tatalo ia e tumau malosi i mea o loʻo e faia, e le faigofie.
Uso e mafai ona auina atu a outou foai na tuuina atu ia Joseph F Dumond 14 Willow Cres. Orangeville Ontario Kanata L9V 1A5. Pe mafai foi ona e alu i le faamau o le foa'i i luga o le upegatafa'ilagi ma fai sau foa'i. Afai e te le talitonuina aʻu ia aua neʻi lafo ni tupe. Ae oi latou oe na faitau i lenei Tala Fou mo le 5 tausaga talu ai e tatau ona iloa aʻu i le taimi nei. Fa'amolemole fa'aofi lau tuatusi imeli pe a e tusi.
O le a taʻu mai e tagata o Isaraelu le fanua na latou maua e faatau atu pe lisi. Afai e i ai tupe ia ona tatou agai loa lea i luma. O le a ou le ta'uina atu ia te oe le mea po o ai foi ou te feagai. Ou te faamalie atu, ae o le a ou lē faamataʻuina le ʻauuso. O le toatele o outou e fesili po o ai ma po o fea ae e lei fesili pe faapefea ona e fesoasoani. Fesoasoani mai ia matou faia lenei mea, ia taʻitaʻia oe e lou faʻatuatua. Ae e tatau ona e malamalama o mea ia na ou faasoa atu muamua na sabotage e nisi o loʻo faitau i lenei Tala Fou ma ou te le toe tuʻuina atu lenei mea.
I le pito i luga o nei mea uma ou te maua le avanoa e fai ai se polokalame leitio e lua itula i vaiaso taitasi ma ia tupu aʻe i se mea e sili atu. I le taimi nei e leai se auala e mafai ai ona ou faia lenei mea. Ma i luga o lena mea o le aofaʻi o le taimi e alu ai o se galuega tumau mo aʻu. Ou te talosaga atu iā te oe e tatalo faatasi ma aʻu e uiga i lenei mea i luga o le faatoʻaga ma le tusi talaʻi ina ia faia le finagalo o Ieova.
Ua tuu i luga e se uo le DVD ina ia mafai nei ona e matamata i ai i se matamataga atoa. Afai e te le'i matamata i tausaga o le Sapati ma le Iupeli ona e alu loa lea i lenei saite ma matamata ai ma lou aiga atoa.
Na ou fa'apipi'i lau vitiō DVD o le Iupeli i la'u 'upega tafa'ilagi a le Yah-Tube, ina ia mafai e tagata ona fa'asalalauina le vitio atoa i le taimi e tasi, ae na'o le 10 minute pusi ile YouTube.
E mafai fo'i e tagata ona la'u mai le vitio i le tele o fa'atulagaga eseese. (ie wmv, mov, avi, ma isi…)
http://www.yah-tube.com/videos/dumond/jubilees/index.html
Ou te faamoemoe e fesoasoani lena mea. Manuia le aso!
Ua tatou i ai nei i le faaiuga o le vaiaso o Saturnalia ma ne'i iai nisi o outou o le a o atu e faamanatu le tausaga fou, sa ou fia faailoa atu ia te outou ni mea atonu e te lei mafaufauina. Ou te fa'amoemoe na e faitau i le tusi Tala Fou o le vaiaso talu ai a'o fa'atasi ai lea.
Ou te iloa i luga o lenei Tala Fou o loʻo faʻateleina tagata fou i vaiaso taʻitasi. E lelei lea. Ou te mana'o ia i ai le faitau miliona o lenei Tusi talafou i totonu o li'o Kerisiano uma. E mafai ona e ta'u atu i au uo e lesitala ma lou aiga po'o i latou i au fonotaga. Fesoasoani e faasalalau Tala Fou. O le toatele o outou na faia i lenei vaiaso talu ai ona o le toatele ua sainia mo le Tala Fou ma ou te faafetai.
Ua manatu le toatele o Kerisiano ua i ai sa latou galuega e fai e ala i le faaolaina o tagata po o le toe fanauina o tagata po o le faaliliuina o tagata Iutaia ia Iesu, ae o nei Kerisiano uma e manaomia ona liua i le upumoni. Atonu o se mea e faateʻia ai nisi o outou, ae ou te le popole lava i se mea e tasi e uiga i tagata Iutaia, ua uma ona latou maua le Torah ma ua sili atu lo latou iloa nai lo le toatele o outou ua taua o Kerisiano. Ma o le mea e tasi e taofia ai i latou mai le iloaina atili e uiga i le Mesia, o nei ituaiga uma o Faifeʻau pepelo o ē ua latou aveesea le tulafono ma e leai ma se malamalamaga e uiga i le aʻoaʻoga moni a le Mesia. Na ia aʻoaʻo atu le tulafono, o le mea tonu lava lea e faitau ma suʻesuʻeina e tagata Iutaia. O le mea tonu lava e tasi o le tele o Kerisiano e leai se faʻamatalaga e uiga i ai ma mumusu e aʻoaʻo ma e le faitau.
E lē faapea ua ou ioe i mea uma ua aʻoaʻoina e Iuta, ae ua faailoa atu ai iā te oe le Kerisiano, le mamao mai le upu moni ua e se ese.
I masina talu ai nei, na ou faailoa atu ai le tele o aʻoaʻoga sesē o loo faaaofia e nisi o outou i a outou faiga faa-Mesia fou ua maua. O mea e pei o mea na faia i Purim ma Chanukah, Halloween, ma le faʻamalamalamaina o moligao ma lata mai nei e uiga i le Kerisimasi. Ioe, o loo tausia pea e nisi tagata le Kerisimasi ma le Tesema 25 o le soifua mai o Iesu. Latou te tausia tauaso tu ma aga sese tuai ma latou le siakiina pe faamaonia se mea. E sili i latou i mamoe gūgū.
Ina ia mafai ona maua uma a matou nusipepa i le 15 tausaga talu ai, faigofie kiliki IINEI.
O tausaga taʻitasi ou te faʻamatalaina ai nei aʻoaʻoga sese o loʻo taofimau pea e le toatele o outou mo le olaga pele. E te tosoina pea na ato pepelo uma ma oe ma e musu e tuu.
Ma afai o loʻo e mafaufau pe aisea ua ou fai atu ai o lenei tausaga e 5846 ae fai mai tagata Iutaia o le 5771 faʻamolemole alu i ai ma faitau le Miss 76 tausaga na ou tusia ai i le 5843. Aua neʻi galo e amata e Iuta lo latou tausaga i le masina lona fitu o lea. e 76 ma le afa tausaga le eseesega.
Faatasi ai ma Tusi Tala Fou taʻitasi e sau ai le tele o imeli e taʻusalaina aʻu mo le faʻasino atu o mea faapena. E le fia iloa e tagata le mea moni ma e mautinoa lava latou te le mananao e sui. O le mea moni o le toatele o outou o loo faia ma o loo suia o se vavega lava ia. E pei ona taʻua e Ioelu i le 2:27 “E te iloa ai foʻi o loo iai aʻu i totonu o Isaraelu, ma o aʻu o ???? lou Atua ae e leai lava se tasi. Ma o le a lē maasiasi lava loʻu nuu. vaefaamatalaga: 1Tagai Isa. 1:24. 23 “Pe a mavae lenei mea, ou te liligi ifo loʻu Agaga i luga o tagata uma. E perofeta ane fo‘i o ‘outou atali‘i ma o ‘outou afafine, e fai miti o ‘outou toeaina, e va‘ai fo‘i o ‘outou taulele‘a i fa‘aaliga. 28 “Ou te liligi atu foʻi loʻu Agaga i luga o auauna tane ma auauna fafine i na aso. 29 “Ou te tuuina atu foi faailoga i le lagi ma le lalolagi: o le toto, ma le afi, ma le asu faaniutu, 30 ua liua le la i le pouliuli, ma le masina i le toto, a o lei oo mai le aso tele ma le matautia o ??? ?. 31 “A o i latou uma o e valaau i le suafa o ???? e tatau ona avatu32. Auā e i ai i luga o le mauga o Tiona ma Ierusalema se sao1 pei o ???? na fai mai, ma i totonu o tagata sao o ai ???? valaau. Faamatalaga pito i lalo: 2 Galuega 1:2 , Roma . 21:10. 13 Isa. 2:4-2 , Opeta. f.3, Faaa. 17:14.
Na e matamata i le Blood moon i le afiafi o le Aso Gafua talu ai Tesema 21? O le mea lea o loo faasino i ai Ioelu e na o i latou o le a o mai i le 2014 ma le 2015 i Aso Maualuga o le Paseka ma Sukot i tausaga taʻitasi, e fai ma lapataʻiga o le pelu o le a i le faitotoʻa. O le masina o le toto o se lapataiga o taua o le a oo mai.
O le vaiaso la lenei o le a tatou matamata ai i le lalolagi atoa o faamavae i le tausaga tuai ma onana ma ave taavale ma lafoai soo se mea e taofia ai. Ae ina neʻi iai nisi o outou e leʻi iloa o Ieova lava ia e taʻu mai iā i tatou le Tausaga Fou.
Esoto 12: 1 Ma ???? ua fai atu iā Mose ma Arona i le laueleele o Aikupito, e faapea: 2 “O le masina lenei o le amataga o masina iā te outou, o le masina muamua lea o le tausaga mo outou. 3 “Ia e fai atu i le faapotopotoga uma o Isaraelu, ia faapea atu, ‘O le aso sefulu o lenei masina, e taʻitasi i latou ma ave mo ia lava se tamaʻi mamoe, e tusa ma le aiga o lona tamā, o se tamaʻi mamoe i le aiga. 4 ‘Āfai fo‘i e to‘aitiiti le ‘āiga mo le tama‘i mamoe, ‘ia ‘ave e ia ma lē la te tuā‘oi e lata ane i lona fale, e tusa ma le aofa‘i o tagata, e tusa ma le mana‘oga o tagata ta‘ito‘atasi tou te faitau i le tama‘i mamoe. 5 ‘Ia sao le tama‘i mamoe, o le tama‘i tane e tasi lona tausaga. Ave mai i mamoe po o ʻoti. 6 ‘Ia outou tausia foʻi seʻia oo i le aso lona sefulu fā o lea lava masina. Ona fasi ai lea e le faapotopotoga uma o le faapotopotoga o Isaraelu i le afiafi. 7 ‘Ona latou ‘ave ai lea o sina toto ma tu‘u i pou e lua o faitoto‘a ma le fa‘alava o fale latou te ‘a‘ai ai. 8 ‘Ona latou ‘a‘ai ai lea o le aano i lea po, ‘ua tunu i le afi, ma areto e lē fa‘afefeteina ma la‘au oona latou te ‘a‘ai ai.
E amata le Tausaga Fou i le masina lava lea e tasi o le Paseka. Faatoa uma ona e faitau i ai ae o loo tausia e le toatele o le lalolagi i le taimi nei. O nisi o le a taumafai e taʻu atu ia te oe o le Tausaga Fou o loʻo i le tautoulu i le Tausamiga o Pu o le aso muamua o le masina lona fitu.
Ua lelei mo outou e faigata i le matematika, faamolemole alu e aumai se teine e tolu tausaga le matua. Ou te manao e te fesili ia te ia pe o le masina muamua e numera tasi pe leai. Ona ou manao lea e te fesili atu ia te ia po o le a le numera o le Masina Fitu? O le masina ea o le masina muamua lea? Ha???? O le tolu tausaga o le a tuʻuina atu ia te oe le mea moni, e ui lava o le tele o tagata matutua o le a taumafai pea e pepelo ma faʻamaonia amioga leaga uma latou te faia, ina ia faʻamaonia latou e le tatau ona suia ma mulimuli i le Torah!
O le masina o Tesema o le Latina mo le 10 masina. O Novema o le Latina mo le 9 masina, Oketopa o le Latina mo le 8 masina, ma Setema o le Latina mo le 7 masina. O Ianuari la sa avea ma masina lona 11 ma o Fepuari sa avea ma masina lona 12. O nisi taimi e 13 masina e fuafua i tulaga faʻapitoa, ae o le a avea le masina muamua ia Mati poʻo Aperila e faʻatatau pe i ai pe leai se masina 13. O le taimi lea o le Paseka e pei lava ona taʻu mai ia i tatou i le Esoto.
O le tausaga na faʻaaogaina i aso i le taimi o le Malo Roma ma le Emepaea o Roma o le tausaga faʻa-konesula, lea na amata i le aso na muamua ulu atu ai konesula i le tofi - masalo 1 Me aʻo leʻi oʻo i le 222 TLM, 15 Mati mai le 222 TLM i le 154 TLM, ae na siitia lenei mea. e oo ia Ianuari 1 i le 153 TLM.[16] I le 45 TLM, na faʻalauiloa ai e Julius Caesar le kalena Julian, faʻaauau pea ona faʻaaoga le 1 Ianuari o le aso muamua o le tausaga fou.
Ua fetalai mai Ieova o le masina muamua o le Paseka i le tau e totogo ai mea. O le a la le mea o loo faamanatuina nei e le lalolagi atoa?
Na ou faasoa atu lenei vitio i le vaiaso talu ai ma ou te toe faia nei. E matua aoga lava le toe matamata. http://www.youtube.com/watch?v=FJaE0xcVZIU&feature=player_embedded
Ou te manaʻo ia e matamata i ai ma mafaufau i mea o loʻo e faia pe a e alu i fafo ma tausia Faʻamanatuga Tausaga Fou ma le lalolagi atoa i lenei taimi. E pei o le uu i luga o lou tamatamailima ogatotonu ma talotalo atu iā Ieova.
Sei o tatou tilotilo i lenei mea ma vaai tonu pe aisea ua sii ai i luga lena tamatamailima e i latou o loo tausia lenei Tausamiga.
http://en.wikipedia.org/wiki/Saturnalia
Sa avea Saturnalia ma se tasi o tausamiga Roma sili ona lauiloa. Na faailogaina i le onā, o le ulavale ma le fesuiaʻi o matafaioi lautele, lea e foliga mai e fesuiai pologa ma matai, e pei lava o le Alii o Misrule i aso faamanatu faa-Kerisiano mulimuli ane.
Sa faailoa atu le Saturnalia pe tusa o le [217 TLM] e siitia ai le agaga o tagatanuu ina ua uma le faatoilaloina o le militeri i lima o tagata Carthaginians.[1] Muamua na faamanatuina mo se aso, i le aso 17 o Tesema, o lona lauiloa na vaaia ai le tuputupu ae seia oo ina avea ma se vaiaso umi, faaiu i le 23rd. Sa lei manuia taumafaiga e faapuupuu le faamanatuga. Na taumafai Aokuso e faaitiitia i le tolu aso, ma Caligula i le lima. O nei taumafaiga na faapogaia ai le vevesi ma le tele o fouvalega i tagata Roma.
O Saturnalia na aofia ai taulaga masani, o se moega (lectisternium) o loo tu i luma o le malumalu o Saturn ma le tatalaina o maea na saisai ai le faatagata o Saturn i le taimi o totoe o le tausaga. Sa filifilia se tasirnalicius princeps e avea ma matai o sauniga mo taualumaga. E ese mai i sauniga faitele sa i ai foi se faasologa o aso malolo ma tu ma aga na faamanatuina e le tagata lava ia. O faʻamanatuga na aofia ai se aso malolo aʻoga, o le faia ma le tuʻuina atu o meaalofa laiti (saturnalia et sigillaricia), faʻafiafiaga tetele ma le tele o vaega, ma se maketi faapitoa (sigillaria). Sa faatagaina taaloga faitupe mo tagata uma, e oo lava i pologa.
Na matou faʻamatalaina talu ai nei e uiga i le Tausamiga o moli e faia i lenei taimi o le tausaga. O le uiga lea o le faamanatuina o le Kerisimasi ma le Chanukah. Aua le manatu i le soifua mai o le Tusi Paia o Yehshua lea e taumafai le toatele e faaaoga e tausia ai lenei tausamiga faapaupau, po o le tala i le au Makapaio lea e taumafai isi e faaaoga e faamaonia ai mo i latou lava le tausia o lenei taimi o le tausaga. Ioe o tala uma e lua e moni ma e tatau ona suʻesuʻeina, ae o le faʻaaogaina o se tausamiga faapaupau e le faʻamaonia e ala i le faʻaopoopoina o nisi o mau i ai.
Teuteronome 28:28 “Ia e leoleo ma e anaana i nei upu uma ou te fai atu ai ia te oe, ina ia manuia ai oe ma au fanau pe a mavae atu oe e faavavau, pe a e faia le mea lelei ma le tonu i luma o ???? lou Atua. 29 “O afea ???? e vavaeeseina e lou Atua i ou luma o nuu e te alu atu e faatoʻilaloina, e te tulia foʻi i latou ma e nofo ai i lo latou laueleele, 30 ia leoleo iā te oe ina neʻi maileia oe e mulimuli atu iā i latou, pe a uma ona faaumatia i latou mai i ou luma, ma ia e faia. ‘aua fo‘i ne‘i fesili e uiga i ē malolosi, ‘ua fa‘apea atu, ‘Na ‘au‘auna fa‘apefea ia nu‘u i ē malolosi? Ia faapea foʻi ona ou faia.’ 1 Faamatalaga pito i lalo: 1Tagaʻi foʻi i le 18:9 , Lev. 18:3, Iere.10:2, Eseki. 11:12 & 20:32 , Efe. 4:17, ma le 1 Peteru 4:3 31 “Aua tou te faia faapea i ???? lo outou Atua, ona o mea inosia uma e ???? ‘ua latou ‘ino‘ino i o latou tagata malolosi, auā ‘ua latou susunuina o latou atali‘i ma afafine i le afi i o latou tagata malolosi. 32 “O upu uma ou te poloaʻi atu ai iā te outou, ia outou tausi i ai, aua neʻi faaopoopo i ai, aua foʻi neʻi aveesea.1 Faamatalaga pito i lalo: 1Tagaʻi foʻi i le 4:2 , Faata. 30:6, Faaa. 22:18-19 .
O lea la, nai lo le tausia o le Tausaga Fou i le masina muamua lea e oo mai ai le Paseka, e toatele ua tausia le Tausaga Fou i le taimi nei e pei ona faia e nuu na tuliesea e Iosua mai Kanana. E faapefea ona ou iloa lenei mea? Faitau pea lava pea le fuaiupu e 31 seia goto i totonu. 31 “Aua e te faia faapea e ???? lo outou Atua, ona o mea inosia uma e ???? ‘ua latou ‘ino‘ino i o latou tagata malolosi, auā ‘ua latou susunuina o latou atali‘i ma afafine i le afi i o latou tagata malolosi.
Va'ai i ata nei e lua o Saturn o 'ai lana fanau; http://en.wikipedia.org/wiki/Saturn_Devouring_His_Son
O le taimi lea o le tausaga, o le Saturn-alia le tapuaʻiga a Saturn. Na e faitau i luga pe na faapefea ona saisai Saturn i le vaega o totoe o le tausaga? Na e fesili ifo ia te oe lava pe aisea? Toe va'ai i ata i le URL i luga. O Saturn o St. Nicolas ma e lauiloa foi o le lotu a le au Nikolaita i le Faaaliga. Matau i Faaaliga e faapea foi o le a saisaitia Satani mo le afe tausaga.
