Paris Climate Deal UN-faia & Fa'ailoa Mo le Mea-Toso teine

Joseph F. Dumond

Isa 6:9-12 RSCB - ‘Ona fetalai atu lea o ia, ‘Inā ō ia, ma fai atu i lenei nu‘u, ‘Ua ‘outou fa‘alogo moni lava, ‘ae tou te lē malamalama; ‘ua ‘outou va‘ai fo‘i ‘ua ‘outou va‘ai, ‘ae tou te lē iloa. ‘Ia fa‘atōtōina loto o lenei nu‘u, ma fa‘amomoli o latou taliga, ma pupuni o latou mata; ne‘i latou va‘ai i o latou mata, ma fa‘alogo o latou taliga, ma malamalama i o latou loto, ma toe fo‘i mai, ma fa‘amālōlōina. Ona ou fai atu lea, Le Alii e, o le a le umi? Ona tali atu lea o ia, Seia oo ina faatafunaina aai, e leai se mau e nofo ai, ma fale e leai ni tagata, ma faatafunaina le laueleele, ma faatafunaina, seʻia oo ina ave mamao ese e Ieova tagata, ma ua tele le faatafunaina i totonu o le laueleele.

Tala Fou 5855-037
Le Tausaga 3 o le Taamilosaga lona 4 o le Sapati
Le tausaga lona 24 o le taamilosaga lona 120 o le Iupeli
O le aso 25 o le masina lona 9 5855 tausaga talu ona faia Atamu
O le 9 masina i le tausaga lona tolu o le taamilosaga lona fa o Sapati
Le Taamilosaga lona 4 o le Sapati ina ua mavae le taamilosaga o le Iupeli lona 119
O le Sefuluai Tausaga Lona Tolu mo fafine ua oti a latou tane ma tamaiti matuaoti ma sa Levī
Le Taamilosaga o le Pelu, oge, ma Faama'i

Novema 23, 2019

Sapati Saloma i le Aiga Tupu o Ieova,

Fesoasoani i Mafui'e a le Aai o Digos

Ua matou maua i lenei vaiaso tala mai ia Matt Samario o loʻo toe foʻi i Filipaina e fefaʻasoaaʻi ma aʻoaʻo. Sa matou faaaogaina Matt e lafo vave atu le tupe na aoina mo Dennis ma le Usoga i Digos. Ma ou te fia faafetai atu foi ia te outou taitoatasi sa fesoasoani i lenei faalavelave faafuasei.

Shalom uso Joe, ua ou i Digos mo nai aso e sosoo ai e asiasi ia Dennis. Na ou taunuu i le Aso Tofi. E pei ona e iloa, o loo taʻitaʻia e Dennis se faapotopotoga fou ma aʻoaʻoina i latou i le Torah. O le tele o i latou e fou tele i le Torah, o nisi e fou e pei o ni nai masina. O lea la, o loo i ona luma se tiute tauave tele a Dennis. Ae ou te iloa e mafai ona ia faia; o ia o se faiaoga maoae. Na manao Tenisi ou te faailoa atu ia te oe e matua faafetai lava mo lau fesoasoani uma, ma le fesoasoani a Pauline, ma le fesoasoani a Corette, e oo lava i laʻu fesoasoani mo le auina atu ia te ia o se tupe mo le mafuie. O le vaaia muamua o mea na faaleagaina, sa matua leaga lava le tulaga o le aai. O Digos o se tama'i taulaga, ma e 2 faleoloa autu iinei. E tasi le faleoloa o lo'o tapunia atoa ona o le fa'aleagaina o taualuga, e ta'ua o le Gaisano Grand Mall. O le isi faleoloa la'ititi e ta'ua o le GMall e tusa ma le afa tapuni ona o le tele o puipui ma fa'amalama ua fa'aleagaina. E tusa ma le afa o faleoloa o loʻo tatala. Ma o nisi o maketi na tapunia, ae o lea ua tatala. Ou te masalo na tapunia maketi ona o le fefe neʻi paʻu. Ae o le tele o maketi ua tatala nei ma o nisi maketi ua siitia atu mo se taimi le tumau i faleie i fafo e faaauau ai a latou pisinisi, seia oo ina toe faaleleia o latou fale. E foliga mai ua taʻu faatauvaaina e le tala le aafiaga o le mafuiʻe i pisinisi i Digos, ma e leʻi tele se fesoasoani a le malo na latou maua mai le mala o le mafuiʻe. E to'atele tagata na leai ni galuega mo le 2 vaiaso, ae o nisi o lo'o leai lava ni galuega (vaiaso lona tolu). Ona o le faaletonu tau tupe, ua faigata ai ona faatau meaai e ui ua toe tatala maketi ma le Gmall. Ina ua valaau Dennis mo se fesoasoani, e toatele na le mafai ma sa le mafai ona fesoasoani ia te ia ona latou te leʻi manatu e leaga e pei ona fai mai ai Dennis, ona o le taʻufaatauvaaina o ala o talafou. Na matuā lotovaivai ai Dennis. O lea e fa'afetai tele Dennis mo oe ma SightedMoon mo le fesoasoani ia te ia. Sa matua fesoasoani lava outou i se taimi o mana'oga. E mautinoa lava ou te ioe foi, ina ua uma ona vaai i le faaleagaina ma le aafiaga i le aai ma pisinisi. Sa matua fesoasoani lava outou, a e leai se isi na fesoasoani. Sa ou fai atu ia Dennis, ou te faafetai ona sa ou faia se vaega itiiti i le fesoasoani atu foi ia te ia. Ae e sili atu le faafetai ia te oulua ma Pauline mo le faatulagaina ma le talosagaina o se tupe mo Dennis ma lana faapotopotoga. Ia faamanuia Ieova iā te outou uma i le SightedMoon!
O ata eseese o Dennis o tufa atu pe tusa ma le 60 – 7kg taga araisa i ona uso. Ou te manatu o lana Aso Sa lona 3 lea e faia ai lenei mea.

 



O le a e mātauina o loo iai i le pā pito mamao o lenei faapotopotoga i le Aai o Digos a tatou siata o Taamilosaga o le Iupeli. O la tatou fesoasoani i lenei taimi o o latou mafatiaga o le a fesoasoani ia i latou e manatua ai i tatou pe a tatou o atu iina e aʻoaʻo ai ma o le a fesoasoani foi ia Dennis i le aʻoaʻoina o le taamilosaga o le Iupeli i nei tagata.

 

Koliata ma Lo Tatou Malosi Laiti

I le amataga, o vaiaso mulimuli lea o Tala Fou. Ona amata ai lea ona tupu vave le tala mai Ausetalia ma na ou tuu ia Pauline e tamoe ma lena lomiga ma e tatau ona ia faia vave. O aso fa'agata e fa'amalosia ai oe e tu'uina atu sauni pe le tele o le taimi.