A oe faitau i mea nei ia iloa ma malamalama o Uranus o Kuso ma Cronus o Nimarota ma o Saturn foi.
http://en.wikipedia.org/wiki/Cronus
Cronus poʻo Kronos[1] (Eleni Anamua ??????, Krónos) o le taʻitaʻi ma le uii o le uluaʻi augatupulaga o Titans, tupuaga faalelagi o Gaia, le lalolagi, ma Uranus, le lagi. Na ia faatoʻilaloina lona tamā ma pule i le vaitaimi o talatuu o le Golden Age, seʻia oo ina faatoilaloina o ia e ona lava atalii, o Seu, Hades, ma Poseidon, ma faafalepuipuiina i Tartarus.
O Cronus e masani ona faʻaalia i se selesaito, o le auupega foʻi lea na ia faʻaaogaina e faʻaumatia ai Uranus, lona tama. I Atenai, i le aso lona sefululua o le masina o Attic o Hekatombaion, sa faia ai se tausamiga e taʻua o Kronia e faamamaluina ai Cronus e faamanatu ai le seleselega, ma faapea mai, o se taunuuga o lana fegalegaleaiga ma le Golden Age amioatua, sa faaauau pea ona pulefaamalumalu Cronus o se pule o le seleselega. Na iloa foi Cronus i aso anamua ma le atua Roma o Saturn.
Ole fa'amatalaga lea ile 12 aso ole Kerisimasi ina ne'i e le mauaina. Atonu e manatua e nisi o outou mataupu na ou faia i le auala na osofaʻia ai e Nimarota lona tamā o Kuso. E mafai ona e faitau e uiga i lenei mea i tala o loʻo mulimuli mai iinei: https://sightedmoon.com/article-archives/ ma vaʻai i lalo o le "Faʻaalia Faʻasese".
O le fatu lea o le mataupu.
Na ita Uranus i lana fanau ma o le taimi lava na fananau mai ai na ia tapunia i latou i le loloto o le lalolagi. I le ita ona ua faafalepuipuiina lana fanau, na filifili ai loa Gaea e taui ma sui i lana tane. Sa ia faia u'amea ma fai se selesaito ma'ai. Ona ia faʻasaʻolotoina lea o Cronus le uii Titan ma faʻamalosia o ia e faʻaumatia lona tama ma pule i lona tulaga. Ina ua sau Uranus e taooto ma Gaea i lena po, sa faaauupegaina e Krono i se selesaito, tipi ese ai le toto o lona tama ma lafo i le sami. Mai le manu'a na pa'u'u ai le toto uliuli ma o mataua, ua sosolo i totonu o le eleele, na fafaga ai Gaea ma na ia fanauina ai le Erinves the Giants ma le laau o lefulefu Nymphs o Meliads Uranus 'ua lafoa'iina i totonu o se puaa pa'epa'e na fanau mai ai se talavou. atua fafine, Aphrodite .
Cronus
A Titan le uii atalii o Uranus ma Gaea na avea ma pule o le atulaulau ina ua uma ona tuli lona tama. Na faaipoipo o ia i lona tuafafine o Rhea na tuuina atu ia te ia ni afafine e toatolu: Hestia Demeter ma Hera, ma atalii e toatolu: Hades Poseidon ma Zeus. Na ola Cronus ma le fefe ne'i aveesea o ia e se tasi o lana fanau e pei ona valoia e le vavalo, o lea na ia foloina ai lana fanau taitoatasi e pei ona fanau mai. Ina ua maʻitaga o ia ia Zeus, sa talosaga Rhea i ona matua, o Uranus ma Gaea, e fesoasoani ia te ia e laveai le tamaitiiti. I la latou fautuaga, na ia alu ai i Kereta ma iina, i totonu o se ana loloto na ia fanauina ai Zeus. O iina na afifi ai e Rhea se maa i ie ie ma avatu ia Cronus na foloina. Na ave e Gaea le pepe fou ma taumafai e tausia.
E le'i pepelo le valo'aga na valoia ia Krono o le a faatoilaloina o ia e se tasi o ona atalii. O le taimi lava na avea ai Zeus ma tagata matua, sa ia manao e faoa le pule mai ia Cronus. O Metis le afafine o Oceanus, na avatu ia te ia se vailaʻau na faʻasuati ai Cronus i tamaiti na ia foloina. Faatasi ai ma ona uso ma tuafafine, na osofaia e Zeus ia Cronus ma le Titans, O le taunuuga o le sefulu tausaga umi o taua o le manumalo lea o Zeus. Na tuliesea i latou e Titans mai le Lagi ma lokaina i latou i Tartarus.
Fai mai Hesiod sa i ai se tuuga auro i le taimi na pule ai Cronus i le lagi. O tagata i na aso sa ola saoloto mai popolega ma saogalemu mai faanoanoaga ma mafatiaga. Sa tumau pea i la'ua talavou e faavavau. Sa latou le manaomia ona galulue. Ina ua oo i le taimi latou te feoti ai, ona latou momoe ai lea ma le filemu. O lenei tuuga na mou ese atu mai le Lalolagi i le nofoaiga a Zeus, ma faaauau pea le Tausaga Auro i Atumotu o le Faamanuiaina, lea na auina atu ai Cronus mulimuli ane, ina ua uma ona toe faalelei ma Zeus.
O Cronus o nisi taimi e iloa ai ma Chronus, faʻatusa o le taimi. O Seu i lenei vaega o le tala o Semu ma Lana taua e sefulu tausaga ma Nimarota. O Chronus e lauiloa foi o Tama Taimi ma e pei o Uranus ma Kuso. O Cronus o le pepe fou i Tausaga Fou ma o le tasi lea e suitulaga i Tama Taimi. O Krono o Nimarota lea na tulia lona tama ma pulea le nofoaiga a lona malo.
O lo'o ia i tatou fo'i mea nei e fa'atatau i ai. Mai http://www.linda-goodman.com/ubb/Forum1/HTML/009168.html
O Saturn o se atua leaga na faatoilaloina e lona atalii o Jupiter (Gr. Zeus), lea na ia faavaeina ai se Tausaga Auro i le lalolagi.
Ua faamatalaina e le Mythology Dictionary le uiga sauā o Saturn:
“O le titan Saturn (faatusaina ma le Eleni Cronus) na fafaguina lona tamā, ita i lana fanau, na ʻaina i latou, ma na lafoina ma faatoilaloina e lona atalii o Seu. Ina ua uma lona toilalo, na pulea e Saturn le Tausaga Auro o le lalolagi; e tusa ai ma tala faasolopito a Roma, na ia sola i sisifo ma aumaia se taimi auro fou i Italia. O le amataga o Saturn o se atua tuai faatusilima o le seleselega; na fausia e le au Roma se malumalu i Saturn i luga o le mauga o Capitoline ma o Tesema taitasi e faamanatu ai le totoina o le taumalulu i le Saturnalia, o se taimi o le fiafia ma le tuuina atu o meaalofa. O le Saturnalia i aso nei o loʻo faʻaalia ai se vaitau o le faʻafefe poʻo le fiafia. Ua faaigoa e Saturn lona igoa i le paneta lona ono mai le la, o le paneta lona lua e sili ona telē i le faiga o le la ina ua mavae Jupiter. …o se uiga saturnine…e...fa'apouliuli pe fa'anoanoa, uiga o le atua na fa'aumatia lona tama ma fa'ato'ilaloina. Saturnian o lona uiga e faatatau i le atua poʻo le paneta Saturn. O le paneta Saturn sa fesoʻotaʻi foi ma le elemene taʻitaʻi, ma o le faaupuga mo le oona o le saturnism. (1047)
I le Roma Saturnalia na faamanatuina i tausaga taʻitasi le faatoilaloina o le atua Atlantean Saturn (Gr. Chronos) e le atua o Jupiter (Gr. Zeus) ma toe foi atu i le Golden Age o Atlantis. O John King, o le tusitala o le Celtic Druid's Year, ua faamatala mai:
“O le tausamiga a Roma na faapaiaina mo Saturn, le Saturnalia, na amata i le aso 19 o Tesema. Na faamanatu ai le faatoilaloina o le atua tuai o le tamā, o Saturn, e le atua fou, o Jupiter po o Deus-Pater (le Atua le Tamā, e ui lava o ia o le Atua le Alo). O nei atua e iai ni fa'atusa sa'o i tala fa'asolopito Eleni (Chronos ma Zeus) ma tala fa'asolopito Celtic (Bran ma Bel po'o Belin) ... "(270:133)
Kenese 10:1 O le gafa fo‘i lenei o atali‘i o Noa? ‘Ua fānau fo‘i ‘iā te i latou o atali‘i ‘ina ‘ua mavae le lolo.
6 O atali‘i fo‘i o Haamo, o Kuso, ma Aikupito, ma Putu, ma Kanana.
8 Na fanaua e Kuso o Nimarota, na amata ona avea o ia ma tagata malosi i le lalolagi.
O Kuso o se tasi o tagata fouvale ma na ia aʻoaʻoina Nimarota i le tele o mea na ia faanaunau i ai. I se taimi mulimuli ane, na osofaʻia ai e Nimarota (Saturn ma Cronus) o lē e laʻitiiti lava Kuso (lea e taʻua foʻi o Uranus ma Chronus) ma faamalosia o ia e tuua le vaipanoa ma sola i le mea ua taʻua nei o Aferika. Ona o ai lea o nisi o lana fanau i Initia.
O Nimarota i le aluga o taimi na avea uma ma Chronus ma Saturn. Ma e mai Chronus tatou te maua ai le talafatu o Tama Taimi. E ui lava o tusitusiga e taʻu atu ia te oe e aua le fenumiai Kronus ma Chronus, o le mea moni o le tagata lava lea e tasi, o Nimarota ma ni tala faʻasolopito eseese e faʻatatau i mea taʻitasi.
Ua ta'u mai foi ia i tatou e Hislop ia Chronus o ia o Kuso. Ma o lea ua tatou maua ai le tuufaatasiga o talatuu.
O Chronos e masani ona faʻaalia e ala i se toeaina, atamai ma se umi, efuefu 'ava, e pei o le "Taimi Tama". O nisi o upu fa'a-Peretania o lo'o i ai nei o lona a'a fa'aupuga o le khronos/chronos e aofia ai le chronology, chronometer, chronic, anachronism, ma le tala.
Na sosola Nimarota po o Saturn mai iā Semu po o Seu i le itu i sisifo ma lalafi ai i le mea ua taʻua mulimuli ane i aso nei o Roma. Ua tatou maua i aso nei Mauga o Nimarota i Italia i Matu.
O le iloaina o tala fatu na aliaʻe mai tala o le olaga o Nimarota seʻi o tatou tilotilo i mea o loʻo tusia e uiga i lenei ituaiga o amioga i isi tusi o loʻo taʻua foi e le Tusi Paia.
O le a tatou faitau i tausaga muamua o Aperaamo i le Iasera mataupu e 8 ma mātau le auala na taumafai ai Nimarota e fasiotia Aperaamo. http://www.ccel.org/a/anonymous/jasher/home.html
1. O le po fo‘i na fānau ai Aperamo, ‘ona ō mai ai lea o ‘au‘auna uma a Tara, ma tagata popoto uma a Nimarota, ma ana taulāitu, ‘ua ‘a‘ai ma feinu i le fale o Tara, ‘ua latou ‘oli‘oli fa‘atasi ma ia i lea po. .
2. ‘Ua ō atu fo‘i le ‘au popoto uma ma taulāitu nai le fale o Tara, ‘ona tepa a‘e lea o latou mata i le lagi i lea po e matamata i fetū, ‘ona latou iloa atu ai lea, fa‘auta fo‘i, o le tasi fetū tele lava ‘ua sau mai sasa‘e, ‘ua tafe mai i totonu. le lagi, ma ia foloina fetu e fa mai itu e fa o le lagi.
3. ‘Ona matuā ofo ai lea o tagata popoto uma o le tupu ma ana taulāitu i le va‘ai, ‘ua malamalama fo‘i le ‘au popoto i lenei mea, ma ‘ua latou iloa lona uiga.
4. ‘Ona latou fetautalatala‘i ai lea, “E na o le mea lava lenei e fa‘ailogaina ai le tama na fānau mai ‘iā Tara i le po nei, e tupu a‘e ia, ma fanafanau, ma uluola, ma fai mo ia le lalolagi uma, o ia ma ana fānau e fa‘avavau; e fasia fo‘i e ana fānau tupu tetele, e fai mo latou tofi o latou nu‘u.
5. ‘Ona fo‘i atu ai lea o le ‘au popoto ma taulāitu i le fale i lea po, ‘ua o‘o fo‘i i le taeao o ia tagata popoto uma ma taulāitu i le taeaopō, ‘ua latou potopoto i le fale ‘ua tofia.
6. ‘Ona fetautalatala‘i ai lea o i latou, ‘ua fa‘apea ane, “Fa‘auta, o le mea na tatou iloa i le po anapo ‘ua lilo i le tupu, e le‘i ta‘uina atu ‘iā te ia.
7. ‘Āfai fo‘i e iloa lenei mea i le tupu i aso e gata ai, ‘ona fai mai ai lea o ia ‘iā te i tatou, “Se a le mea ‘ua ‘outou natia ai lenei mea ‘iā te a‘u, ‘ona oti ai lea o i tatou uma; o lea, ia tatou o atu nei ma taʼu atu i le tupu le vaaiga na ma vaai i ai, ma lona uiga, ona tatou tumau ai lea o le manino.
8. ‘Ua fa‘apea fo‘i ‘ona latou faia, ‘ona ō atu ai lea o i latou uma i le tupu ma ifo atu ‘iā te ia i le ‘ele‘ele, ‘ua fa‘apea atu, ‘Ia soifua le tupu, ‘ia ola le tupu.
9. Na matou faalogo na fanau mai le atalii o Tara le atalii o Nakori, o le alii sili o au ‘au, na matou o atu ananapo i lona fale, ona matou aai ai lea, ma inu, ma olioli faatasi ma ia i lea po.
10. ‘Ua ō atu fo‘i au ‘au‘auna nai le fale o Tara e ō atu i o matou ‘āiga e nonofo ai i le po, ‘ona tepa a‘e ai lea o matou mata i le lagi, ‘ona matou iloa atu ai lea o le fetū tele ‘ua sau mai sasa‘e, ma lea lava fetu. ‘ua momo‘e ma le saosaoa tele, ‘ua folo fo‘i fetu tetele e fa, mai itū e fa o le lagi.
11. ‘Ona matuā ofo ai lea o au ‘au‘auna i le mea na matou va‘ai i ai, ma ‘ua matuā matata‘u lava, ‘ua matou fa‘amasino atu i le va‘ai, ma ‘ua matou iloa i lo matou popoto lona uiga, ‘ua fa‘atatau lenei mea i le tama na fānau mai e Tara. , o lē e tupu a‘e ma uluola tele, ma malosi, ma fasioti i tupu uma o le lalolagi, ma fai mo latou nu‘u uma, o ia ma ana fānau e fa‘avavau.
12. Ma o lenei, lo matou alii ma le tupu, faauta, ua matou faamasani moni ia te oe i le mea ua ma vaai i ai e uiga i lenei tama.
13. ‘Āfai e lelei i le tupu ‘ia avatu i lona tamā se tau mo lenei tama, tatou te fasioti ‘iā te ia a o le‘i tupu o ia ma fa‘ateleina i le nu‘u, ma ‘ia tupu tele fo‘i lona leaga ‘iā te i tatou, ‘ina ‘ia fano i tatou ma a tatou fānau i lona leaga.
14. ‘Ona fa‘alogo ai lea o le tupu ‘iā latou ‘upu, ‘ona lelei ai lea o ia i lana silafaga, ‘ona ‘a‘auina atu lea e ia e ‘a‘ami Tara, ‘ona alu atu ai lea o Tara i luma o le tupu.
15. ‘Ona fai atu lea o le tupu ‘iā Tara, “‘Ua ta‘u mai ‘iā te a‘u ‘ua fānau mai ‘iā te oe ana tama tane, o le fa‘apea fo‘i na iloa i le lagi i lona fānau mai.
16. O lenei, ‘inā tu‘u mai ia ‘iā te a‘u le tama, ‘ia ta fasioti ‘iā te ia a o le‘i tupu lona leaga ‘iā te i tatou, ‘ou te avatu ai fo‘i ‘iā te oe e tusa ma lona tau, o lou fale ‘ua tumu i ario ma auro.
17. ‘Ona tali atu lea o Tara i le tupu, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te ia, “Lo‘u Ali‘i e, e le tupu e, ‘ua ‘ou fa‘alogo i au afioga, e faia fo‘i e lau ‘au‘auna mea uma e mana‘o i ai lona tupu.
18. A o lo‘u ali‘i e, ma le tupu, ‘ou te ta‘u atu ‘iā te oe le mea na tupu ‘iā te a‘u anapō, ‘ina ‘ia ‘ou iloa ai po o le ā le fautuaga e avatu e le tupu i lana ‘au‘auna; ona fai atu lea o le tupu, Fai mai ia.
19. ‘Ona fai atu ai lea o Tara i le tupu, “‘Ua sau ‘iā te a‘u anapō, o Aliono le atali‘i o Moreta, ‘ua fa‘apea mai.
20. ‘Ia e foa‘i mai ‘iā te a‘u le solofanua tele ma le matagofie na avatu e le tupu ‘iā te oe, ‘ona ‘ou avatu ai lea ‘iā te oe o ario ma auro, ma ‘au o saito ma mea e ‘ai e tusa ma lona tau; ‘ona ‘ou fai atu lea ‘iā te ia, “‘Inā fa‘atali ia se‘i ‘ou va‘ai atu i le tupu i au ‘upu;
21. O lenei, lo‘u ali‘i e, ma le tupu, fa‘auta, ‘ua ‘ou fa‘ailoa atu lenei mea ‘iā te oe, o le fautuaga fo‘i e avatu e lo‘u tupu i lana ‘au‘auna, ‘ou te mulimuli ai lava.
22. ‘Ua fa‘alogo fo‘i le tupu i ‘upu a Tara, ‘ona tupu ai lea o lona to‘asā, ma mafaufau ‘iā te ia i le malamalama o le vale.
23. ‘Ona tali atu ai lea o le tupu ‘iā Tara, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te ia, “‘Ua e fa‘avalevalea ‘ea, ‘ua e valea, pe ‘ua e lē mafaufau ‘ina ‘ia e faia lenei mea, ‘ina ‘ia e avatu lau solofanua matagofie e sui a‘i le ario ma le auro, po o ‘au o saito ma mea e ‘ai?
24. Pe ua e matua itiiti ea i le ario ma le auro, ua e faia ai lenei mea, ona ua le mafai ona e maua o vao ma meaʻai e fafaga ai lau solofanua? se a foi le ario ma le auro ia te oe, po o vao mamago ma mea e ‘ai, e te avatu ai lena solofanua lelei na ou avatu ia te oe, e leai se mea e tusa ma le lalolagi uma?
25. ‘Ua uma ‘ona tautala atu le tupu, ‘ona tali atu lea o Tara i le tupu, ‘ua fa‘apea atu, “E fa‘apea ‘ona fetalai mai o le tupu i lana ‘au‘auna;
26. ‘Ou te ‘ai‘oi atu ‘iā te oe, lo‘u ali‘i e, ma le tupu e, se a lenei mea na e fai mai ai ‘iā te a‘u, ‘ua fa‘apea mai, ‘Ia e foa‘i mai lou atali‘i ‘ia matou fasioti ‘iā te ia; se a se mea ou te faia i ario ma auro pe a oti lo’u atalii? O ai ea e fai mo latou tofi a'u? e moni lava pe a ou oti, e toe faafoi atu le ario ma le auro i lo‘u tupu na foaiina mai ai.