O lea na ou tuu ai lenei lomiga mo le vaiaso e maua ai se taimi sili atu e galue ai. Ona pa'u lea o la'u komepiuta ma leiloa uma ai na mea sa ou tuufaatasia ae ou te le'i faaopoopo i la matou upega tafa'ilagi semanu e sefe ai. Soo se taimi lava e tupu ai lenei mea ou te lagona o loo fetalai mai Ieova e le o le mea lena e finagalo o Ia ou te tusia. Ou te iloa e matua faamaualuga lava aʻu ae o le mea lea ou te mafaufau i ai pe a tupu. Ma ou te alu e toe fai.
Ua lua nei vaiaso talu ai na amata ai e le Peresetene Trump le aveese aloaia mai le maliega a Paris i Suiga o le Tau. Ma o le mea lena sa ou manao e taulai i ai. Ma'eu le leai o se fesoasoani tau tupe a le fafine talitane Sili. Ona oo mai ai lea i le vaiaso nei o isi tala fou e maua mai ona o le faagasologa o le Peresetene Impeachment o loʻo faia i Amerika. Ioe, atonu e le o oe o Amerika ma atonu e te maʻi ma vaivai e faʻalogo i na mea uma Trump ma le leaga o ia. Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea ona aʻe le Maketi o Faʻatauga, faʻamaumau faʻamaumau maualuga ma le tulaga o le leai o ni galuega o loʻo i lalo ifo. O se dichotomy o mea moni e foliga mai o loʻo i luga o tala fou i po.
Ona i ai lea o le BREXIT mess e le alu ese i Peretania. Atonu e te fai mai e le o aʻu o se Peretania ma ou te le popole pe latou te o ese pe nonofo. O le a le mea e taua ia te au? Na matou fai atu ia te oe e le alu ese Peretania ia Oketopa 31, 2019 ma e mautinoa lava ua oʻo mai lena aso ma ua alu ma o le teteʻa leaga o loʻo faʻaauau pea e pei o se fafine talitane e leʻi maua se totogi e tuliloa lana Ioane i lalo o le auala. I Peretania o loʻo ou vaʻai i tagata Pro BREXIT o tuleia ma tuʻiina aʻo faʻamalosia i latou i fafo mai faleoloa lautele.

O loʻo tatou vaʻaia foʻi le faʻatupuina o le inoino i Kerisiano i le lalolagi i Sisifo ma le itiiti o lo latou taliaina e le itu tauagavale o loʻo talanoa pea e uiga i le faapalepale i isi.
I luga o nei mea o loʻo tutupu i le lalolagi i tala fou i le taimi nei, ua sili atu loʻu nofouta i le uati i luga o la matou upega tafaʻilagi o loʻo faʻasolosolo i lalo aso seia oʻo i le faʻasologa o mea e gata ai taimi e amata ai. O lea ua tatou i lalo i le na o le 6 masina. O lena lava. O le taimi lava lena o totoe se'ia tau le fulu i le ili ma ua leai se toe foi i tua. Ma afai e leai se mea e tupu e pei ona ou folafola atu ia te oe o le a ou tapunia le upega tafaʻilagi i le faaiuga o le 2020.
O Taamilosaga o le Sapati ma le Iupeli ma a oo mai na Tausaga ma e Paia e le suia. O mea moni na e le mafaafitia ua mafai e tagata uma ona maua ma mafai ona faʻasoa. O le a avea ma malamalamaga o na mea moni aʻo latou faʻaalia valoaga o le iʻuga taimi o le a faʻamaonia moni pe sese e oʻo mai Shavuot 2020, O loʻo fesiligia.

Ou te leʻi fuafua e fai lenei faiva ina ia maua ai le taʻutaʻua po o le tamaoaiga, ma ou te leʻi manaʻo e faia lenei mea i le taimi muamua. O Tusi Tala Fou o se aafiaga alofa-inoino ma afai e le saʻo loʻu malamalama e tatau ona ou taofi.
Seʻi vaganā ua e malamalama po o ai o loo tautala i ai le Tusi Paia i valoaga e mafai ai ona e malamalama i mea o loo tutupu i le taimi nei i tala o le po. E na o le taimi lava e te malamalama ai i le faasologa o talafaasolopito ma o loo tatou i ai uma i le taamilosaga lona 120 o le Iupeli talu mai le foafoaina o Atamu ma le 70th Iupeli Cycle talu mai le foafoaina o le Malo o Isaraelu i le Esoto e mafai ai ona e malamalama i mea mataʻina na tutupu saʻo. nei.