27. ‘Ua fa‘alogo le tupu i ‘upu a Tara, ma le fa‘ata‘oto na ia avatu i le tupu, ‘ona matuā tigā ai lea o ia, ma ‘ua tigā o ia i lea mea, ma ‘ua tupu lona ita i totonu ‘iā te ia.
28. ‘Ua iloa e Tara ‘ua tupu le ita o le tupu ‘iā te ia, ‘ona tali atu lea o ia i le tupu, ‘ua fa‘apea atu, “O mea uma lava ‘ua ‘iā te a‘u o lo‘o i le pule a le tupu; o mea uma lava e loto i ai le tupu e fai i lana auauna, ia faia e ia, ioe, o lo’u atalii lava, o loo i ai o ia i le pule a le tupu, e leai sona aoga, o ia ma ona uso e toalua ua matutua ia te ia.
29. ‘Ona fai atu lea o le tupu ‘iā Tara, “E leai, ‘ae ‘ou te fa‘atauina lou atali‘i itiiti i le tau.
30. ‘Ona tali atu lea o Tara i le tupu, ‘ua fa‘apea atu, “‘Ou te ‘ai‘oi atu i lo‘u ali‘i ma le tupu, se‘i tu‘u mai lau ‘au‘auna e fai atu se ‘upu i ou luma, ‘ia fa‘afofoga mai fo‘i le tupu i le ‘upu a lana ‘au‘auna; se‘ia ‘ou mafaufau i lenei mea i totonu ‘iā te a‘u, ma talanoa ma lo‘u ‘āiga e uiga i afioga a lo‘u tupu; ona ia matuā faamalosi ai lea i le tupu ina ia malie i ai.
31. ‘Ua fa‘alogo fo‘i le tupu ‘iā Tara, ‘ua fa‘apea fo‘i ‘ona faia e ia, ‘ua tu‘u atu fo‘i ‘iā te ia o aso e tolu, ‘ona alu atu lea o Tara i luma o le tupu, ‘ua fo‘i atu o ia i lona ‘āiga, ma fai atu ‘iā te i latou i ‘upu uma a le tupu; ona matuā fefefe ai lea o tagata.
32. O le tolu fo‘i o aso na ‘auina atu ai e le tupu ‘iā Tara, ‘ua fa‘apea atu, “‘Inā ‘auina mai ia o lou atali‘i ‘iā te a‘u i le tau e pei ‘ona ‘ou fai atu ai ‘iā te oe; ‘āfai fo‘i ‘e te lē faia lenei mea, ‘ou te ‘a‘auina atu ma fasia mea uma ‘iā te oe i lou fale, ‘ina ‘ia lē toe ai se ta‘ifau ‘iā te oe.
33. ‘Ona fa‘ata‘alise lea o Tara, (ona ‘ua fa‘anaunau le mea a le tupu), ‘ua ia ‘ave fo‘i le tama a le tasi o ana ‘au‘auna na fānau mai ‘iā te ia i lea aso e lana ‘au‘auna fafine; o ia.
34. Sa ‘iā Tara fo‘i le ALI‘I i lenei mea, ‘ina ‘ia lē fasiotia e Nimarota o Aperamo, ‘ona ‘ave lea e le tupu o le tama mai ‘iā Tara, ma ‘ua tu‘u ifo lona ulu i le ‘ele‘ele ma lona malosi ‘atoa, auā na manatu o ia o Aperamo; ma sa natia lenei mea mai ia te ia mai lena aso, ma sa faagaloina e le tupu, ona o le finagalo o le Atua ia lē mafatia i le oti o Aperamo.
35. ‘Ona ‘ave faalilolilo ai lea e Tara o lona atali‘i o Aperamo, ma lona tinā ma lona tausi ma‘i, ‘ua natia fo‘i i latou i le ana, ‘ua ia avatu fo‘i a latou mea‘ai ‘iā te i latou i lea masina ma lea masina.
36. Sa ‘iā Aperamo fo‘i le ALI‘I i le ana, ‘ua tupu a‘e fo‘i o ia, sa i ai fo‘i Aperamo i le ana i tausaga e sefulu, ‘ua manatu fo‘i le tupu ma ona ali‘i, o ē vavalo ma ē popoto, ‘ua fasiotia e le tupu o Aperamo.
Faatoa uma ona e faitau i le mea o le a fasiotia ai Aperaamo le Tamā o Isaako, ma Iakopo ma ituaiga e 12 o Isaraelu e Nimarota a o tamaitiiti.
Tatou te faitau i le Esoto 1: 1 O igoa nei o atalii o Isaraelu na o mai i Aikupito faatasi ma Iakopo, e taitasi ma lona aiga: 2 Reub??n, Semiona, L? wi, ma Iuta; 3 Isasara, Sepulona, ma Peniamina; 4 o Tanu ma Nafatali, o Kato? ma Ash?r. 5 A o i latou uma o ē na tupuga mai iā Iakopo? o tagata e toafitugafulu, e pei ona sa i ai Iosefa i Aikupito. 6 Ona oti ai lea o Iosefa, ma ona uso uma, ma lena tupulaga uma. 7 Ona fua mai ai lea o le fanauga a Isaraelu, ma ua matuā faatoʻateleina, ua faatoʻateleina ma ua matuā malolosi, ua tumu foʻi le laueleele iā i latou. + 8 Ona tulaʻi mai lea o se tupu fou iā Isaraelu, + o lē na te leʻi iloa Iosefa, 9 ma ua ia fai atu i lona nuu: “Vaai, ua sili atu ma malolosi le nuu o le fanauga a Isaraelu iā i tatou, 10 o mai ia, seʻi tatou ‘Ia e fai ma le poto ‘iā te i latou, ne‘i fa‘ato‘ateleina i latou, a o‘o mai le tau‘a ‘iā te i tatou, latou te ‘au fa‘atasi ma o tatou fili ma tau mai ‘iā te i tatou, ma latou ō a‘e ai le nu‘u.” 11 Ona latou tofia lea o ni matai o pologa i luga ia te i latou, e faatiga ia te i latou i a latou avega, ma ua latou fausia mo Farao aai o oloa, o Pitoma ma Ramese. 12 Ae o le tele o lo latou faatiga ia te i latou, ua atili ai ona latou faatoateleina ma ua tupu, ma ua latou matatau i tagata o Isaraela. 13 Ona faapologaina lea e sa Mise o le fanauga a Isaraelu e auauna ma le sauā, 14 ma ua latou faaonoono i o latou olaga i le pologa mamafa, i le omea, ma piliki, ma galuega uma i le fanua, o a latou galuega uma na latou faia. sa latou faia ma le saua. 15 Ona fai atu lea o le tupu o Aikupito i fafine faatosaga Eperu, o le igoa o le tasi o Sepela, a o le igoa o le tasi o Pua, 16 ua ia faapea atu: “Pe a outou fanauina fafine Eperu ma vaai atu iā i latou. i luga o le nofoa, afai o le tama tane, ia e fasioti ia te ia, ae afai o le afafine, ia ola lava ia.” 17 A ua matataʻu fafine faatosaga i le Atua, ua lē faia foʻi e pei ona poloaʻi atu ai le tupu o Aikupito iā i laʻua, ma ua latou faaolaina tama tane. 18 Ona aami lea e le tupu o Aikupito o faatosaga, ua faapea atu ia te i laua, Se a le mea ua oulua faia ai lenei mea, ma ua oulua faaolaina ai tama tane? 19 Ona fai atu lea o fafine faatosaga iā Farao, “Auā e lē pei o fafine Eperu; Auā ‘ua olaola i latou ma ‘ua fānau a o le‘i o‘o atu fafine fa‘atōsaga ‘iā te i latou.” 20 Ona agalelei mai lea o le Atua i fafine faatosaga; 21 Ona o le matataʻu o fafine faatosaga i le Atua, na ia saunia ai ni fale mo i laʻua. 22 ‘Ona poloa‘i atu lea o Farao i lona nu‘u uma, ‘ua fa‘apea atu, “‘Inā lafo ia o tama tane uma e fānau mai i le vaitafe, ma ia fa‘aolaina teine uma lava.”
Ua toe fai foi le talafaasolopito. E pei lava ona taumafai Nimarota e fasioti Aperaamo a o tamaitiiti ma na ia fasiotia foi le toatele o isi tamaiti, o lea la o le pulega a le malo o Nimarota lea o loo faaalia i inei o Aikupito o le a fasiotia foi Fanau Isaraelu. Ona sau ai lea o Mose. Manatua le na o ni nai vaiaso talu ai na ou faaali atu ai ia te oe le ala na faaaoga ai le laau Kerisimasi i le talafaasolopito atoa ma o se autu sa fai soo ma ua oo mai nei ia i tatou ma o se valoaga. E faapena foi le fasiotia o tamaiti e Nimarota.
Faʻalogo lelei i mea o loʻo e aʻoaʻoina!!!
Tou te iloa lelei le tala.
Pe a tatou faitau e uiga i malaia uma na aumaia e Mose i Aikupito, ua e iloa ai na faailoa atu e Ieova iā i latou o atua taʻitasi na latou tapuaʻi i ai e lē o se mea. Sa tauemu Ieova i atua na tapuaʻi i ai tagata Aikupito. E pei foi o le taimi na fasiotia ai pepe e tagata Aikupito i tua atu ia Nimarota ma Aperaamo, e faapena foi le tauemu o atua sese na manatua i tua i le taimi na faia ai e Aperaamo le mea lava e tasi.
Na fa'aali atu ia te oe lenei mea muamua i Iasera. Faitau mo oe lava ile http://www.ccel.org/a/anonymous/jasher/11.htm
1. Sa i ai pea Nimarota le atali‘i o Kuso i le nu‘u o Senara, ‘ua fai fo‘i o ia ma tupu ma nofo ai, ma na faia fo‘i ‘a‘ai i le nu‘u o Senara.
2. O igoa fo‘i ia o ‘a‘ai e fa na ia faia, ‘ua fa‘aigoa fo‘i e ia o latou igoa i mea na tutupu ‘iā te i latou i le faia o le ‘olo.
3. Ma ia taʼua le uluaʼi Papelu, ua faapea atu, Aua o iina na faafememeaiina ai e le Alii le gagana a le lalolagi uma; o le igoa fo‘i o lona lua ‘ua fa‘aigoa e ia o Ereka, auā na fa‘ata‘ape‘apeina i latou e le Atua.
4. O lona tolu fo‘i na ia ta‘ua o Eketa, ‘ua fa‘apea atu, ‘ua tele le tau‘a i lea mea; ma o lona fa na ia taʼua o Kalena, ona sa faaumatia ai iina ona perenise ma tagata malolosi, ma sa latou faatiga i le Alii, sa latou fouvale ma solitulafono ia te ia.
5. ‘Ua faia fo‘i e Nimarota ia ‘a‘ai i le nu‘u o Senara, ‘ona tu‘uina atu lea e ia i ai o ē na totoe o lona nu‘u, o ana ali‘i ma ona tagata malolosi o ē na totoe i lona mālō.
6. Ma ‘ua nofo Nimarota i Papelu, ma ‘ua toe fa‘afouina e ia i inā lana nofoa‘iga i ē na totoe o ana ‘au‘auna, ma sa nofotupu o ia ma le saogalemu, ma ‘ua fa‘aigoaina e tagata ma ali‘i o Nimarota lona igoa o Amarafele, ‘ua fa‘apea ane, o le ‘olo na pa‘u‘ū ai ona ali‘i ma tagata i ona luma. lona uiga.
7 Ma e ui i lea, sa lei foi mai Nimarota i le Alii, ma sa faaauau pea ona ia amioleaga ma aoao atu le amioleaga i le fanauga a tagata; ma o Mardon, lona atalii, sa sili atu lona leaga i lona tamā, ma sa faaauau pea ona faaopoopo i mea inosia a lona tamā.
8. Na ia fa‘atupuina fo‘i le agasala o le fānauga a tagata, o le mea lea ‘ua fai mai ai, ‘E tupu mai ai le amio leaga mai i ē amio leaga.
9 O ona po ia sa tau ai le taua i le va o aiga o le fānauga a Hamo, a o latou nonofo i ‘a‘ai na latou faia.
10. ‘Ona alu ‘ese ai lea o Kitalaoma le tupu o Elama i ‘āiga o le fānauga a Hamo, ‘ua tau fo‘i o ia ma i latou, ‘ua ia fa‘ato‘ilaloina i latou, ‘ua alu atu fo‘i o ia i ‘a‘ai e lima o le ‘ele‘ele laugatasi, ‘ua tau ma i latou, ‘ua ia fa‘ato‘ilaloina i latou; ma sa i lalo o lana pule.
11. ‘Ua latou ‘au‘auna fo‘i ‘iā te ia i tausaga e sefulu ma le lua, ‘ua latou avatu fo‘i ‘iā te ia le lafoga i tausaga ta‘itasi.
12. O ona po ia na oti ai Nakori le atali‘i o Seruka, i le fagafulu ma le iva o tausaga o le olaga o Aperamo le atali‘i o Tara.
13. O le limagafulu fo‘i o tausaga o le olaga o Aperamo le atali‘i o Tara, na alu atu ai Aperamo nai le ‘āiga o Noa, ‘ua alu atu i le ‘āiga o lona tamā.
14. ‘Ua iloa fo‘i e Aperamo le ALI‘I, ‘ona alu ai lea o ia i ona ala ma ana poloa‘iga, sa ‘iā te ia fo‘i le ALI‘I lona Atua.
15. O ona po ia o Tara lona tamā, o le ta‘ita‘i o ‘au a le tupu o Nimarota, sa mulimuli atu pea o ia i atua ‘ese.
16. ‘Ua o‘o atu fo‘i Aperamo i le fale o lona tamā, ‘ona iloa atu lea e ia o atua e sefulu ma le lua o tutū mai i o latou malumalu, ‘ona tupu ai lea o le ita o Aperamo, ‘ina ‘ua va‘ai atu o ia i ia tupua i le fale o lona tamā.
17. ‘Ona fai atu lea o Aperamo, “O lo‘o soifua le ALI‘I, e lē tumau lava ia tupua i le fale o lo‘u tamā; e fa‘apea fo‘i ‘ona faia ‘iā te a‘u e le Ali‘i o lē na faia a‘u, pe a ‘ou lē talepeina uma i aso e tolu.
18. ‘Ona alu ‘ese ai lea o Aperamo nai ‘iā te i latou, ‘ua mū fo‘i lona ita i totonu ‘iā te ia. ‘Ona fa‘ata‘alise lea o Aperamo, ‘ua alu atu nai le afeafe i le lotoā pito i fafo o lona tamā, ‘ua maua atu fo‘i lona tamā o nofo i le lotoā, ma ana ‘au‘auna uma fa‘atasi ma ia;
19. ‘Ona fesili atu lea o Aperamo i lona tamā, ‘ua fa‘apea atu, “Lo‘u Tamā e, ‘ia e ta‘u mai ‘iā te a‘u, po o fea o i ai le Atua o lē na faia le lagi ma le lalolagi, ma le fānauga uma a tagata i le lalolagi, o lē na faia fo‘i oe ma a‘u. ‘Ona tali atu lea o Tara i lona atali‘i o Aperamo, ‘ua fa‘apea atu, “Fa‘auta, o ē na faia i tatou o lo‘o ‘iā te i tatou uma lava i le fale.
20. ‘Ona fai atu lea o Aperamo i lona tamā, “Lo‘u ali‘i e, ‘ia e fa‘aali mai ‘iā te a‘u; ‘ona ‘aumaia lea e Tara o Aperamo i le afeafe o le lotoā pito i totonu, ‘ona va‘ai atu lea o Aperamo, fa‘auta fo‘i, ‘ua tumu le afeafe uma i atua o la‘au ma ma‘a, o tupua tetele e sefulu ma le lua, ma isi e itiiti ifo i lo latou lē mafaitaulia.
21. ‘Ona fai atu lea o Tara i lona atali‘i, “Fa‘auta, o i latou ia na faia mea uma ‘ua e va‘ai i ai i le lalolagi, na faia fo‘i a‘u ma oe, ‘atoa ma tagata uma.
22. ‘Ona ifo ai lea o Tara i ona atua, ‘ona alu ‘ese ai lea o ia ‘iā te i latou;
23. ‘Ua alu ‘ese Aperamo nai ‘iā te i latou, ‘ona alu atu ai lea o ia i lona tinā, ma nofo i ona luma, ma fai atu i lona tinā, “Fa‘auta, ‘ua fa‘aali mai e lo‘u tamā ‘iā te a‘u o ē na faia le lagi ma le lalolagi, ‘atoa ma le fānauga uma a tagata.
24. O lenei, ‘ia vave ‘ona ‘aumai se tama‘i ‘oti a‘i le lafu, ma fai ai se mea e ‘ai e manogi, ‘ina ‘ia ‘ou avatu ai i atua o lo‘u tamā e fai ma taulaga e ‘a‘ai ai; atonu e mafai ai ona talia a'u e i latou.
25. ‘Ua fa‘apea fo‘i ‘ona faia e lona tinā, ‘ona ‘aumai ai lea e ia o le tama‘i ‘oti, ma fai ai le mea e ‘ai manogi, ma avatu ‘iā Aperamo; atonu latou te aai; a ‘ua lē iloa e Tara lona tamā.
26. ‘Ua iloa atu fo‘i e Aperamo i le aso na nofo ai o ia fa‘atasi ma i latou, ‘ua leai so latou leo, e leai fo‘i se fa‘alogo, e leai fo‘i se gaioi, e leai fo‘i se tasi o i latou na faaloaloa atu lona lima e ‘ai.
27. ‘Ua tauemu fo‘i Aperamo ‘iā te i latou, ‘ua fa‘apea atu, “E moni, ‘ua lē fiafia i latou i le mea e ‘a‘ai lelei na ‘ou saunia, pe ‘ua itiiti fo‘i ‘iā te i latou, o le mea lea na latou lē ‘a‘ai ai; o le mea lea a taeao ou te saunia ai aano o manu suamalie fou, e sili ona lelei ma tele i lenei, ina ia ou iloa ai le iuga.
28. O le aso fo‘i na soso‘o ai, ‘ona poloa‘i atu ai lea o Aperamo i lona tinā i mea e ‘ai; ‘ua ia avatu fo‘i i lana tama o Aperamo; a ‘ua lē iloa e Tara lona tamā.
29. ‘Ua ‘ave fo‘i e Aperamo le mea e ‘ai lelei ai lona tinā, ma ‘aumai ai i luma o atua o lona tamā i le afeafe; ma sa ia faalatalata atu ia te i latou ina ia latou aai, ma sa ia tuu atu i o latou luma, ma sa nofo Aperamo i o latou luma i le aso atoa, ma le manatu atonu latou te aai.
30. ‘Ua va‘ai atu fo‘i Aperamo ‘iā te i latou, fa‘auta fo‘i, ‘ua leai so latou leo, ‘ua lē fa‘alogo fo‘i, ‘ua lē faaloaloa atu fo‘i e se tasi o i latou lona lima i mea e ‘ai e ‘ai.
31. ‘Ua o‘o i le afiafi o lea aso i lea fale, ‘ua fa‘a‘ofuina Aperamo i le Agaga o le Atua.