O Valoaga o le Tusi Paia o loʻo oso ese mai itulau ma tuʻi i tatou i le ulu ae o le toʻatele o loʻo mumusu e tilotilo. Ma o le tele o loʻu vaʻavaʻai atu, o le tele foi lea o loʻu vaʻaia o 'ie o le hydra faʻaauupegaina tele e oʻo atu i itu uma o tatou olaga ma sosaiete. O le tele o loʻu vaavaai atu i lenei lalolagi ma vaai i le lavelave o le vevesi o loo iai, ona ou iloa ai lea o le faigofie moni o na ata faavaloaga o loo i le Tanielu ma le Faaaliga. Ma pe a ou vaai ia i latou ou te tauivi mo upu e faaali atu ai ia te oe. Ma e tele naua 'ese'ese 'ese'ese e le mafai ona 'ou fa'aauau pe fa'amatala ma ta'u atu ia te oe mea uma, ae le gata i lea o isi tatou te le'i va'aia.
O le Manu fe'ai e matua'i tele ma mata'utia lona lautele. Ma e itiiti lava lo matou malosi e lapatai ai tagata ona sosoo ai lea ma le Facebook, aveese o matou leo.

I le Ekalesia i Filatelefaia
Fa‘aaliga 3:7 ‘Ia e tusi fo‘i i le agelu o le ekalesia i Filatelefaia: O lē e pa‘ia, o lē e fa‘amaoni, o lē ‘ua i ai le ki a Tavita, o lē na te tatalaina a e lē natia e se tasi; ma tapunia ae leai se na te tatalaina, o loo faapea mai:
Faaaliga 3:8 Ua ou iloa au galuega. Fa‘auta, ‘ua ‘ou tu‘uina atu i o ‘outou luma le faitoto‘a ‘ua matala, e leai fo‘i se tasi na te punitia. Aua ua ia te oe sina malosi itiiti ma ua e tausia laʻu upu ma ua e le faafitia loʻu igoa.
Fa‘aaliga 3:9 Fa‘auta, ‘ou te tu‘uina atu ai i ē o i le sunako o Satani, o ē fai mai o i latou o Iutaia ‘ae leai, a ‘ua pepelo; fa‘auta, ‘ou te fai atu ‘iā te i latou e ō mai ma ifo i ou vae, ma ‘ia iloa ai ‘ua ‘ou alofa atu ‘iā te ‘outou.
Faaaliga 3:10 Ona ua e tausia le upu o loʻu onosai, ou te leoleo foi ia te oe i le itula o le tofotofoga e oo mai i luga o le lalolagi uma, e tofotofo ai i latou o nonofo i le lalolagi.
Faaaliga 3:11 Faauta, ou te vave alu atu. Taofi mau i le mea ua ia te oe, ina ia leai se tasi na te aveina lou pale.

E te iloa, a o ou faitau i lenei mea, ou te mafaufau i taupou popoto e 5 e ui atu i le faitotoʻa matala. Ma ou te mafaufau i laʻu faatalanoaga mulimuli lea na fesiligia ai aʻu i luma o outou uma e faafitia le suafa o Lē na faia aʻu ae taʻu le igoa o Jupiter (Yahweh). Sa ou musu ma sa latou solomuli. Ou te leʻi faafitia Lona suafa, o Ieova.
Fai mai Adam Clarke e uiga i le Upu o loʻu Onosaʻi.

O le upu o loʻu onosai - O le aʻoaʻoga lea na faʻaalia ai oe i le tele o faʻalavelave ma sauaga, ma manaʻomia ai le tele o le onosaʻi ma le faʻamaoni e onosaia ai ona tofotofoga.

Fai mai Jamison Fauset Brown mea nei.

onosai — “tumau.” “O le upu o lo’u onosai” o le upu o La’u Talalelei, lea e aoao mai ai le onosai i le faatalitali i lo’u sau (Faaaliga 1:9). O loʻu tumau o le tumau lea ou te manaʻomia, ma ou te faia. Ua tumau nei Keriso lava Ia, o loo faatalitali ma le onosai seia tulia i fafo lē e faoa faamalosi, ma “e fai Ona fili ma mea e tu ai ona aao.” E faapena foi Lana Ekalesia, ona o le olioli i ona luma o le faasoa atu o Lona malo o le a oo mai, e tumau ma le onosai. O lea, i le Faaaliga 3:11, o loo mulimuli mai ai, “Faauta, ou te vave alu atu.”


E tatau ona tatou tumau seia oo i le iuga o lenei vaitau Uso e. E itiiti lo tatou malosi ae e tatau ona tatou faatuatua iā Ieova e taʻitaʻia a tatou maa i le taulaʻiga. E tatau ona taʻitaʻia i tatou e lo tatou Faʻatuatua i taimi o loʻo i o tatou luma. O i tatou uma lava o se vaega o lenei Ekalesia, ma le tino. Atonu e na o ni fitafita tatalo, ae e te le iloa po o le a le tele o lou manaomia. E mafai ona e fesoasoani e fai lenei galuega i se auala itiiti poʻo se auala tele. Matou te manaʻomia le tele o tagata e laa i luga ma faia se mea e fesoasoani ai i le faʻalauteleina o lenei feʻau. E avatu e nisi tagata mea e lē tele ni a latou mea. Po o le a lava le mea e te faia e fesoasoani ai i le faʻalauteleina o la matou feʻau o oe o se vaega o lenei tino o le taimi mulimuli.

Se'i ou faailoa atu nei ia te oe le tele o lenei Koliata o loo tatou feagai.

Fa'aamiotonuina o le Au Paia

Ou te iloa na ou tusia muamua lenei mea. Ae ina ua ou alu e suʻe lenei faʻamatalaga i le masina na teʻa nei na ou le mauaina. Sa ou sailia le upu sese. Ona fesili mai lea o se tasi ia te au se fesili lea ina ua ou tusia tusitusiga paia mo le tali sa ou maua ai le mea sa ou sailia. O se tatalo na taliina.
Sa matou talanoa pe o le a le faailoga e taʻu mai ai ua saʻo lo matou malamalama ma le taimi matou te o ese ai?
Ou te talitonu o le faailoga muamua e tatau ona matua iloa ma mafua ai ona valaau se tasi o Molimau e Toʻalua i le isi pe a uma ona tupu e pei ona faaalia ia i tatou i le Tanielu 8.

Tanielu 8:13 Ona ou faalogoina lea o le tasi paia o tautala mai, a o le tasi Paia ua fai mai i le ua fetalai mai, Se'ia afea le faaaliga, e uiga i le taulaga i aso taitasi ma le solitulafono e ofo ai, e tuuina atu ai le malumalu ma le itu taua ia te ia. soliina?
Dan 8:14 Ma sa ia fai mai ia te aʻu, Mo le lua afe ma le tolu selau afiafi ma taeao. Ona ta'uamiotonuina lea o le malumalu.

Sa saunoa le Uluai Paia i se mea ae fesili mai le Au Paia lona lua pe o le a le umi e tumau ai lenei faaaliga. O lenei e tatau ona tatou matauina uma o le upu ua faaliliuina o le Malumalu o le mea moni o le upu Au Paia.

H6944   (malosiqo?desh  ko'-desh

mai H6942; ia paia nofoaga po o se mea; e seasea fa'amatala paia: – faapaiaina (mea), faapaiaina (mea), faapaiaina (mea), paia, (X sili) paia (X aso, vaega, mea), saint, sanctuary.
Vaevae ese: O se tasi poʻo se mea ua vavae ese mai isi mo se faʻamoemoe faʻapitoa. [

O le Au Paia ma le autau a Isaraelu (le Au) ua tuueseeseina mai le lalolagi atoa ma o i latou ia o le a solia i lalo o vae i le 2300 aso. O le 6 1/4 tausaga lena. Se'i mavae atu lena 2300 aso ona faatoa faamaonia lea o le Au Paia. O le upu lenei ua faamaonia e matua fiafia lava ia te au ma le upu sa ou sailia ae o le manatu o le upu Avege.
O le mea lea na ou sailia ai. I le Faaaliga o loo i ai faamaufaailoga e 5. O le lotu muamua o le a pulea lenei lalolagi. O le lotu Islama lea o le filemu. Manatua ua ta'u mai ia i tatou o le a latou fai mai filemu le filemu pe a leai se filemu.