32. ‘Ona vala‘au atu lea o ia, ‘ua fa‘apea atu, “Oi talofa i lo‘u tamā ma lenei tupulaga leaga, o ē ‘ua fa‘atauva‘a uma o latou loto, o ē ‘au‘auna i ia tupua o la‘au ma ma‘a, e lē mafai ‘ona ‘ai, e sogisogi, e fa‘alogo pe tautala, o ē e gutu le tautala. , o mata ua le vaaia, o taliga ua le faalogo, o lima ua le lagona, ma vae ua le mafai ona gaoioi; e pei o i latou o ē na faia i latou ma fa‘atuatua ‘iā te i latou.
33. ‘Ua iloa fo‘i e Aperamo ia mea uma, ‘ona tupu ai lea o lona ita i lona tamā, ‘ua fa‘ata‘alise fo‘i ma ‘ave le to i lona lima, ‘ua o‘o atu i le afeafe o atua, ‘ua ia solia fo‘i atua uma o lona tamā.
34. ‘Ua uma ‘ona tu‘imomomoina e ia o tupua, ‘ona tu‘u lea e ia o le to i le lima o le atua sili sa i ai i o latou luma, ‘ona alu atu lea o ia; ‘ona fo‘i mai lea o Tara lona tamā i le fale, auā ‘ua fa‘alogo o ia i le faitoto‘a le leo o le tā o le to. ona sau ai lea o Tara i le fale e iloa ai po o le a lenei mea.
35. ‘Ua fa‘alogo Tara i le ta‘alili o le to i le potu o tupua, ‘ona momo‘e atu lea o ia i le potu i tupua, ‘ua feiloa‘i ai ma Aperamo o alu atu i fafo.
36. ‘Ona ulu atu lea o Tara i le afeafe, ‘ua iloa atu fo‘i o tupua uma lava ‘ua pa‘u‘ū ma gaui, ‘ua i ai fo‘i le utu i le lima o lē e sili ‘ona telē, e le‘i gauia;
37. ‘Ua iloa fo‘i e Tara, ‘ona tupu tele ai lea o lona ita, ‘ona fa‘ata‘alise ai lea o ia, ‘ua alu atu nai le afeafe ‘iā Aperamo.
38. Na ia maua foi lona atalii o Aperamo o loo nofo pea i le fale; ‘ona fai atu lea o ia ‘iā te ia, “Se a lenei galuega ‘ua e faia i o‘u atua?
39. ‘Ona tali atu ai lea o Aperamo i lona tamā o Tara, ‘ua fa‘apea atu, “E lē fa‘apea lo‘u ali‘i, auā na ‘ou ‘aumaia i o latou luma le mea e ‘ai manogi, ‘ua ‘ou fa‘alatalata atu fo‘i ‘iā te i latou ma le mea e ‘a‘ai ai, ‘ona fa‘aloaloa atu ai lea o latou lima e ‘a‘ai ai. a o le‘i aapa atu le lima o lē sili e ‘ai.
40. ‘Ua iloa atu fo‘i e lē ‘ua tele a latou galuega na latou faia i ona luma, ‘ona tupu ai lea o lona to‘asā ‘iā te i latou, ‘ona alu atu lea o ia ma tago i le to‘i sa i le fale, ‘ua alu atu ‘iā te i latou, ‘ua gauia uma lava, fa‘auta fo‘i o le to‘i. ae i lona aao e pei ona e vaai i ai.
41. ‘Ona tupu ai lea o le ita o Tara i lona atali‘i o Aperamo, ‘ina ‘ua fai atu e ia lenei mea; ‘ona fai atu lea o Tara ‘iā Aperamo lona atali‘i ma lona ita, “Se a ‘ea lenei tala ‘ua e fai mai ai? Ua e tautala pepelo ia te au.
42. O i ai ‘ea i ia atua le agaga, agaga, po o le mana e fai ai mea uma na e fai mai ai ‘iā te a‘u? E lē o ni la‘au ‘ea ma ma‘a ea i latou, na ‘ou lē faia ‘ea e a‘u, ma e mafai ‘ea ‘ona e tautala pepelo, ‘ua fa‘apea mai, ‘ua fasia i latou e le atua tele sa ‘iā te i latou? O oe na tu'u le togi i ona lima, ona fai mai lea na ia taia i latou uma.
43. ‘Ona tali atu ai lea o Aperamo i lona tamā, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te ia, “E fa‘apefea fo‘i ‘ona e ‘au‘auna i ia tupua ‘ua lē mafai ai ‘ona fai se mea? E mafai ea e tupua na e fa'atuatua i ai 'ona lavea'iina oe? e mafai ea ona latou lagona au tatalo pe a e valaau atu ia te i latou? e mafai ea ona latou laveaʻiina oe ai lima o ou fili, pe latou te tau ea i au taua mo oe ma ou fili, ina ia e auauna i laau ma maa e lē tautala pe faalogo?
44. O lenei, e moni, e lē lelei ‘iā te oe po o le fānauga a tagata ‘ua fa‘atasi ma oe, ‘ona fai o ia mea; ‘Ua e fa‘avalevalea ‘ea, ‘ua fa‘avalevalea ‘ea, ‘ua e ‘au‘auna i la‘au ma ma‘a, ma e fai fa‘apea?
45. ‘Ia galo fo‘i i le Ali‘i le Atua o lē na faia le lagi ma le lalolagi, o lē na faia fo‘i ‘outou i le lalolagi, ma ‘ia fa‘ao‘o mai ai le leaga tele i o ‘outou agaga i lenei mea i le ‘au‘auna i ma‘a ma la‘au?
46 E le‘i agasala ‘ea o tatou tamā i aso anamua i lenei mea, ma ‘ua fa‘ao‘o mai e le Ali‘i le Atua o le atulaulau le vai o le lolo i o latou luga ma fa‘aumatia ai le lalolagi uma?
47 Ma e mafai faapefea ona outou faia pea lenei mea ma auauna atu i atua o laau ma maa, e le mafai ona faalogo, pe tautala, pe laveai outou ai le sauā, e mafai ona tuuina ifo le toʻasā o le Atua o le atulaulau i luga o outou?
48. O lenei, lo‘u tamā, ‘alo ‘ese mai lenei mea, ‘aua fo‘i ne‘i fa‘ao‘o mai le leaga i lou agaga ma agaga o lou ‘āiga.
49. ‘Ona fa‘ata‘alise lea o Aperamo ma alu ‘ese i luma o lona tamā, ‘ua ia ‘ave fo‘i le to‘i o le tupua tele a lona tamā, ‘ona gauia ai lea e Aperamo ma sola.
50. ‘Ua iloa fo‘i e Tara mea uma na faia e Aperamo, ‘ona fa‘ata‘alise ai lea o ia ‘ona alu ‘ese i lona fale, ‘ua alu atu fo‘i o ia i le tupu, ‘ua alu atu fo‘i o ia i luma o Nimarota, ma tu i ona luma, ma ifo atu i le tupu; ona fai atu lea o le tupu, Se a le mea e te manao ai?
51 Ma sa ia fai mai, Ou te aioi atu ia te oe loʼu alii e, ia e faafofoga mai ia te aʼu—O lenei ua limasefulu tausaga talu ai na fanau mai ai se tama ia te aʼu, ma ua faapea ona ia faia i oʼu atua ma ua faapea ona ia fetalai mai; ma o lenei, loʼu alii e ma le tupu, ia e aami atu ia te ia ina ia sau o ia i ou luma, ma faamasino ia te ia e tusa ma le tulafono, ina ia mafai ona laveaiina i tatou mai lona leaga.
52. ‘Ona ‘a‘auina atu lea e le tupu o tagata e to‘atolu o ana ‘au‘auna, ‘ua latou ō atu ma ‘aumaia Aperamo i luma o le tupu. O Nimarota fo‘i ma ana ali‘i uma ma ana ‘au‘auna sa nonofo i ona luma i lea aso, sa nofo fo‘i Tara i o latou luma.
53. ‘Ona fai atu lea o le tupu ‘iā Aperamo, “Se a lenei mea ‘ua e faia i lou tamā ma ona atua? ‘Ona tali atu lea o Aperamo i le tupu i ‘upu na ia fai atu ai i lona tamā, ‘ua fa‘apea atu, “O le atua tele sa ‘iā te i latou i le fale na faia ‘iā te i latou le mea na e fa‘alogo ai.”
54. ‘Ona fai atu lea o le tupu ‘iā Aperamo, “Pe na mafai ‘ea ‘ona latou tautala ma ‘a‘ai ma fai e pei ‘ona e fai mai ai? ‘Ona tali atu lea o Aperamo i le tupu, ‘ua fa‘apea atu, “‘Āfai fo‘i e leai se malosi ‘iā te i latou, aiseā ‘ua e ‘au‘auna ai ‘iā te i latou ma fa‘asesēina ai le fānauga a tagata i au mea valea?
55 Pe e te manatu ea e mafai ona latou laveaʻiina oe pe faia se mea itiiti pe tele, ina ia e auauna atu ai iā i latou? Se a fo‘i le mea ‘e te lē lagona ai le Atua o le atulaulau uma, o lē na faia oe ma ‘ua i ai lona mana e fasioti ma fa‘aola ai?
56. 0 le tupu valea, ma le faatauvaa, ma le valea, oi talofa ia te oe e faavavau.
57. Na ‘ou manatu e te a‘oa‘o atu i au ‘au‘auna i le ala sa‘o, a ‘ua e lē faia lenei mea, a ‘ua e fa‘atumuina le lalolagi uma i au agasala ma agasala a lou nu‘u o ē na mulimuli i ou ala.
58. ‘Ua e lē iloa ‘ea, ‘ua e lē fa‘alogo ‘ea, o lenei mea leaga ‘ua e faia, na agasala ai o matou tamā i aso anamua, ma ‘ua fa‘ao‘o mai e le Atua e fa‘avavau le vai o le lolo i luga ‘iā te i latou, ma fa‘aumatia ai i latou uma, ma fa‘aumatia ai fo‘i le vaitafe. le lalolagi atoa ona o i latou? Ma e te tutulai nei ea ma lou nuu ma fai e pei o lenei galuega, ina ia aumai i lalo le toasa o le Alii le Atua o le atulaulau, ma aumai ai le leaga i luga o oe ma le lalolagi uma?
59. O lenei, ‘ia tu‘u ‘ese ia lenei mea leaga ‘e te faia, a ‘ia ‘au‘auna i le Atua o le atulaulau uma, e pei ‘ona i ai o lou agaga i ona ‘a‘ao, ‘ona manuia ai lea o oe.
60. ‘Āfai fo‘i e lē fa‘alogo mai lou loto leaga i a‘u ‘upu e fa‘atupu ai ‘iā te oe ou ala leaga, ma ‘au‘auna i le Atua e fa‘avavau, ‘ona e oti ai lea ma le mā i aso e gata ai, o oe, o lou nu‘u ma ē uma ‘ua fa‘atasi ma i latou. ia te oe, faalogo i au upu pe savali i ou ala leaga.
61. ‘Ua uma ‘ona tautala atu Aperamo i luma o le tupu ma ali‘i, ‘ona tepa a‘e lea o mata o Aperamo i le lagi, ‘ua fa‘apea atu, “O lo‘o silasila mai le ALI‘I i ē amio leaga uma lava, na te fa‘amasinoina i latou.
E te manaʻo e faitau foʻi le mataupu e 12.
O fea se isi mea e te faitau ai e uiga i le ulagia e Ieova o atua faapaupau? I le Esoto.
Pe a Faamasino atua
Roger Tanielu
http://www.etpv.org/2009/wgajgd.html
Mati 04, 2009
rogerkd@gmail.com
Ua aoao mai Paulo ia i tatou o le Feagaiga Tuai na tusia mo lo tatou aoaoina:
Roma. 15:4: Auā o mea uma na tusia i aso anamua, na tusia e aʻoaʻo ai i tatou, ina ia tatou maua le faamoemoe e ala i le onosai ma le faalaeiauga o Tusitusiga Paia.
1 Kori. 10:11: O lenei, o nei mea na tutupu ia i latou e fai ma faaaʻoaʻoga, ma na tusia e aʻoaʻo ai i tatou, o ē ua oo i ai le iʻuga o tausaga.
Fa'amasino atua o Tagata
O le su'esu'eina toto'a o tusitusiga o le Feagaiga Tuai e iloa ai se mamanu masani i le auala o loo feagai ai le Atua ma nuu. Pe a faia e le Atua le faamasinoga, e masani ona Ia faamasinoina atua o le nuu o loo ia faamasinoina.
Faaaʻoaʻoga o Aikupito: O mala e sefulu i Aikupito o le faamasinoga lea i atua o Aikupito.
Eso 12:12-13 : “Auā ou te ui atu i le nuu o Aikupito i lea lava po, ma ou fasiotia ulumatua uma lava i le nuu o Aikupito, o tagata atoa ma manu; ‘ou te fa‘amasino fo‘i i atua uma o Aikupito, o a‘u o le ALI‘I.
Eso 18:10-11 RSCB - ‘Ona fetalai atu lea o ia, “‘Ia vi‘ia le ALI‘I, o lē na lavea‘iina ‘outou ai lima o Aikupito ma Farao, o lē na lavea‘iina fo‘i le nu‘u ai lima o Aikupito. O lenei, ‘ua ‘ou iloa e silisili lava le ALI‘I i atua uma lava, auā na ia faia lenei mea i ē na fa‘amaualuga ‘iā Isaraelu.”
O mala e sefulu i Aikupito o ni faamasinoga tonu lava i atua faapaupau o Aikupito:
O Atua o Aikupito Faamasinoga a le Atua
Hapi (Naila) ………………… Liu i le toto
Rah (atua o le la) …………… Pogisa
Apis (povi) ………………………. Murrain (fa'ama'i po'o fa'ama'i e a'afia ai manu lalata)
Heckt (lane) ………………. Fa'ama'i rane
Iniseti …………………… Utu, sē akerise, pipi
Shu (semosifia) ………. Uato'a ma le afi
Imhotep (faamaloloina) ….…… Puna
Osiris (ola) …………… Maliu o le ulumatua
Sa latou tapuai i le Naila, o lea na liua ai e le Atua i le toto. Na latou tapuaʻi iā Ra, le atua o le lā, o lea na ufitia ai e le Atua le laueleele i le pogisa. Na latou tapuaʻi iā Apis le povi poʻa ma Hatoru le atua fafine o povi, o lea na fasiotia ai e le Atua a latou lafumanu. Sa latou tapuai ia Heckt (faatusaina e se rane), o lea na faatumuina ai e le Atua le laueleele i rane. Na latou tapuaʻi i iniseti ma fuga, o lea na auina atu ai e le Atua se lago ma iniseti.
O loo taʻu manino mai e le Tusi Paia o mala o le faamasinoga a le Atua i tupua o Aikupito:
Numera 33:3-4: Na latou ō mai mai Ramese i le masina muamua, i le aso e sefulu ma le lima o le masina muamua; O le aso na soso‘o ai talu le paseka na ō atu ai le fānauga a Isaraelu ma le lototetele i luma o Aikupito uma, a o tatanu e Aikupito a latou ulumatua uma lava na fa‘aumatia e le ALI‘I ‘iā te i latou. Na faia foʻi e Ieova faamasinoga i o latou atua.
2 Samu 7:22-24 : “Le Alii Pule Silisili Ese e, ua silisili lava oe! E leai se tasi e tusa ma oe, e leai foi se Atua na o oe, e pei ona matou faalogo ai i o matou taliga. O ai fo‘i e tusa ma lou nu‘u o Isaraelu-o le nu‘u e tasi i le lalolagi na afio atu ai le Atua e togiolaina o ia e fai ma nu‘u, ma faia se igoa mo ia lava, ma faia vavega tetele ma le mata‘utia i le tuli‘esea o nu‘u ma o latou atua i luma o ou luma. tagata e, na e togiolaina mai Aikupito?
Isi Faʻataʻitaʻiga
Takono o Filisitia: 1 Samu 5:3 ‘Ua ala usu tagata o Asetota i le taeaopō i le aso na soso‘o ai, ‘ona fa‘apa‘ū faō ai lea o Takono i le ‘ele‘ele i luma o le ‘atola‘au a le ALI‘I. ‘Ua latou ‘ave ‘iā Takono ma toe fa‘afo‘i ‘iā te ia i lona tulaga.
O le Atua o Suria: 1 Tupu 20:23 Ona fai mai lea o auauna a le tupu o Suria ia te ia, O latou atua o atua ia o mauga, o le mea lea na sili ai ona malolosi i latou ia i tatou; a ia tatou tau ma i latou i le fanua laugatasi, ma e moni o le a sili atu lo tatou malolosi ia te i latou. ‘Ona fa‘alatalata mai lea o le tagata o le Atua, ma tautala atu i le tupu o Isaraelu, ‘ua fa‘apea atu, “O lo‘o fa‘apea ‘ona fetalai mai o le ALI‘I, ‘Auā ‘ua fai mai Suria, ‘O le ALI‘I o le atua o mauga, ‘ae lē o ia o se atua o vanu. ;o le mea lea ou te tuuina atu ai lenei motu o tagata e toatele i o outou lima, ona outou iloa ai lea o aʻu lava o Ieova.’”
Paala i Aso o Elia: 1 Tupu 18: leai se timu po o se sau. O Paala o le atua o timuga.
O Pele [Marduk] ma Nepo, o atua o Papelonia
Isa 46: 1-2
1 Ua ifo Pele, ua punou Nepo, ua i luga o manu vaefa ma manu a latou tupua; o se avega i le manu vaivai.
2 Latou te punou, latou te punonou faatasi; sa le mafai ona latou laveaiina le avega, a ua o atu i latou i le faatagataotauaina.
O lenei autu masani i tusitusiga paia e foliga mai o loo fautua mai ai se “modus operandi” mo le faamasinoga a le Atua:
Iere 43:12-13: Na te faamūina le afi i malumalu o atua o Aikupito; na te susunuina o latou malumalu ma ave faatagataotauaina o latou atua. E pei o se leoleo mamoe ua fusi ia te ia i lona ofu, e faapea ona ia fusia Aikupito ia te ia, ma alu ese ai ma le le afaina. O i inā i le malumalu o le lā i Aikupito na te lepetia ai poutū paia ma susunu i lalo o malumalu o atua o Aikupito.’”
Ieremia 46:25 ‘Ua fetalai mai fo‘i le ALI‘I o ‘au, le Atua o Isaraelu, “Fa‘auta, ‘ou te taui atu ‘iā Amone o Thebes, ma Farao, ma Aikupito, ma ona atua, ma ona tupu, o Farao fo‘i ma ē fa‘atuatua ‘iā te ia. .
Sefe 2:11: E mataʻutia Ieova iā i latou pe a ia faaumatia atua uma o le nuu. E ifo atu ‘iā te ia o nu‘u ‘ese‘ese i tugā ‘ese‘ese, ta‘itasi i lona lava nu‘u.
Isaia 19:1 O le afioga a Aikupito: Fa‘auta, o lo‘o ti‘eti‘e le ALI‘I i luga o le ao tele vavave, ma e afio mai i Aikupito. Ua gatete tupua o Aikupito i ona luma, ma ua liusuavai loto o Aikupito i totonu ia te i latou.