Fa‘aaliga 6:1 Na ‘ou iloa fo‘i ‘ina ‘ua tatalaina e le Tama‘i Mamoe le tasi o fa‘amaufa‘ailoga, na ‘ou fa‘alogo fo‘i i le tasi o mea ola e fa e pei o le leo o faititili, ‘ua fa‘apea mai, ‘Inā sau ia, ina matamata.
Faaaliga 6:2 Ona ou vaai lea. Ma faauta, o se solofanua sinasina! Ma sa nofo o ia i luga o le aufana. ‘Ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te ia le paleali‘i, ‘ona alu atu ai lea o ia o le manumālō ma le manumālō.

O Islama o le a manumalo i lenei lalolagi ma pulea i tatou mo se taimi puupuu. Ae i lena taimi puupuu, e pei lava o le taimi na pule ai le ISIS i Sasaʻe Tutotonu, o le a oʻo mai le seoli ia i latou o Kerisiano poʻo Iutaia. Ma o so'o se mea e alu i ai Islama e mulimuli ai le taua lea e tupu lava i le mea e uiga i le faamaufaailoga lona lua.

Fa‘aaliga 6:3 ‘Ua tatalaina fo‘i e ia lona lua o fa‘amaufa‘ailoga, ‘ona ‘ou fa‘alogo atu ai lea i le mea ola lona lua, ‘ua fa‘apea mai, ‘Inā sau ia, ina matamata.
Faaaliga 6:4 Ona alu atu lea o le isi solofanua mūmū. ‘Ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te ia o lo‘o ti‘eti‘e ai, e ‘ave‘esea ai le manuia i le lalolagi, ‘ina ‘ia latou fasioti fo‘i le tasi i le tasi. Ma sa tuuina atu ia te ia le pelu tele.

Faatasi ai ma taua e sau ai le matelaina ma maʻi mai faʻamaʻi ma e mautinoa lava o le mea lea o loʻo talanoa ai le faʻamaufaʻailoga lona 3.

Fa‘aaliga 6:5 ‘Ua tatalaina fo‘i e ia lona tolu o fa‘amaufa‘ailoga, ‘ona ‘ou fa‘alogo atu ai lea i lona tolu o mea ola, ‘ua fa‘apea mai, ‘Inā sau ia, ina matamata. Ona ou vaai atu lea, faauta, o le solofanua uliuli. Ma sa ia nofo ai i luga o le paleni i lona lima.
Fa‘aaliga 6:6 Na ‘ou fa‘alogo fo‘i i le leo i totonu o mea ola e fa, o lo‘o fa‘apea mai, O le koenix o saito i le tenari, ma le tolu koenix o karite i le tenari. Ma aua le afaina le suauu ma le uaina.

O le fa'amaufa'ailoga lona fa o le oti lea ia i latou uma e le taliaina Islama pe liliu mai. Faamolemole ia matau o le 1/4 o le lalolagi o le a pulea e nei fetuu e 4 po o faamaufaailoga e 4 pe mafai foi ona faapea o le 1/4 o le lalolagi o le a oti i nei malaia e 4. O le a maliliu ai pe tusa ma le 2 piliona tagata

Fa‘aaliga 6:7 ‘Ua tatalaina fo‘i e ia le fa‘amaufa‘ailoga lona fā, ‘ona ‘ou fa‘alogo atu ai lea i le leo o lona fa o mea ola, ‘ua fa‘apea mai, ‘Inā sau ia, ina matamata.
Fa‘aaliga 6:8 ‘Ona ‘ou va‘ai atu ai lea, fa‘auta fo‘i, o le solofanua sesega. O le igoa fo‘i o lē ti‘eti‘e ai o le Oti, ‘ua mulimuli atu fo‘i Seoli ‘iā te ia. ‘Ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te i latou le pule i lona fa o le lalolagi, e fasioti i le pelu, ma le fia ‘ai, ma le oti, ma manu vaefā o le lalolagi.

O lea la i totonu o Esekielu o loo i ai se lapataiga ia i tatou e utagia.

Esekielu 5:1 O oe fo‘i, le atali‘i e o le tagata, ‘ia e tago i se pelu ma‘ai, ‘ia e tago fo‘i i se tafi a le oti ulu, ma fa‘ao‘o i lou ulu ma lou ‘ava. Ona ave lea o fua e fua, ma vaevae le lauulu.
Esekielu 5:2 ‘Ia ‘outou susunuina fo‘i lona tolu o vaega i le afi i totonu o le ‘a‘ai, pe a ‘atoa aso o le vagaia; ‘e te ‘ave fo‘i lona tolu o vaega ma tu‘i fa‘ata‘ali‘oli‘o ai i le pelu; ‘e te fa‘ata‘ape‘apeina fo‘i lona tolu o vaega i le matagi, ‘ona ‘ou tō a‘e lea o le pelu e mulimuli atu ‘iā te i latou.
Esekielu 5:3 ‘Ia e ‘ave fo‘i ni nai mea i le aofa‘i, ma nonoa i lou pito.
Esekielu 5:4 Ona toe ave lea o ni mea, ma lafo i totonu o le afi, ma susunu ai i le afi; ona o le a alu atu le afi mai ia te i latou i le aiga uma o Isaraelu.

E ui lava o ē usiusitai iā Ieova ma tausia le feagaiga, ae o le a lafoina nisi i le afi.

Dan 11:35 Ma o le toatele oi latou oe malamalama o le a tautevateva, e faamamaina ma faamamaina i latou, ma faasinasinaina, seia oo i le taimi o le iuga. Auā o lo‘o iai pea mo le taimi atofaina.

O lea ua tatou oo mai i le faamaufaailoga lona 5 o le Faaaliga ma matau le mea na tau atu i na Au Paia.

Fa‘aaliga 6:9 ‘Ua tatalaina fo‘i e ia lona lima o fa‘amaufa‘ailoga, ‘ona ‘ou iloa atu ai lea i lalo o le fatafaitaulaga o agaga o ē na fasia ona o le afioga a le Atua, ma le molimau ‘ua latou faia.
Fa‘aaliga 6:10 ‘Ona ‘alalaga lea o i latou ma le leo tele, ‘ua fa‘apea mai, Le Ali‘i e, le Ali‘i e, le pa‘ia ma le moni, se‘ia afea, ‘e te lē fa‘amasinoina ma taui atu ai lo matou toto i ē nonofo i le lalolagi?
Fa‘aaliga 6:11 ‘Ua foa‘iina atu fo‘i ‘iā te i latou ta‘ito‘atasi ‘ofu papa‘e. ‘Ua ta‘u atu fo‘i ‘iā te i latou, ‘ia latou mālōlō mo sina taimi itiiti, se‘ia fa‘ato‘atoaina lo latou aofa‘i o o latou uso a ‘au‘auna ma o latou uso (o ē o le a fasiotia e pei o i latou).

O le ā le umi seʻia e taui atu ai lo matou oti i ē na fasiotia i matou?

tsa?daq
BDB Fa'amatalaga:
1) ia amiotonu, ia amiotonu
1a) (Qal)
1a1) ia i ai se mafuaaga tonu, ia saʻo
1a2) ia tauamiotonuina
1a3) ia amiotonu (a le Atua)
1a4) ia amiotonu, ia amiotonu (i le amio ma le amio)
1b) (Niphal) ia tuʻuina pe faʻasaʻo, faʻamaonia
1c) (Piel) ta'uamiotonuina, faia ia foliga mai e amiotonu, ia amiotonu se tasi
1d) (Hiphil)
1d1) fai pe aumai le faamasinoga tonu (i le faafoeina o tulafono)
1d2) ia taʻu amiotonu, taʻuamiotonuina
1d3) ia tauamiotonuina, faamaonia le mafuaaga o, laveai
1d4) ia amiotonu, liliu atu i le amiotonu
1e) (Hithpael) ia ta'uamiotonuina o ia lava

O le upu Eleni mo le tauimasui o le Vindicate foi.