Iere 51:17-18 : “E valea tagata uma ma e leai se poto; ‘ua māsiasi uma tufuga fai auro i ana tupua. O ona faatusa o le pepelo; e leai so latou mānava i totonu. E lē aogā i latou, o mea e tauemu ai; pe a oo mai lo latou faamasinoga, e fano i latou.
Afai e pa'ū le faamasinoga a le Atua i aso nei i se faiga e pei o lenei, e mafai ea ona i ai se fesili pe o ai o atua o Amerika o le a Ia faamasinoina muamua? O le atua faavae o Amerika o Mammon! Ae paga lea, ua avea foi Mammon ma atua faavae o le ekalesia.
Afai e mulimuli le faamasinoga a le Atua i le mamanu o tusitusiga paia, o le a Ia faamasino atua o Amerika ma o Lana faamasinoga o le a muamua i luga o le tamaoaiga o le atunuu.
O se Upu Faai'u mai le Salamo 78:41-55 – AUA UA FAGALOGOINA
41 Ua latou toe tofotofo i le Atua; na latou faatiga i le Paia o Isaraelu.
42 ‘Ua lē manatua fo‘i e i latou lona malosi, o le aso fo‘i na ia togiolaina ai i latou ai lē na sauā, 43 o le aso fo‘i na ia faia ai ana fa‘ailoga i Aikupito, o ana vāvega fo‘i i le itūmālō o Soana.
44 Na ia liua o latou vaitafe i toto; sa le mafai ona latou inu i o latou vaitafe.
45 ‘Ua ia ‘auina atu fo‘i ‘au lago e ‘aina ai i latou, ma rane na fa‘aumatia ai i latou.
46 Na ia avatu a latou fua i sē akerise, o latou fua i sē akerise.
47 Na ia fa‘aumatia o latou vine i le uato‘a, ma a latou sukamoru ma le uato‘a.
48 Na ia tuuina atu a latou manu i le uato‘a, ma a latou lafumanu i uila.
49 ‘Ua ia fa‘ao‘o atu fo‘i ‘iā te i latou lona to‘asā tele, ma lona to‘asā, ma lona to‘asā, ma le ita, o le ‘au o agelu e fa‘aumatia.
50 Na ia saunia le ala mo lona toʻasā; na ia le faasaoina i latou mai le oti a ua tuuina atu i latou i le mala.
51 Na ia fasia foʻi ulumatua uma a Aikupito, o uluaʻi fua o tagata i faleʻie o Hamo.
52 Ae na ia aumaia lona nuu e pei o se lafu mamoe; na ia ta‘ita‘iina i latou e pei o mamoe i le vao.
53 Na ia taʻitaʻia i latou ma le saogalemu, + ona latou lē fefefe ai lea; a ua lofia e le sami o latou fili.
54 Ua ia aumaia i latou i le tuaoi o lona nuu paia, i le mauga na maua e lona lima taumatau.
55 Na ia tulia fo‘i nu‘u ‘ese i o latou luma, ma tufatufa atu o latou lau‘ele‘ele mo i latou e fai ma tofi; na ia fa‘anofo fo‘i itū‘āiga o Isaraelu i o latou fale.
Na faia e le Atua se eseesega manino i le va o Aikupito ma Isaraelu. Ua oo i le taimi mo tagata talitonu e avea ma tagata tulaga ese o le Atua. E le tatau ona tatou fefefe i mea e fefefe ai isi. E le tatau ona tatou faalagolago i le tino. E le tatau ona tatou faʻalagolago i le au faipule, Democrats poʻo Republicans. Amuia le tagata e faatuatua iā Ieova! Ua oo i le taimi e momotu ai le agaga o le fefe ma savali i le olioli ma le mautinoa, ua taula i se talitonuga mausali i le Atua.
Afai o loo tatou ola i le agaga e tasi o le fefe ma le popole lea o loo i le lalolagi, o le a le ituaiga molimau lena? O le ā le ituaiga o faatuatua? E tatau ona tatou ave ese o tatou mata mai faamasinoga ma mala ae manatua Kosena.
Ua e faitau nei i le auala na toe faia ai e Ieova i le talafaasolopito atoa o Ia lava ma faaumatia le atua sesē a o Ia faaoo mai le faamasinoga i atunuu. Ua e faitau i le auala na fasiotia ai e Nimarota pepe ona e faitau lea i le auala na faia ai e Farao le mea lava e tasi. O le a e iloa foi na faia foi e le Tupu o Herota lenei lava ituaiga o fasi manu i le Mataio 2: 1 Ma ????? auā na fānau mai o ia i Peleseuma o Iuta i ona po o Herota le tupu, fa‘auta fo‘i, na ō mai Makoi mai Sasa‘e i Ierusalema, 2 ‘ua fa‘apea mai, “O fea o i ai lē ‘ua fānau mai o le Tupu o Iutaia? Auā na matou va‘ai i lona fetu i Sasa‘e ma ‘ua matou ō mai ai e ifo ‘iā te ia.” 3 ‘Ua fa‘alogo ai Herota le tupu, ‘ona atuatuvale ai lea o ia, ‘atoa ma Ierusalema uma fa‘atasi ma ia. 4 ‘Ua fa‘apotopotoina e ia le ‘au ositaulaga sili ma le ‘au tusi‘upu o le nu‘u, ‘ona fesili atu lea o ia ‘iā te i latou po o fea e fānau mai ai le Mesia. 5 Ona latou fai atu lea iā te ia: “I B?Lehem o Iuta, auā ua faapea ona tusia e le perofeta, 6 ‘A o oe, Petelo, i le nuu o Iuta; e lē aupito itiiti lava oe i taʻitaʻi o Iuta, auā e tupu mai iā te oe se Pule na te leoleoina loʻu nuu o Isaraelu.' ”1 vaefaamatalaga: 1Mic. 5:2. 7 ‘Ua vala‘au fa‘alilolilo e Herota le ‘au Makoi, ‘ona iloa ai lea e i latou le taimi na aliali mai ai le fetu. 8 ‘Ua ‘a‘auina atu fo‘i i latou e ia i Petelima, ‘ua fa‘apea atu, “‘Inā ō ia ‘ia ‘outou matuā sā‘ili i le tama; ” 9 Ua faalogo i latou i le tupu, ona latou o ai lea. Fa‘auta fo‘i, o le fetū na latou va‘ai i ai i sasa‘e, ‘ua muamua atu ‘iā te i latou, ‘ua o‘o ‘ina tu mai i luga a‘e o le mea o i ai le tama. 10 Ua latou iloa atu le fetu, ona olioli ai lea o i latou ma le olioli tele. 11 ‘Ua o‘o atu i latou i le fale, ‘ua latou iloa ai le tama ma Miriama lona tinā, ‘ona latou fa‘apa‘u‘ū ai lea ma ifo ‘iā te ia, ‘ua tatala fo‘i o latou ‘oloa, ma avatu ‘iā te ia o meaalofa o auro, ma pulu lipano, ma pulu muro. 12 ‘Ua lapata‘iina fo‘i i latou i le miti, ‘aua ne‘i toe fo‘i atu ‘iā Herota, ‘ona ō ai lea o i latou i lo latou nu‘u i le isi ala. 13 Ua latou o ese, faauta foi, o le avefeau a ? ‘ua fa‘aali mai ‘iā Iosefa i le miti, ‘ua fa‘apea atu, “‘Inā tula‘i ia, ‘inā ‘ave le tama ma lona tinā, ma sōsōla i Aikupito, ma nonofo ai se‘ia ‘ou ta‘u atu ‘iā te oe, auā o le a sā‘ili e Herota le tama e fasioti ‘iā te ia.” 14 ‘Ona tula‘i lea o ia, ‘ua ‘ave le tama ma lona tinā i le po, ma ō atu i Aikupito; e ala i le perofeta, ua faapea mai, “Na ou valaauina loʻu Atalii mai Aikupito.” 15 Faamatalaga vae ; 1:1-4 , Ho. 22:23, Faaaliga 11:1 21 Ona iloa ai lea e Herota ua faasesēina o ia e Makoi, ona matuā ita ai lea o ia, ma ua aauina atu e ia ma fasiotia tama tane uma i B?yth Lehem ma ona tuaoi uma. mai le lua tausaga ma lalo ifo, e tusa ma le taimi na ia aoaoina tonu mai le au Magi. 7 Ona taunuu ai lea o le upu a le perofeta o Ieremia, ua faapea mai, 16 “Ua faalogoina le leo i Rama, o le tagiaue, ma le tagiaue, ma le faavauvau tele, o Ra, o loo tagi ona o lana fanau, ua mumusu e faamafanafanaina, auā ua le toe i ai. .”
O taimi uma lava o le a gaoioi ai Ieova i se auala tele e taumafai ai Satani e taofia e ala i le fasiotia o tamaiti. Na ia faia lenei mea ina ua fanau mai Aperaamo. Na ia faia lenei mea ina ua fanau mai Mose. Na ia faia foʻi ina ua fanau mai Iesu. I aso o Mose, na tauia ai e Ieova Farao e ala i le fasiotia o ulumatua a Aikupito i le Paseka. Taofi ma mafaufau i lenei mea. E taua tele lenei mea. Taofi ma mafaufau i mea na e faitauina.
Ua tatou i ai nei i le taamilosaga lona tolu o le Sapati o lenei taamilosaga mulimuli ma le mulimuli o le Iupeli. O le taamilosaga lea e ta'u mai e le Lev 26 ia i tatou o le a Ia faoa a tatou fanau. 21 ‘Āfai fo‘i tou te lē usiusita‘i mai ‘iā te a‘u, ‘āfai tou te lē usiusita‘i mai ‘iā te a‘u, ‘ona ‘ou fa‘aopoopo fa‘afitu ai lea o mala ‘iā te ‘outou, e tusa ma a ‘outou agasala, 22 ma ‘a‘auina atu fo‘i ‘iā te ‘outou o manu fe‘ai, e fa‘aopoopoina faafitu i luga ‘iā te ‘outou. ‘ia ‘outou fa‘aumatia a ‘outou fānau. ‘Ou te fa‘aumatia fo‘i a ‘outou manu, ma ‘ou fa‘aitiitiina ‘outou, e tu‘ufua fo‘i o ‘outou ala tele.
I le taamilosaga lona fa o le a oo mai ai le pelu i Amerika i Matu e ala atu i Papelonia; o se Iuni Europa Tuufaatasi lea e taitaia e Siamani e soofaatasi ma malo Mosalemi o Sasae Tutotonu ma Aferika i Matu. O le taamilosaga lona lima o le Sapati e sau pe a uma lena. Ua tusia ia te outou i le fuaiupu 27-30. Tatou te faitau i ai i le Lev 26:23 ‘Afai foi e le aoaoina outou e au i nei mea, a e tetetee mai ia te au, 24 ona ou tetee atu ai lea ia te outou, ma o a’u lava o le a ou ta faafitu ia te outou ona o a outou agasala. 25 ‘Ou te avatu fo‘i ‘iā te ‘outou le pelu o le taui ma sui o la‘u feagaiga, tou te fa‘apotopoto fo‘i i o ‘outou ‘a‘ai, ‘ou te ‘auina atu fo‘i ‘iā te ‘outou le fa‘ama‘i, e tu‘uina atu fo‘i ‘outou i lima o ē ita mai. 26 ‘Āfai fo‘i ‘ua ‘ou fa‘aumatia a ‘outou mea e ‘ai, e tao e fafine e to‘asefulu a ‘outou mea e ‘ai i le umu e tasi, latou te toe fa‘afo‘i mai fo‘i ‘iā te ‘outou a ‘outou mea e ‘ai i le fua, tou te ‘a‘ai fo‘i ‘ae lē mā‘o‘ona. 27 ‘Ae ‘āfai tou te lē fa‘alogo mai ‘iā te a‘u, a e ui lava i lea mea, a ‘ua ‘outou sāvavali mai ‘iā te a‘u, 28 ‘ona ‘ou tete‘e atu lea ‘iā te ‘outou ma le ita. Ma o aʻu lava o le a faasalaina faafitu outou ona o a outou agasala. 29 ‘Ia ‘outou ‘a‘ai fo‘i i tino o o ‘outou atali‘i, ma ‘outou ‘a‘ai i tino o o ‘outou afafine. 30 ‘Ou te fa‘aumatia fo‘i o ‘outou mea maualuluga, ma ‘ou taia i lalo a ‘outou fa‘ailoga o le la, ma ‘ou tu‘u o ‘outou tino oti i luga o tino o a ‘outou tupua. Ma o le a inoino lo'u tagata ia te oe.
Ua tusia lenei mea ia Isaraelu, e le o nuu ae o Isaraelu ina ia uaʻi totoʻa atu. O LE A'AI OE I LE AINO O LAU FANAU, pe a e le salamo ma liliu ese mai lenei tapuaiga faapaupau ia Moloka ma Nimarota ma Saturn ma Krono lea e faia i lenei taimi o le tausaga i le faiga o le Kerisimasi ma le Tausaga Fou.
Na lapataʻia i tatou e Ieova i lenei mea a o leʻi paʻū Ierusalema i le 586 T.L.M. Tatou te faitau i ai i le Auega 4:10; Ua taʻu mai e Josephus ia i tatou na toe tupu i le 70 TA ina ua paʻu Ierusalema. Na tupu i nofoaga o faasalaga i Siamani ma o le a toe tupu i lou olaga.
O mea e te manatu i ai o taimi fiafia ma taimi o patī ma taimi lelei faaleaiga, o le a faaali atu e Ieova iā te oe po o ā tonu na taimi ma o le a e ʻai ai i lou lava tino o lau lava fanau ma o le a Ia faapogaia oe i lenei aso faamanatu e lē taitai ona e manaʻo ai. ia toe avea ma se vaega o lea mea ina ia galo ia te oe.
Ia mātau, a o fetalai mai Ieova o le a outou ʻaina aano o outou lava fanau, o le a Ia faaumatia foʻi a outou mea maualuluga o tapuaʻiga ma poutū o le lā. O au falesa ma a latou Falepuipui o se faamanatu o le penis a Nimarota.
Afai e te faitau i le Lev 26:14 seʻia oo i le iʻuga, o le a e iloa ai o loo auina mai pea lava pea e Ieova na lava fetuu. O lea la pe a Ia toe lapataiina oe i le Teuteronome 28 o le fetuu lava lea e tasi. 27 “???? e taia oe i le papala o Aikupito, i le papala, ma le papala, ma le mageso, e le mafai ai ona faamaloloina oe. 28 “???? e taia oe i le valea ma le tauaso ma le fememea'i o le loto. 29 “E tou te tautagotago foʻi i le aoauli, e pei ona tautagotago o le tauaso i le pōuliuli, a e lē manuia i ou ala. Ma o le a na ona sauaina ma veteina oe i aso uma, ma e leai se tasi e laveaʻiina oe. 30 “Ua e faamau i se avā, ae ua la momoe ma se tane. Tou te fausia se fale, ae e te le nofo ai. Tou te totōina le tovine, ae tou te lē faaaogāina ona fua. 31 “Ua fasia lau povi i ou luma, ae e te lē ʻai ai. O lau asini ‘ua ‘avea fa‘amalosi mai i ou luma, ‘ae lē toe avatua ‘iā te oe. Ua tuuina atu au mamoe i ou fili, e leai se tasi na te faaolaina i latou. 32 “Ua tuuina atu ou atalii ma ou afafine i se nuu ese, ma ua vaavaai atu ou mata ma matapogia ai i latou i le aso atoa, ma ua vaivai lou lima. 33 “O tagata e te leʻi iloa e aai i fua o lou laueleele ma au galuega mamafa uma. Ma o le a na ona sauaina ma le nutimomoia i aso uma. 34 “E te faaita foʻi ona o mea ua vaai i ai ou mata. 35 “???? na te taia oe i tulivae ma vae i papala leaga e le mafai ona malolo ai oe, e afua mai foi i lou alofivae e oo i lou tumutumu. 36 “???? ‘ua na ‘aumaia oe ma le tupu ‘ua e tofia e pule ‘iā te oe i le nu‘u e le‘i iloa e oe po o ou tamā; 37 “E avea foʻi oe ma mea e ofo ai, ma faataoto, ma tauemuga i nuu uma? aveina oe. 38 “E tele saito tou te aumaia i le fanua, ae e itiiti mea tou te aoina mai, auā e ʻaina e sē akerise. 39 “Tou te totō tovine, ma tou te galulue ai, ae tou te lē feinu i le uaina pe tau, auā e ʻaina e anufe. 40 “Ua iā te oe laau olive i ou tuaoi uma, ae aua e te uuina i le suāuu, auā ua toulu au olive. 41 “Ua e fanauina atalii ma afafine, ae latou te lē faatasi ma oe, auā ua ave faapagota i latou. 42 “E maua e sē akerise au laau uma ma fua o lou fanua. 43 “O le tagata ese o loo iā te outou, e alu aʻe pea lona maualuga iā te outou, ae e te alu ifo i lalo ma lalo ifo. 44 “E nonō atu o ia iā te oe, ae tou te lē avatua iā te ia. O ia o le ulu, a o oe o le siʻusiʻu. 45 “E oo mai foʻi iā te outou nei malaia uma, latou te tuliloa ma maua outou, seʻia faaumatia outou, auā ua outou lē faalogo i le siʻufofoga o ???? lo outou Atua, e tausi i ana poloaiga ma ana tulafono na ia poloaiina ai outou. 46 “E i ai foʻi i ou luga o se faailoga ma se mea e ofo ai, ma i luga o au fanau, e faavavau. 47 “Aua tou te leʻi auauna ???? lou Atua ma le olioli ma le fiafia o le loto ona o mea uma lava, 48 e te auauna i ou fili o ai? auina atu e faasaga ia te outou, i le fia aai, ma le fia inu, ma le le lavalavā, ma le le tagolima i mea uma. Ma o le a ia tuu le amo uʻamea i luga o lou ua seia oo ina ia faaumatia oe. 49 “???? ‘ua ‘aumaia e ia se nu‘u e tau ma oe mai i mea mamao, e mai i le tulu‘iga o le lalolagi, e pei ‘ona lele vave o le aeto, o le nu‘u e te lē malamalama i la latou gagana, 50 o le nu‘u mata‘utia, e lē manatu i ē matutua, e lē alofa fo‘i i ē matutua. tama, 51 latou te ‘a‘ai fo‘i i fua o au lafumanu ma fua o lou fanua, se‘ia fa‘aumatia ‘outou. Latou te lē toe tu‘ua fo‘i ‘iā te ‘outou saito, po o le uaina fou, po o le suāu‘u, po o fua o au povi, po o fānau a au lafu, se‘ia latou fa‘aumatia oe. 52 “E latou te siʻomia foʻi oe i ou faitotoʻa uma, seʻia soloia i lalo ou pā maualuluga ma le malupuipuia, o loo e faatuatua i ai, i lou laueleele uma. Latou te vagaia fo'i oe i ou faitoto'a uma i lou nu'u uma o le ???? ua foaiina mai e lo outou Atua ia te outou. 53 “E te ʻai foʻi i le fua o lou lava tino, o aano o ou atalii ma ou afafine o ē ? ‘ua tu‘uina atu ‘iā te ‘outou e lo ‘outou Atua, i le vagaia ma le puapuagā na puapuagātia ai ‘outou e o ‘outou fili. 54 “O le tagata ua iā te outou, o lē e agamalu, ma e matuā mataʻina, e leaga lona mata i lona uso, ma le avā a lona fatafata, ma isi o ana fanau ua ia tuua, 55 e lē avatu i se tasi o i latou. o aano o lana fanau e ‘ai e ia, auā o mea uma na totoe ‘iā te ia i le vagaia ma le puapuagā ‘ua fa‘atigāina ai oe e lou fili i ou faitoto‘a uma. 56 “O le fafine agavaivai ma le māfana o ia o loo iā te outou, e leʻi taumafai e tuʻu lona alofivae i le eleele ona o lona mataʻina ma le agavaivai, ua leaga ona mata i le tane o lona fatafata, ma lana tama, ma le tama. o lana tama, 57 ma lana fanau e tupu mai i le va o ona vae, ma ana fanau na ia fanauina, auā e ‘ai faalilolilo o ia ona o le leai o se mea uma, i le vagaia ma le puapuagā e faapuapuagatia ai oe e lou fili i ou faitotoa uma. 58 ‘Āfai tou te lē fa‘aeteete e fai ‘upu uma o lenei tulafono ‘ua tusia i lenei tusi, ‘ia ‘outou matata‘u ai i lenei suafa mamalu ma le mata‘utia, ???? lo outou Atua, 59 la ???? e fa‘ao‘o mai fo‘i ‘iā te oe ma lau fānau o mala mata‘utia, o mala tetele e tumau, ma ma‘i tigā e tumau. 60 “E toe faafoʻisia foʻi e ia iā te outou o maʻi uma o Aikupito, na outou fefefe ai, e pipii mai foʻi iā te outou, 61 atoa ma maʻi uma ma mala uma e lē o tusia i le tusi o lenei tulafono, ? ? na te aumaia i o outou luga seia faaumatia outou.
Mai le The Two Babylons, saunia e Alexander Hislop, itulau e 232: “Ma o se mataupu faavae o le tulafono a Mose, o se mataupu faavae e mautinoa lava na maua mai i le faatuatuaga faapeteriaka, e tatau i le ositaulaga ona aai i soo se mea lava e ofoina atu o le taulaga o agasala (Numera xviii). .9, 10). Ae o lenei faiga na mimilo e le Ositaulaga a Paala; O le mea lea, o ositaulaga… sa tatau ona latou aai i taulaga faaletagata; ma ua faapea ona oo ai o ‘Cahna-Pala,’ le ‘Ositaulaga a Paala,’ o le upu mautu lea i la tatou lava gagana mo lē na te ʻaina le tino o tagata.”
Tatou te maua le upu ‘ai tagata mai le ‘au ositaulaga a Paala o ‘ai mea na osia i luga o a latou fatafaitaulaga ma o aano o manu na latou ‘a‘ai ai o tamaiti ia na susunu ola i luga o lena fatafaitaulaga i lenei lava taimi o le tausaga. Leitioa le Kerisimasi mo tamaiti.
Moloka, Moloka, Moleka, po o Moleka, e fai ma sui o le Eperu ??? mlk, (faaliliu saʻo i le tupu) o le igoa o se atua ma le igoa o se ituaiga o taulaga e fesootaʻi faʻasolopito ma lena atua i aganuu i Sasaʻe Tutotonu, e aofia ai ae le gata i tagata Iutaia, Aikupito, Kanana, Foinie ma isi. aganuu i Aferika i Matu ma le Levant.
E tele igoa na alu ai Moloka e aofia ai, ae le gata i, Paala, Moloka, Apis Bull, Golden Calf, Kimosh, faapea foi ma le tele o isi igoa, ma sa tapuaʻia lautele i Sasaʻe Tutotonu ma soʻo se mea na faʻalauteleina ai le aganuu a Punic (e aofia ai, ae e le gata i, o sa Amoni, o sa Etoma ma sa Moapi). Sa afuafua Paala Moloka i lalo o se tamaʻi povi poʻo se povi poʻo se tagata e iai le ulu o se povi poʻa.
(Na faʻaalia Nimarota i le ulu o le povi poʻa ma le tino o le tagata ma vae pito i lalo o le povi. o loʻo faʻaalia i luma o le laumua o Europa i Brussels.)
O Hatata, Paala pe na o le Tupu na faailoaina le atua i totonu o lana tapuaiga. O le igoa o Moloka o le igoa lea sa lauiloa ai o ia i ona tagata tapuaʻi, ae o se faaliliuga faaEperu. (MLK ua maua i luga o stele i le pepe necropolis i Carthage.) Le pepa tusia ????? O Moloka (i le faaliliuga faa-Eleni o le Septuagint o le Feagaiga Tuai), po o Moloka (Eperu), o le upu Meleka po o le tupu, ua suia e ala i le tuu faatasi o vaueli o le bosheth po o le 'mea e maasiasi ai'.
Le Tupua Auro (Moloka).
O le tupua o Moloka o se faatagata apamemea lapoa, omo ma le ulu o le povi poʻa ma le manava o le tagata. Sa mamanuina e pei o se ogaumu tuai, ma le manava o le pusa afi.
O se taulaga a se tamaitiiti e tuu i luga o lima, o le a taʻavale i totonu o le afi i totonu o le manava. Ua faamatalaina e le Tusi Paia lenei faiga e faapea, ‘ua ui atu i le afi ia Moloka,’ Levitiko 18:21 .
O Cleitarchus, o se tusitala talafaasolopito anamua, pe tusa o le 315 TLM, o loo aumaia lenei faamatalaga o se atua afi i Karefasi. (Kronos o le igoa Aferika i matu mo Moloka).
“O loo tu i totonu ia te i latou se faatagata apamemea o Kronos, o ona lima ua faaloaloa atu i luga o le ogaumu apa memea, o le afi ua ufitia ai le tamaitiiti. Pe a paʻu atu le afi i luga o le tino, o le a faʻapipiʻi vae ma le gutu matala e foliga mai o le a talie seia oʻo ina seʻe lemu le tino maʻi i totonu o le afi."
O Diodorus Siculus, 90-30 BC, o loʻo tuʻuina mai ai lenei faʻamatalaga o se atua afi a Carthaginian.
“Sa i ai i lo latou aai se tupua apamemea o Kronus o faaloaloa mai ona lima, alofilima i luga ma faasitete i le eleele, ma pe a tuu i ai tamaiti taitoatasi e taʻavale i lalo ma pauu i totonu o se lua matala ua tumu i le afi.”
O Plutarch, TA 46-127, o le ositaulaga sinia o le vavalo i Delphi, o loo aumaia lenei faamatalaga o le atua afi.
“Ua faatumulia le vaega atoa i luma o le faatagata i le leo tele o fagufagu ma talipalau ina ia lē oo atu ai i taliga o tagata le tagi o le auē [o tamaiti o loo osia taulaga].”
O le tapuaiga ia Moloka e matua tutusa lava ma le tapuaiga ia Kemosa o Moapi, Cronos-Cronos o Karefasi ma Melkart-Melqart o Turo. O le igoa lautele, na faaaogā i Palesitina atoa ma le Tusi Paia, mo lenei ituaiga o atua afi, o Paala.
http://www.originofnations.org/literature%20catalogues/collins%20book/collins_book_detail.html
Ua leva ona iloa o Karefasi na faavaeina e le “Phoenicians.” Tatou te iloa o Carthage ona o le upu Eleni-Roma mo lea. O lona igoa muamua o le Eperu. O le toʻatele o tusitala o talafaasolopito ua latou manatu i le uiga faa-Eperu o le gagana “Punic” a Karefasi ma aganuu. Na amata Karefasi o se kolone o Isaraelu, ma mauaina le tele o tagata sulufaʻi Isaraelu ina ua paʻu Isaraelu. Na tusia e tagata Eleni o Karefasi sa i ai se kolone faalilolilo i sisifo o le Atalani lea na latou auina atu i ai ni malaga tetele a le au kolone, ma le tele o tusitusiga ma mea taulima a Carthaginian na maua i Amerika i Matu. O Karefasi sa matua mauoa ma toetoe lava a faaumatia Roma i lalo o le pulega a Hanibal, ae o le leaga o amioga na taitai atu ai i lona paʻu.
http://jewsandjoes.com/israelites-and-phoenicians.html
O Karefasi, o se nuu o Foinie, sa lauiloa i la latou tapuaʻiga iā Paala. O nisi e talitonu foi o Iesepela o le uso o le tina o le Masiofo o Dido, o le na faavaeina Karefasi.
Pe tusa ma le 130 tausaga talu ona paʻū Samaria, na olaola Karefasi faapea foʻi ma le tapuaʻiga iā Paala. O Karefasi o le mea lea na sosola ai le toʻatele o tagata Isaraelu a o leʻi paʻū Samaria ma ua taʻua nei o le aai Taʻitaʻi o le tapuaʻiga a Moloka. Na faatoilaloina e Roma ia Karefasi i le 146 TLM ma sa tumu i le inoino na latou faamasimaina ai le lalolagi ina ia leai se mea e ola ai iina.
Na amataina e le Tupu o Solomona e ala i lona alofa i fafine “tagata ese” o ni avā ma ni palake, na fausia ai ni malumalu e tapuaʻi ai i atua faapaupau i “mea maualuluga” po o tumutumu mauga (1 Tupu 11:1-7). E matuā inosia lava atua faapaupau e lua, o Kimosa le atua faapaupau o Moapi ma Moloka le atua faapaupau o sa Amoni, auā o la latou tapuaʻiga na manaʻomia ai le taulaga o tamameamea.
O Tofeta, o lona uiga o le “nofoaga afi,” o se nofoaga e tapuaʻi ai Moloka; ae ui i lea, o le upu autu “toph” o lona uiga “taina po o le sasaina o se mea faifaaili e pei o le topa, topa, po o le pa'u”. E talitonu tagata suʻesuʻe e mafai ona faaaogā mea faifaaili e faapaʻu ai leo o pepe a o susunu ola.
O le Vanu o Kehena, lea sa taʻua muamua o le Vanu o le atalii o Hinoma, atonu o le igoa o lē na muaʻi iai, o le Vanu o Hinoma o se vanu loloto i sisifo ma saute o Ierusalema, ma ua taʻua i aso nei o Wadi Jehennam po o Wadi er Rubeb. I le talitonuga sa iai i le itu i saute i sasaʻe o le vanu o Hinoma, sa iai Tofeta i se “mea maualuga” ma sa avea ma nofoaga e tapuaʻi ai i le atua o sa Amoni o Moloka.
Fai mai le Tusi Paia, o le tupu lona 12 o Iuta o Aasa, o le tupu lona 2 mai le Tupu o Solomona, na ia ositaulagaina ona lava atalii ia Moloka i lana taumafaiga e saili se fesoasoani tau mai le atua faapaupau ( 16 Tupu 1:3-XNUMX ).
O le tupu o Manase o Iuta, le tupu lona 14 mai le Tupu o Solomona, o se tupu leaga foi. E pei o le tupu o Aasa, na ositaulagaina e le Tupu o Manase ona lava atalii e ala i le susunuina o i latou ia oti i le tapuaiga ia Moloka (2 Tupu 21:1-6, 2 Nofoaiga a Tupu 33:1-6).
O le tupu o Iosia o Iuta, le tupu lona 16 mai le Tupu o Solomona, o se tupu amioatua ma i ana suiga, na ia soloia uma ifo i tupua, ositaulaga faapaupau, faaleagaina falesa faapaupau ma faaumatia faapitoa lava Tofeta (2 Tupu 23:1-14, 2 Nofoaiga a Tupu 34:3). -7). E ala i le faasalalau solo o ponaivi o tagata, na faaleagaina ai e le Tupu o Iosia nofoaga maualuluga sa tapuaʻi i tupua muamua ma faaleagaina ai i sauniga. E lē o iloa pe na taulau atoatoa le tupu o Iosia a o faia pea e Ieremia ni valaau faasaga iā Tofeta ( Iere 19:1-6; 32:35 ); ae ui i lea, mulimuli ane, na avea le Vanu o Hinoma ma otaota mo le aai o Ierusalema na maua ai otaota, otaota, ma mea lē mamā e pei o tino o manu mate ma tagata solitulafono na fasiotia. O afi i totonu o le lapisi na faʻalauiloaina ina ia faʻaitiitia ai lapisi na aoina.
O lea ua tatou i ai nei i le 2010 ma o le lalolagi o loo siomia ai i tatou faapea foi ma Isaraelu, Amerika ma malo o Peretania ua taʻua o le Ten Lost tribes o loo tapuai pea ia Nimarota i foliga o Santa Claus ma le Tama Taimi i News Years. E leai se mea ua suia.
Ua e faitau i le auala na taumafai ai Nimarota e fasioti Aperaamo. Ua e faitau i le auala na taumafai ai Farao e fasioti le ulumatua a Isaraelu ma na sao ai Mose. Ona e faitau lea i le auala na fasiotia ai ulumatua a Aikupito i le Paseka. Ona e toe faitau lea i le auala na taumafai ai le Tupu o Herota e fasioti Iesu ina ua fanau mai o Ia ma e toatele pepe na maliliu i lena taimi i Peteleema. Ae i nei mea uma e oo lava i aso nei a o e faitau i lenei tagata Isaraelu ma le lalolagi atoa o loo auai i lenei tapuaiga na amata i le fasiotia o pepe.
A o tatou oo atu i le taimi o le a outou faatagataotauaina ai, o le a tuu ai e Ieova outou i se tulaga o le a e vaai atu ai i isi o loo fia aai ma aai a latou lava fanau i ou luma. O le a faamautinoa e Ieova e te ʻinoʻino i lenei taimi o le tausaga. O le fesili a e nofonofo ai ma matelaina i na togalauapi pe a na o oe, e te ‘ai ea aano o tamaiti o le a fasiotia? E te pasi atu ea lau fanau i le afi? E te fa'aauau ea ona fa'amanatuina lenei taimi sili ona leaga o le tausaga i le Kerisimasi ma le Tausaga Fou? Po o le a e faavauvau i le mamao ua tatou oo i ai tagata Isaraelu mai i Lē na Foafoaina i tatou? O oe o se Kerisiano o lo'o faia nei tu ma aga ia Saturn o le fasiotia o tamaiti lea ua avea nei ma fa'amanatuga; pe e te taumafai pea ea e faaliliu tagata Iutaia i lenei aʻoaʻoga mataʻutia?
Ua oo i le taimi tatou te toe foi uma ai i le tausia o le Torah ma na o ia lava. E na o le pau lava le Aso Paia e taʻu mai e Ieova ia i tatou e tausia o loo maua i le Lev 23. Faitau ia mea ma faia ae le o se isi.
Toe matamata i lenei vitio ma faasoa atu ia i latou e te alofa i ai. E le o toe umi ae tatalaina maea i Saturn, ona e molimauina lea o le taimi sili ona leaga i le talafaasolopito o tagata. O se taimi e matuā leaga lava, seʻi vaganā ua laa mai le Mesia ma taofia ai e leai se tino e faaolaina. Toe matamata i le Vitio ma maua le savali leotele ma manino.
http://www.youtube.com/watch?v=FJaE0xcVZIU&feature=player_embedded
Ta'amilosaga Torah e tolu tausaga
Matou te toe foʻi nei i la matou 3 1/2 tausaga suʻesuʻega Torah e mafai ona e mulimuli i ai https://sightedmoon.com/sightedmoon_2015/files/TriennialCycleBeginningAviv.pdf
Ua tatou i ai nei i lo tatou 42 vaiaso talu ona tatou amataina lenei tausaga muamua o lenei taamilosaga lona 3 o Sapati o le taamilosaga lona 119 o le Iupeli talu mai Atamu ma na tatou amata i Aviv 1 lea o Mati 20, 2010 i le kalena Gregorian. Ou te faʻamoemoe o loʻo e faitauina nei mataupu taʻitasi a o matou oʻo atu i ai ae le na o aʻu lava faʻamatalaga e uiga ia i latou. Faitau e oe lava ma tuu atu iā Ieova e faagaeeina oe. Afai e te alu i https://sightedmoon.com/sightedmoon_2015/files/TriennialCycleBeginningAviv.pdf e mafai ona e mauaina suʻesuʻega taʻitasi na matou faia talu mai le aso 1 o Aviv / Mati 20 o lenei tausaga 5846.
01/01/2011 Kene 44 2 Samu 17-18 Sala 88 Luka 7
Kenese 44
I inei ua tatou toe vaaia ai foi uso o Iosefa o ifo atu ia te ia e pei ona valoia e Iosefa i lana miti. Ae i nei mea uma ua tatou vaai nei i le tulaga ua tulaʻi mai Iuta ma ua ia tauaveina nei le matafaioi mo lona uso o Peniamina. O le mataupu e 37 tatou te faitau ai i le auala na faatau atu ai e Iuta Iosefa i sekeli e 20.
2 Samu 17-18
O le vaiaso na tea nei na tatou talanoaina ai le auala na tetee atu ai Aitofele e Usai o lē na nofo i tua i le talosaga a Tavita e tetee atu i soo se mea na fautua atu ai Aitofele ia Apisaloma.
O Apisaloma, auā na ia fa‘alogo ‘iā Usai, ‘ua lava se taimi ‘iā Tavita e sopo‘ia atu ai Ioritana, a o le‘i ō atu ‘iā te ia o ‘au a Isaraelu. O lenei mataupu atoa o loʻo faitau e pei o se tala faʻasalalau faʻatasi ma sipai ma sipai faʻatau. Faitau le auala na nana ai e le fafine avefeʻau e toʻalua a Sotaka ma le auala na suʻe ai i laʻua e tagata a Apisaloma. Ose faitau lelei.
I le mataupu e 18 tatou te faitau ai i le auala na fausia ai e Apisaloma le maa faamanatu o loo tumau pea e oo mai i aso nei i le Vanu o Tupu; o le vanu lea o Ketarono na va‘aia e le to‘atele o ‘outou. E le o lona tuugamau e pei ona ta'u mai ia i tatou le ala na tanumia ai o ia i lalo o se faaputuga maa i le togavao. Ae e tatau foʻi ona e mātauina, e ui lava ina lē mafai e le tamāloa na vaai atu iā Apisaloma o tautau i lona lauulu, e leʻi lototele e sii lona lima e faasaga iā te ia e pei ona lapataʻia e le tupu o Tavita, ae e leʻi faatalatū Ioapo. E lē taumatea na faasaoina ai e lenei mea le toʻatele o tagata Isaraelu na maumau, ae o le a fesoasoani foʻi i le poloaʻiga ina ia fasiotia Ioapo pe a oti Tavita.
A uma ona faitau lenei mea e leai se fasimoli sili atu i soo se mea. O le tala faatino i nei mataupu e lua e faʻafefe.
Sl 88
http://www.ucg.org/bible-commentary/Psalms/88)-Lamenting-plea-for-deliverance-from-life_threatening-affliction;-89)-Prayer-for-God-to-uphold-the-Davidic-covenant-in-the-midst-of-defeat/default.aspx
Tatalo Fa'anoanoa; Le Faalēaogāina o le Feagaiga a Tavita? ( Salamo 88-89 )
E iai se fesili e faatatau i le tusitala o le Salamo 88 ma le 89. O loo faamatalaina i le pito i luga o le Salamo e 88 o se pese a atalii o Koru (le mulimuli o salamo e 11 a Koru i le Salamo) faapea foʻi ma se maskila—o se salamo e aʻoaʻo ai. “mafaufau”—o Hemana le sa Esera. O loo taʻua le Salamo 89 o se mataʻitusi a Etana le sa Esera. Ua taʻua e le toʻatele o nei igoa e faasino atu ai i taʻitaʻi o le ʻaufaipese a sa Levī a Tavita o Hemana ma Etana (e foliga mai sa taʻua foʻi o Iutana). O le mea moni, o Hemana le pepese, o le atalii o le atalii o Samuelu ma le taitai aufaipese o le aiga sa Levi o Koato, o se tasi na tupuga mai ia Koru (tagai 1 Nofoaiga a Tupu 6:33–38). Ae seʻi mātau le 1 Tupu 4:31 , lea e faapea mai na sili atu le atamai o Solomona iā “Etana le Esera, ma Hemana, ma Kalakola, ma Tarata.” O nei alii e mautinoa lava e le tupuga mai ia Levi ae o Sera le atalii o Iuta: “O atalii o Sera o Semeri, o Etano, o Hemana, o Kalekola, ma Tara” (1 Nofoaiga a Tupu 2:6). O le faaeseesega o Etana le sa Esera i inei e foliga mai o loo faasino atu ai ia Etano le sa Sera po o sa Sera (ia manatua sa tusia muamua le Eperu e aunoa ma ni vaueli). E faapefea ona tatou malamalama i lenei mea?
Ua manatu nisi ua fenuminumiaʻi uputuu ma ua sesē faamatalaga o loo i luga o le Salamo 88 ma le 89—e faapea o le taʻu o “Esera” na tuuseseina i le Hemana ma Etana i nei ulutala o le salamo. Ae e le faapea e faapea. Muamua lava, e mautinoa lava o Hemana ma Etano i inei e lē o ni taʻitaʻi musika faa-Sa Levī a Tavita, ae na i lo o ē e taʻutaʻua e tupuga mai iā Sera. Afai o lea, atonu la, i le tulaga o le Salamo e 88 , na ave ai e atalii o Koru le solo tusia a le sa Sera o Hemana ma tuu i musika—faaliliuina i se pese (faia o se “salamo a le fanauga a Koru”). I le isi itu, o le Hemana i inei atonu o le taʻitaʻi o le ʻaufaipese a Tavita, o se tasi e tupuga mai iā Koru. Ia matau o Koru lava ia o le atalii o Isara, o se tasi o atalii e toafa o Koato (tagai 1 Nofoaiga a Tupu 6:37–38, 18). Atonu na taʻua e na tupuga mai iā Isara o le ʻāiga o sa Koato o sa Isaraʻi po o sa Esera. Peitaʻi, e lē faatatauina lenā faamatalaga i le taʻitaʻi musika a Tavita o Etana, o lē na tupuga mai i le atalii o Levi o Merari. Pe a manatu i nei mea uma, atonu o le Hemana o le Salamo 88 o le taʻitaʻi musika a Tavita, le Isara, a o le Etana o le Salamo 89 o le sa Sera taʻutaʻua ae lē o le taʻitaʻi o le aufaipese a Merari (e sili atu i lenei mea i faamatalaga i le Salamo 89 ).
E ese mai i le faasino atu, o loo iai foʻi i le ulutala o le Salamo 88 le faaupuga le-mahalath le-annoth. Manatua o le ulutala o le Salamo 53 o loo iai le faaupuga le-mahalath. E pei ona taʻua muamua i le Polokalama Faitauga Tusi Paia, o lenei fuaitau ua eseese ona faauigaina o le “I maʻi,” “I mafatiaga,” “I paipa” (i meafaifaaili) po o le “I siva” (po o se ituaiga o fatuga). O le vaega lona lua iinei, le-annoth, e manatu o lona uiga “o le faamaualaloina po o “o puapuaga.” E le o manino pe tatau ona malamalama i vaega uma e lua pe tuu faatasi o se fasifuaitau tuufaatasi (e pei o le “I le mafatia i puapuaga”). E lē gata i lea, o se tasi po o vaega uma e lua e mafai ona faailoa mai a lē o le mataupu o le salamo po o se isi fati o loo iai le salamo.
O Hemana, po o le ā lava lona faasinomaga patino, o loo i le Salamo 88 o loo onosaia se tofotofoga mataʻutia e lamatia ai le ola. O le mea moni, o loo faapea mai le fuaiupu e 15, ua tele tausaga o feagai o ia ma puapuaga e lamatia ai lona ola—talu mai lava i lona talavou. E le o manino pe o lona uiga na ia onosaia lea lava mea e tasi, o loʻo faʻaauau pea le faamasinoga talu mai lena taimi pe na ia oʻo i le tele o tulaga mataʻutia faapena i le tele o tausaga. O le mea mulimuli e foliga mai e foliga mai e sili atu, e ui o ona faafitauli faifaipea e ono mafua mai i le mafuaaga lava e tasi e leʻi faʻaitiitia.
I lona faavauvau, na faaleo atu ai e Hemana se faitioga faanoanoa faasaga i le Atua: “Le Alii e, se a le mea ua e teena ai aʻu ma lilo ou fofoga ia te au?” (fuaiupu 14). Na ia tagi atu i le Atua i le ao ma le po (fuaiupu 1, 9, 13), ma aioi atu ia te Ia ina ia faafofoga mai (fuaiupu 2). Na te lagona o le oti e le maalofia ma latalata mai. Ua pei lava o Ia ua maliu, “ua tafefea i e ua oti” (fuaiupu 5), ua vavaeeseina mai le Atua, ua le toe manatua e Ia (fuaiupu e tasi).
O le mea moni, na te silafiaina ona tulaga e sau mai le Atua: “Ua e tuuina aʻu i le lua aupito maualalo” (fuaiupu 6). “Ua e faatiga ia te au i au galu uma” (fuaiupu 7)—o lona uiga, o le ita ma le mata’utia (faatusatusa fuaiupu 16–17). “Ua e faapogaia aʻu uō ia tuulafoaʻiina aʻu; ua e faia aʻu ma mea inosia ia i latou.... ua ou vaivai i le avega o au faasalaga” ( fuaiupu 8, 15 , Today’s English Version ). E le mafai e Hemana ona sola ese mai lona pagatia: “Ua punitia a’u, ou te le mafai foi ona alu i fafo” (fuaiupu 8).
Ua ia valaau atu i le Atua i aso uma ma tapuai atu ia te Ia ma aao faaloaloa (fuaiupu 9). Pe leai ea se aoga? E oti ea o ia e pei o le tagata amioleaga? Po o le a faatali ea le Atua e faalaa ane seʻia oti o ia? (faatusatusa le fuaiupu 10a). O le mea moni, e mautinoa lava e mafai e le Atua ona faalaa mai mo i latou ua maliliu e ala i le toe faatutūina o i latou—ma o le a Ia toe faatutūina mai Ona tagata uma i le lumanaʻi. Ae o lenei manatu sa mamao mai le faisalamo. Aua e faapefea ona aumaia le viiga o le Atua i le taimi nei ona o le tuu atu ia te ia e oti i le taimi nei? Afai ua oti, e aunoa ma se iloa, e le mafai e Hemana ona folafola atu le alofa, faamaoni ma le amiotonu o le Atua i isi (tagai i le fuaiupu 10b-12). I se isi faaupuga, sa leai sona aoga i le Atua ua maliu. E manatua ai e lenei mea le manatu o Tavita i le Salamo 6:4-5 ma le 30:8-9 .
Na faaiʻu le salamo ma le faanoanoa i le tulaga e leʻi foʻia: “Ua e tuulafoaʻiina aʻu e oʻu uō mamae lava, ma ua na o le pōuliuli foʻi laʻu uō” (88:18, TEV). Ae ui i lea, o loʻo i ai se susulu o le faʻamoemoe i lenei auega sili ona pogisa e faʻavae i luga o le ala e matala ai, aua na amata e Hemana le salamo i le taʻua o le Alii "o le Atua na te laveaʻiina aʻu" (fuaiupu 1, NIV) poʻo le "Atua o loʻu olataga" (NKJV). Ua faapea mai le Expositor’s Bible Commentary: “E ui lava ina iʻu le salamo i le tagiauē, ae e manumalo le faatuatua, auā o mea uma lava ua aʻoaʻoina e le faisalamo e vaai atu i ‘le Atua o lē e faaola mai’ (f.1). O le ‘pouliuli’ (f.18; cf. f.12) o le faanoanoa e faamanatu mai ai le oti; ae a iai le ola, e taulaʻi pea le faamoemoe i le Alii. E saʻo [se tasi tagata fai faamatalaga] ina ua ia tusi, ʻO le Salamo 88 o se faailoga o le moni o le faatuatuaga faale-Tusi Paia. E i ai lona aoga faafaifeau, aua e i ai tulaga e tatau ona aloese ai mai talanoaga faigofie ma le taugofie o faaiuga'” (faamatalaga i fuaiupu 15–18).
Ua faasino mai e le Zondervan NIV Study Bible i lana faamatalaga i le vaega faaiʻu o le Tusi III ( Salamo 84-89 ): “O tatalo mulimuli e lua (Sal 88; 89) e lē taulau uma i le faailoaga masani o le mautinoa e faafofoga ma gaoioi le Atua. …. Peitaʻi, ua tuu e le ʻaufaatonu o le Tusi III i latou i lalo o le paolo lata mai o le Sl 87, o le ata sili atu ona mamao o le Sl 84 ma le paolo mamao o le Salamo 82. E lē tatau ona vavaeeseina i latou mai i nei salamo.”
Luka 7
O le vaiaso lenei ou te fia taulai atu ai i se fuaiupu na ou le mautonu ai mo sina taimi seia oo ina amata ona ou mafaufau i se uso e uiga i ai.
Luka 7:28 “Auā ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e leai se perofeta e sili ‘iā te i latou o ē na fānau mai i fafine, ‘iā Ioane le Fa‘atūtū; a o lē e aupito itiiti i le nofoa‘iga a le Atua, e sili lea ‘iā te ia.”
O le mea o loo taʻu mai e Iesu iā i tatou e faapea, e sili Ioane i le ʻau Perofeta uma na ō aʻe i lenā taimi. E sili atu ia Aperaamo, Mose, Noa Tanielu, Isaia ma Esekielu ma perofeta laiti uma. O se faaeaga lenā na Ia tuuina atu iā Ioane, ae na faapea mai Iesu e oo lava i lē e aupito itiiti i le Malo e sili atu iā Ioane.
O le taimi lava lea ou te alu atu ai i le mau i le Mataio 5:19 “O lenei, o se na te solia se poloaiga e tasi o nei poloaiga e aupito itiiti, ma aoao atu i tagata, e ta’ua o ia e aupito itiiti i le malo o le lagi; a o lē na te faia ma a‘oa‘o atu, e ta‘ua o ia e sili i le mālō o le lagi.
O i latou ua taʻua e aupito itiiti i le Malo e sili atu ia Ioane? E mafai faapefea e se tasi e aoao atu isi e aua le tausia le Torah po o poloaiga e sili atu nai lo Mose ma Noa? E iai se mea e le sa'o iinei.
O lea ou te toe foʻi atu i Luka ma suʻe le numera a le Malosi mo le itiiti ifo ma o le G3398 ????????, ???????????? mikros mikroteros mik-ros', mik-rot'-er-os
E foliga mai o se upu muamua, e aofia ai le faatusatusa (faiga lona lua); laititi (i le lapopoa, aofaʻi, numera poʻo (faʻatusa) mamalu): - itiiti, itiiti, itiiti, laʻititi.
Ae pe a ou mafaufau ia i latou o le a sili i le malo, ona ou iu lea i le Mataio 18:2 Ona valaau atu lea o Iesu i le tamaitiiti, ma faatu ia te ia i totonu ia te i latou, ma faapea atu, E moni, ou te fai atu ia te outou, sei vagana ua e liua ma ia pei o tamaiti, tou te le sao lava i le malo o le Lagi. O lenei, ai se faamaulalo o ia ia te ia e pei o lenei tamaitiiti, e sili o ia i le malo o le Lagi. O sē talia fo‘i se tamaitiiti fa‘apenei i lo‘u igoa, ‘ua talia a‘u e ia. A o sē na te tausuai i se tasi o i latou nei e fa‘atauva‘a o ē fa‘atuatua mai ‘iā te a‘u, e lelei ‘iā te ia pe ana nonoa se ma‘aolo i lona ua, ma fa‘agoto i le moana loloto.
O le uiga o le upu tama itiiti o le G3813 ???????? paidion pahee-dee'-on
Fa'aitiitiga o le G3816; o se tama (po o se itupa), o lona uiga, (lelei) se pepe, po o se tama po o se teine afa matua; faafaatusa o se Kerisiano e le o matua: – (tamaʻi, talavou) tama, teine.
Pe i se isi faaupuga o se mea itiiti. O le aupito itiiti i le malo lea na faasino i ai Iesu, e pei o se malo itiiti; se tamaitiiti laitiiti.
Ua tatou oo atu nei i se nofoaga e mafai ona tatou malamalama ai i le fetalaiga a Iesu. E tatau ona avea oe e pei o se tamaitiiti po o se tamaitiiti i le Malo. O i latou o ē a‘oa‘o atu i le Torah e fa‘atauva‘a i latou, a o le fa‘asili o le a‘oa‘o atu lea o le Torah ma ‘ia fa‘asili e pei o se tamaitiiti.
Ma ina ia faia lenei mea, e sili atu ia Ioane po o Perofeta uma ua o mai o le faamaualaloina o i tatou lava e pei o se tamaitiiti e nofo iina i ou vae ma talitonu i mea uma e te fai atu ai ia i latou ma e leai ni mafaufauga leaga.
Ona taʻitaʻiina atu lea o i tatou i le Mataio 5:3 Amuia ē matitiva i le agaga! Auā e o latou le malo o le Lagi.
Amuia e faanoanoa! Auā e fa‘amafanafanaina i latou.
Amuia e agamalu! Auā e fai mo latou tofi le lalolagi.
Amuia i latou o e fia aai ma fia inu i le amiotonu! Aua o le a faatumuina i latou.
Amuia e alolofa atu! Aua latou te maua le alofa mutimutivale.
Amuia e loto mama! Aua latou te iloa atu le Atua.
Amuia e faatupuina le filemu! Aua e ta'ua i latou o atalii o le Atua.
‘Amu‘ia ē ‘ua sauāina ‘ona o le amiotonu! Auā e o latou le malo o le Lagi.
Amuia outou pe a upuleagaina ma faasaua ia te outou, ma latou tuuaiina pepelo outou i mea leaga uma, ona o a’u.
O e matitiva i le agaga o G4434 ??????? pto?chos pto-khos'
Mai ???????? pto?sso? (e punou; e pei o le G4422 ma le isi G4098); o se tagata aisi (e pei o le tagi), o lona uiga, pauper (e faʻaalia atoatoa poʻo faʻasalalauga lautele, e ui lava e faʻaaogaina i se uiga agavaa pe fesoʻotaʻi; ae o le G3993 saʻo o lona uiga naʻo tulaga faʻalavelave i le tagata lava ia), moni (masani o le nauna) poʻo le faʻatusa (faʻalavelave ): – aisi (-ly), mativa.
O le taimi lava e te le maua ai se faamaualuga uma e te maua ai se uiga lotomaualalo ma le naunautai. O le toatele o outou o loo sailiili i tusitusiga paia o loo fia aai mo le upumoni. E pei ona fai mai Amosa ia i tatou; Amo 8:11 “Faauta, e oo mai aso,” ua fetalai mai ai le Alii ????, “Ou te faaoo atu ai le fia aai i le nuu, e le o le fia aai i meaʻai, po o le fia inu i vai, a o le fia faalogo i afioga a Ieova? ???.
Ina ua feiloai le Rapi ma se vaega o i matou i Sukkot i lenei tausaga o le fuaiupu lea na ia vaaia ua faataunuuina i ona luma.
O le upu mo le faalogo e taua le malamalama i lenei; H8085 ???? sha?ma? shaw-mah'
O se a'a anamua; ia faalogo ma le atamai (e masani ona i ai se uiga o le gauai, usiusitai, ma isi.; mafua ona taʻu, ma isi mea.): – X mataalia, valaau (faapotopoto) faatasi, X ma le faaeteete, X mautinoa, malie, mafaufau, malie, tautino, X filiga , fa'alogo, fa'alogo, (fa'alogo, fa'alogo (-ken, ta'u), X moni, fa'alogo, fa'alogo (a) pisapisao, (ia) usita'i, usita'i, iloa, (fa'a a) folafola (- fa'asalalau), fa'asalalau, fa'aaloalo, lipoti, fa'aali (fa'ailoa), (fa'a) leo, X mautinoa, ta'u atu, malamalama, so'o se tasi e [fa'alogo], molimau.
O loo e fia faalogo ma le poto ma ua e uaʻi atu i mea o fai mai ai, ma o le mea lea e te fia ʻai ma fia inu ai i le upu moni, e pei o se tamaitiiti ma le naunau.
Ae o le toatele o outou e oo mai i le tulaga e tusa lava po o le a le tele o mea e te aoaoina ma e tusa lava po o le a le maoae o le isi aoaoga, ua e iloaina o aso taitasi a o e faalatalata atili atu ia te Ia e matua itiiti lava se mea e te iloa. Ae peitai e le'i leva atu na e manatu ai e leai se isi mea e toe a'oa'oina e pei ona e iloa uma. A e matelaina mo le tele o mea ma iloa le itiiti o lou malamalama, ona amata lea ona e lotomaualalo, e pei lava o se tamaitiiti. Ma o lenei mea o le a sili atu ai oe nai lo le toatele i le Malo.
E ese a ea? O le aoaoga o lenei vaiaso i le taumafai uma o Satani ma Nimarota ma Farao ma Herota e fasioti tamaiti ina ia le mafai e suli o le malo i le lumanai ona fai mo latou tofi. Ma o iinei tatou te aoao ai e tatau ona avea i tatou e pei o tamaiti laiti. Ua toe o se aga ona toe taumafai lea o ia e taofia i tatou mai le avea o ni tamaiti ma ulu atu i lena Malo. Ou te le iloa e uiga ia te oe, ae o lenei suʻesuʻega na o le liliu mai ma taia aʻu. Sekia!!!
A'o avea oe ma tama itiiti e pei o Satani o le a taumafai e fasioti oe e pei ona ia faia i lenei taimi o le Saturnalia. Mafaufau i ai.
O le 613 Mitzvot
O lea ua faaauau pea ona tatou suesue i tulafono e 613 o le Torah lea e mafai ona tatou faitau i ai http://www.jewfaq.org/613.htm
O loo matou faia tulafono e 7 i vaiaso taitasi. O le a tatou suʻesuʻeina tulafono 290-296. E iai fo'i a matou fa'amatalaga, fa'atasi ai ma fa'atonuga mai a'u, toe mai http://theownersmanual.net/The_Owners_Manual_02_The_Law_of_Love.Torah
290 O le tino oti o se tagata solitulafono ua faasalaina e le tatau ona tautau i luga o le laau i le po (Teu. 21:23) (negative).
(290) O le tino oti o se tagata solitulafono na fasiotia e le tatau ona tautau i luga o le laau i le po. “Afai ua faia e se tagata se agasala e tatau ai le oti, ma ua fasiotia o ia, ma e te tautau ia te ia i luga o le laau, aua ne‘i nofo lona tino i luga o le laau i le po, a ia e tanu lava ia te ia i lea aso, ina ia e faia. ‘aua ne‘i leaga le nu‘u o le a foa‘iina mai e le ALI‘I lou Atua ‘iā te oe e fai mou tofi; auā o lē ‘ua fa‘atautauina ‘ua fetu‘uina e le Atua. ( Teuteronome 21:22-23 ) O le lesona lona lua na aʻoaʻoina e Maimonides mai nei mau, e lē mafai ona e tuua le tino oti o le “tagata solitulafono” o tautau i luga o le laau i le pō. O le toʻatele o le ʻau Saniterini i aso o Yahshua, o le mea moni, sa latou fiafia e tuu atu lenei mea. Na pau lava le mafuaaga na latou mananao ai ia Iesu ma ana aumea e toalua na faasatauroina mai o latou satauro a o lei goto le la, ona ua amata le Tausamiga o Areto e le Faafefeteina.
291 O le i totonu o ē na fasiotia i le aso o le faasalaga (Teu. 21:23) (faamaonia)
(291) Inter le fasiotia i le aso o le faasalaga. “Afai ua faia e se tagata se agasala e tatau ai le oti, ma ua fasiotia o ia, ma e te tautau ia te ia i luga o le laau, aua ne‘i nofo lona tino i luga o le laau i le po, a ia e tanu lava ia te ia i lea aso, ina ia e faia. ‘aua ne‘i leaga le nu‘u o le a foa‘iina mai e le ALI‘I lou Atua ‘iā te oe e fai mou tofi; auā o lē ‘ua fa‘atautauina ‘ua fetu‘uina e le Atua.”
( Teuteronome 21:22-23 ) I le susuina o le ala mo mea uma e aogā, na oomi ai e Maimonides se isi sauniga mai le tanuga o le tino maliu o le tagata solitulafono. Ua faailoa mai e le talafaasolopito ia i tatou o Nikotemo ma Iosefa le Arimataia, o sui uma o le Saniterini ma tagata talitonu uma, na pipii atu o la ua i le pulega a Roma ma faatulaga le aveesea o le tino o Keriso mai le laau o le faasalaga ina ia mafai ai ona latou faauo atu ia te Ia a o lei goto le la. . E foliga mai e oo lava i le maliu, na tausia lelei e Yahshua le Torah. Tatou te toe liliu atu ia Isaia mo se faamalamalamaga: “Ona o le solitulafono a lo'u nuu na taia ai o ia. Na latou faia foi lona tuugamau faatasi ma e amioleaga—ae faatasi ma e mauoa ina ua maliu o Ia, aua na ia le faia se sauaga, e leai foi se pepelo i Lona fofoga.” ( Isaia 53:8-9 ).
292 Aua le taliaina le togiola mai le fasioti tagata (Numera 35:31) (le lelei).
Fa'ailoa fa'apitoa lenei Mitzva. E taua tele.
(292) Aua e te talia se togiola mai le fasioti tagata. “E lē gata i lea, aua tou te ave se togiola mo le ola o le fasioti tagata ua nofosala i le oti, ae ia fasiotia lava o ia. ‘Aua fo‘i ne‘i ‘outou talia se togiola mo lē ‘ua sola i lona ‘a‘ai o le sulufa‘iga, ‘ina ‘ia toe fo‘i atu o ia e nofo i le nu‘u a o le‘i oti le ositaulaga. ‘Aua ne‘i fa‘aleagaina e ‘outou le nu‘u tou te i ai; auā o le toto ‘ua leaga ai le nu‘u, e lē mafai fo‘i ‘ona fai se togiola mo le nu‘u, ‘ona o le toto ‘ua fa‘amaligiina i luga, se‘i vaganā ai le toto o lē na fa‘amaligiina. O le mea lea ‘aua ne‘i leaga ai le nu‘u tou te nonofo ai, ‘ou te nofo ai; auā o a‘u o le ALI‘I, o lo‘o nofo fa‘atasi ma le fānauga a Isaraelu.” ( Numera 35:31-34 ) Sa tatou talanoaina auʻiliʻili le manatu o le “aai o sulufaʻiga” i le mataupu ua mavae (Mitzvah #260). O le mataupu faavae o loo faamamafaina i inei e leai se mea e suitulaga i le ola o se fasioti tagata. E tatau ona faamaligiina lona toto, auā seʻia oo ina taunuu, e tumau pea ona faaleagaina le laueleele o le folafolaga i lana agasala. I le uiga sili, ioe, o le "laueleele" o le lalolagi atoa, ma o la tatou agasala o le mea lea e faaleagaina ai. Ae o le natura o la tatou agasala e iloa ai pe maua se fofo mo i tatou pe leai. E tofu uma i tatou ma le toto i o tatou lima. Ae pe o se fasioti tagata e leʻi mafaufauina, pe o se fasioti tagata toto malulu? I se isi faaupuga, po ua na ona tatou lē taulau i le tulaga lelei atoatoa a le Atua, pe ua tatou taofia ma le loto i ai ma le lotoleaga o tatou uso ma tuafāfine mai le faia o se faiā ma Ieova?
O le mea lenei ua ou maua: Ua tusi Ioane, “O lē le alofa i lona uso, o loo tumau o ia i le oti. O lē ‘ino‘ino i lona uso, o le fasioti tagata lea; ‘ua ‘outou iloa fo‘i e leai se fasioti tagata e tumau ‘iā te ia le ola e fa‘avavau.” ( I Ioane 3:14-15 ) O le upu Eleni mo le “fasioti tagata” i inei (anthropostonos) e na o le tasi lava le isi taimi o loo maua i tusitusiga paia, i se fuaitau na tatou iloiloina muamua i lenei mataupu. I le Mitzvah #278, tatou te faitau ai, “O outou [Faresaio] mai lo outou tamā le tiapolo, tou te mananaʻo foʻi e fai mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. O ia o le fasioti tagata [anthropoktonos] talu mai le amataga…” ( Ioane 8:44 ) Na faapefea ona avea Satani ma fasioti tagata mai le amataga? Na ia faaseseina Atamu ma Chavvah (aka Eva), ma taitai atu ai i lo la pa'u'u mai le mama. Na te lei fasiotia i latou faaletino (tuueseeseina le tino mai le agaga). Nai lo o lea, na ia fasiotia i latou i le itu faaleagaga. Ina ua mavae le pau, o lo latou neshamah—le gafatia tulaga ese faaletagata mo le nofo ai faaleagaga (tagai Kenese 2:7) sa gaogao mai le olaga. Ma sa tumau pea le ola faaleagaga o Atamu ma lana avā seʻia oo ina faamaligiina le toto mo i laʻua, ma sa la taliaina le taulaga a Ieova e ala i le ofuina o ofu paʻu manu na Ia faia e ufiufi ai lo la lē lavalavā. O loo saunia pea e le Atua se ofu—se ofu o le malamalama—e ufiufi ai agasala a i latou uma o e mananao e fai se mafutaga ma Ia e faavae i le taulaga a Lona Alo. Ae o i latou o le a taofia lenei sootaga mai le faia—o i latou e poloka le faitotoa i le Malo o le Lagi—ua faamatalaina o ni tagata fasioti tagata. Na mātauina e Ioane lo latou ʻinoʻino i o latou uso ma faapea mai o lea ua latou “ola i le oti.”
O lea, i le toe foʻi atu i la tatou sauniga, ua tatou iloa ai e lē mafai ona maua le togiola mo “tagata fasioti tagata”. Ma o “tagata fasioti tagata” masani (o isi tagata uma lava) e mafai ona togiolaina mai le fetuu o a tatou agasala i le na o le “maliu o le [faitaulaga sili].” WHO? “Ina ua faaatoatoaina, ona avea ai lea o [Yahshua] ma tupuga o le faaolataga e faavavau ia i latou uma o e usiusitai ia te Ia, ua valaauina e le Atua e fai ma Ositaulaga Sili ‘e tusa ma le faatulagaga a Mekisateko.’” ( Eperu 5:9-10 ).
293 O le ave faapagota o se tasi na faia se fasiotiga tagata (Numera 35:25) (faamaonia).
(293) Fa'ate'a se tasi na faia le fasioti tagata fa'afuase'i. “Ia faamasino le faapotopotoga i le fasioti tagata ma lē na te tauia ma sui le toto e tusa ma ia faamasinoga. ‘Ona lavea‘i ai lea e le fa‘apotopotoga o lē fasioti tagata a‘i le lima o lē na te tauia ma sui le toto, ‘ona toe fa‘afo‘i atu lea o ia e le fa‘apotopotoga i le ‘a‘ai o le sulufa‘iga na sola ai o ia, ma e nofo ai o ia i lea mea se‘ia oti le ositaulaga sili o lē na fa‘au‘uina i le mea pa‘ia. suauu.” ( Numera 35:24-25 ) E sesē uma le leo o le poloaʻiga a Maimonides. E le o fa'avasegaina o se fa'asalaga maualalo mo se solitulafono maualalo--fa'atagataotau'a e sui ai le fa'asalaga. I le anotusi, ou te toe faaupuina, "Puipui le tagata na faia le fasioti tagata faafuasei." O le tele o le Numera 35 o loʻo popole i le faʻavaeina o aai sulufaʻi e ono ma le faʻamatalaga saʻo o le mea e aofia ai le fasioti tagata faʻasaga i le fasioti tagata faʻafuaseʻi. E matua tuusao uma lava. O le iʻuga i inei, afai na fasiotia faafuaseʻi e se tagata se tasi, e ao i le faapotopotoga o Isaraelu ona puipuia le fasioti tagata mai le “taui ma sui o le toto” ua tofia, seʻia oo ina mafai ona aumaia ma le saogalemu i le aai o sulufaʻiga lata ane, lea e tatau ona nofo ai seʻia oo i le oti. o le Ositaulaga Sili pe afai e manao o ia e malutia mai le tauimasui.
A e galueaiina le faataoto faaperofeta iinei, e alia'e mai se upumoni ofoofogia. Mulimuli ane, ua avea i tatou ma tagata fasioti tagata ona o la tatou agasala. O le vaega fasia, o Yahshua. Ma o le “taui ma sui o le toto” e leai lava se isi na o Ieova lava Ia. O le faamasinoga—e oo lava i le ita—e na o Ia lava e ona. Ae ua faatonuina le “faapotopotoga” ina ia momoli atu ma le saogalemu le tagata solitulafono i le aai o sulufaiga ina ia le afaina ai o ia e le “taui ma sui” a o lei maua e ia le avanoa e maua ai le togiola na maua e le “maliu o le Faitaulaga Sili ( o lē, e pei ona tatou vaai i ai, ua toe fai ma sui o Iesu—ia mātau le faasinomaga i lona faauuina).
O ai la le faapotopotoga? O tagata talitonu, o “tagata paia,” o le aiga o le Atua—e moni, o le aiga o le “taui ma sui o le toto” lea o loo tatou taumafai e faamalumalu i le fasioti tagata! O loo faapea mai Ieova o loo Ia faamoemoe mai ia i tatou e puipuia le tagata ua leiloa ma le agasala mai Lona toasa. (E le tatau ona tatou malutia le fasioti tagata, ua e malamalama—le atalii leaga o Satani o loo taumafai e taitaiseseina agaga—ae na o le fasioti tagata faafuasei, o se faamatalaga e fetaui ma i tatou uma lava seia togiolaina i tatou e ala i le “oti o le Ositaulaga Sili.”) O le mea ua tatou maua iinei o le Tofi Sili! E tatau ona tatou alolofa i e ua leiloloa, faaali atu le alofa ia i latou, tosina atu i latou i se nofoaga saogalemu, ma faailoa atu ia i latou le auala e mafai ai ona faasaoina i latou mai le ita. A maeʻa lena, e pule ia i latou pe nofo i le aai o le sulufaiga pe faʻaogaina o latou avanoa ma le Avenger i fafo.
O lena nofoaga o le saogalemu ua matou taʻu atu ia te oe o le aai o sulufaiga i le igoa o Ierusalema ma isi. O le mafuaaga lea e tatau ai ona tatou oo atu iina a o lei sasaa mai Lona toasa.
294 Ia faatuina aai o sulufaiga e ono (mo i latou na fasioti tagata faafuasei) (Teu. 19:3) (faamaonia).
(294) Fa'atuina aai sulufa'i se ono (mo i latou na fa'afuase'i ona fasioti tagata). “Pe a faaumatia e Ieova lou Atua o nuu e tuuina atu e Ieova lou Atua iā te oe, ma e faatoʻilaloina i latou ma e nofo ai i o latou aai ma o latou fale, ona e vavaeeseina lea mo oe o aai e tolu i totonu o lou laueleele lea e Ieova lou Atua. o lo'o tu'uina atu 'iā te oe e fai mo oe. + Ia e saunia foʻi auala mo oe, ma ia vaevaeina i vaega e tolu o le laueleele o lou laueleele lea e foaʻiina atu e Ieova lou Atua iā te oe e fai mou tofi, ina ia sola ai i inā se fasioti tagata. ( Teuteronome 19:3 ) Na matou talanoaina le mataupu e uiga i aai e ono o sulufaʻiga i lalo o le Mitzvot #260, #292, ma le #293, e faavae i le Numera 35. O i inei ua tatou iloa ai le toe taʻua o le Teuteronome—e talanoa patino atu ai i aai e tolu sa iai. ia faavaeina i le Nuu o le Folafolaga moni. (O le isi tolu sa i le itu i sasaʻe o Ioritana, o le oganuu e leʻi tuuina atu e Ieova iā Isaraelu.) Talu ai na tusia e Maimonides i le senituri lona sefulu TA, e manino mai o lenei poloaʻiga o se anachronism (a itiiti mai e tusa ai ma lona manatu. ). Ua le toe faaaogaina (sei vagana ai se uiga faavaloaga ma faafaatusa) ona ua uma ona faatoilaloina e Isaraelu le Nuu, faatuina aai o sulufaiga manaomia, ona tuliesea ai lea o a latou meatotino faanoanoa—faalua. I se uiga moni, o lenei poloaʻiga e leai se mea e sili atu ona taua i le tausia o le "Tulafono a le Atua" i aso nei nai lo le faatonuga a le Torah i le fausiaina o le Tapeneko i le vao (e ui lava o aafiaga faaleagaga e sili atu ona taua). Talu ai e leʻi talisapaia e Maimonides le faatatauga faaleagaga o se tasi o nei faatonuga, aiseā na ia faaaofia ai lenei faatonuga i lana lisi? Sa tatau ona ia iloa o le usitai moni e le mafai. O le ā sa ia mafaufau i ai?
295 Aua ne'i talia le togiola mai se fasioti tagata fa'afuase'i, ina ia fa'asa'olotoina ai o ia mai le tafeaga (Numera 35:32) (negative).
(295) Aua neʻi talia se togiola mai se fasioti tagata faafuaseʻi, ina ia mafai ai ona faasaʻoloto o ia mai le faaaunuua. ‘Aua tou te ‘ave se togiola mo lē ‘ua sola i lona ‘a‘ai o sulufa‘iga, ‘ina ‘ia toe fo‘i atu o ia e nofo i le nu‘u a o le‘i oti le ositaulaga.” ( Numera 35:32 ) Ua toe foʻi atu, ona o le lē lelei o le aʻoaʻoina: e lē o le faaaunuua—ae o le puipuiga mai le “taui ma sui le toto.” O lona uiga, e le mafai e le fasioti tagata ona faʻatau lona auala mai lona faʻalavelave, aua e ui lava e leʻi taʻusalaina o ia i le fasioti tagata, na ia taʻusalaina i se mea. E leai se faamagaloga mo ia seia oo ina maliu le Faitaulaga Sili. O loo taʻu mai e Ieova iā i tatou e lē mafai ona tatou maua pe faatau mai lo tatou lava faaolataga. E leai se tele o galuega lelei po o ni meaalofa o le a suia ai le mea moni o lo tatou nofosala. E na o le maliu o le Faitaulaga Sili, o Iesu le Mesia—na talia e fai ma taulaga mo i tatou ma maua o se meaalofa mai le Atua—e mafai ona faatau mai ai lo tatou saʻolotoga.
296 Ia tipi ese le povi fafine i le auala na faatonuina (i le togiolaina o se fasioti tagata i luga o le auala, o lē na faia lea mea e leʻi iloa) (Teu. 21:4) (ioe).
(296) Aveese le povi fafine i le auala na faatonuina (i le totogiina o se fasioti tagata i luga o le auala, o le na faia lea mea e leʻi maua). “Afai e maua se tasi ua fasiotia, o loo taoto i le fanua i le laueleele ua tuuina mai e Ieova lou Atua ia te oe e fai mou, a e le iloa po o ai na fasioti ia te ia, ona o atu ai lea o ou toeaina ma ou faamasino ma fua le mamao mai le tagata ua fasiotia. i aai lata ane. Ma e ao ona ave e toeaina o le aai e latalata i le tagata ua fasiotia se povi fafine e leʻi galueaʻiina ma e leʻi tosoina i se amo. E avatu e toeaina o lea aai le povi fafine i lalo i le vanu o tafe ai le vai, e leʻi suaina, e leʻi lūlūina foʻi, ma latou gauia ai le ua o le povi fafine i inā i le vanu.” ( Teuteronome 21:1-4 ) E tatau ona faamasaaina le toto o le fasioti tagata ina ia faamamāina ai le laueleele mai le toto o lē na aafia. Auā e pei ona tatou faitau ai, “O le toto ua leaga ai le nuu, e le mafai foi ona fai se togiola mo le nuu, ona o le toto ua faamaligiina i ai, vagana ai le toto o lē na faamaligiina.” ( Numera 35:33 ) E lelei na mea i le manatu, e pei ona taʻu atu e so o se leoleo fasioti tagata iā te oe. Ae fa'afefea pe a le mafai ona e mauaina le perp? Ae faapefea pe a maalili le mataupu? Na silafia e Ieova o le a tupu lenei mea mai lea taimi i lea taimi, o lea na Ia saunia ai se lesona faatino e suitulaga i le faamasinotonu.
O le tulaga faigata o le fasioti tagata sa nofo i se mea lata ane. O lea, sa tatau ai i “toeaina ma faamasino” ona filifili po o le ā le aai, taulaga, po o nuu e sili ona latalata i le mea na tupu ai le solitulafono. Sa tatau i lenā aai ona saunia se povi poʻa—se povi poʻa, o lona uiga, o le egla, o se povi fafine talavou ae matua—e ave i lalo i se alia lata ane, lea e sui ai le ola o le fasioti tagata. O i inā na gauia ai lona ua (po o le vavae ese—o le upu Eperu araph e mafai ona faauiga i so o se mea) e fai ma togiola mo le fasioti tagata.
Se a le povi, e le'i toso lava se suotosina? Ae aiseā e leʻi faʻatoʻaina ai se vanu? Ou te talitonu o loo taʻu mai e Ieova iā i tatou ona lagona e uiga i le fasioti tagata: e sili atu i mea uma o se maumau mataʻutia. O le tagata manua ua vavaeeseina aʻo leʻi tuʻuina atu i le sosaiete se mea e ono avea ma fua o se olaga sili. E oo lava i le vanu e leʻi faʻaalia lona gafatia. Na foafoaina i tatou ina ia alolofa ma ola faatasi ma Ieova. Afai tatou te filifili e le faia, o se mea e maasiasi ai. Ae afai e taofia e se tasi i tatou mai le faia faapea, o se solitulafono—o se tasi e faalumaina e Ieova.
0 Faamatalaga