G1556 (Malosi)
ekdikeo?
ek-dik-eh'-o
Mai le G1558; ia fa'amaonia, taui atu, fa'asalaina: – a (re-) tauimasui.

O ai o le a tauia le Au Paia o le a fasiotia mo le 2300 Aso? o Ieova. Ae Na te le faia seia uma le 2300 Aso e pei ona taʻu mai ia i tatou i le Tanielu 8. O le a faia e Ieova e ala i lima o Molimau e Toʻalua. O fetuu latou te folafola atu i luga o le lalolagi, ona latou taofia ai lea o le fasiotia o le Au Paia i le 3 1/2 tausaga o molimau e toalua ae faatoa maea le 6 1/4 tausaga.
O lea ou te manatu o le a amata i le fasiotiga o le Peresetene. Ona sosoo ai lea ma le Civil War i Amerika. Na tuua e Liberal le manumalo ae loka le Conservatives ma Christians ona fasiotia ai lea.
I le taimi o le Taua a le Malo, o le UN e agai i totonu e fesoasoani e taofi le taua ae naʻo le puleaina ma amata le faʻaaogaina o aseta a Amerika. Le tosoina o Isaraelu.
E le na o a'u e fai atu lenei mea. Matamata i lenei vitio puupuu mai se tagata lauiloa.

O nei 2300 Aso e amata i le aso talu ona mavae le Shavuot ma e maeʻa i le Tausamiga o Pu 2026. O le taimi lea na amata ai e Molimau e Toʻalua ona fai a latou galuega ma latou galulue mo le 3 1/2 tausaga seia oʻo ina fasiotia i latou i le Paseka i le 2030. Ona tasi lea ‘ua oti i latou ma ‘ua sōsōla ē o totoe i Moapi, ‘ona amata ai lea o le Puapuaga Tele i le lalolagi uma.

Fa'amavae le US mai Paris Accord.

Ina ua manumalo le Peresetene-Filifilia Trump i le palota a Amerika i le palota o Novema 2016 na ia faateia ai le lalolagi. E leai se tasi na manatu o le a ia manumalo. I le tausaga talu ona fai mai, na faalauiloa ai e Peresitene Trump ia Iuni 1, 2016, lona faamoemoe e alu ese mai le Suiga o le Tau i Paris. O le vaiaso na tea nei na ia amata ai le faiga aloaia o le faaui i tua.

Aso Gafua Novema 4th 2019, Trump Admin Amata Aveesea Mai Pale Climate Accord
Na faasilasila mai e le pulega o le Trump i le Aso Gafua e faapea ua alu ese aloaia mai le Paris Climate Accord, faatasi ai ma le faaui i tua o le a maeʻa le tausaga mai le taimi nei.
"Na faia e Peresitene Trump le faaiuga e alu ese mai le Maliega a Pale ona o le le talafeagai o le tamaoaiga o le avega na tuuina atu i tagata faigaluega Amerika, pisinisi, ma tagata fai lafoga e ala i tautoga a Amerika na faia i lalo o le Maliega," o le tusi lea a le Failautusi o le Setete Mike Pompeo i se faamatalaga. "Ua faʻaitiitia e le Iunaite Setete ituaiga uma o faʻamalama, e tusa lava pe faʻatupulaia lo tatou tamaoaiga ma faʻamautinoa le avanoa o tatou tagatanuu i le gafatia taugofie."
O aso nei na amata ai e le Iunaite Setete le faagasologa e alu ese mai le Maliega Paris. E tusa ai ma tuutuuga o le Maliega, na tuʻuina atu e le Iunaite Setete se faʻamatalaga aloaia o lona faaui i tua i Malo Aufaatasi. O le faaui i tua o le a aloaia i le tasi le tausaga mai le tuʻuina atu o le faʻamatalaga.
E pei ona taʻua i lana saunoaga i le aso 1 o Iuni, 2017, na faia ai e le Peresetene Trump le faaiuga e alu ese mai le Maliega a Paris ona o le le talafeagai o le tamaoaiga o loʻo tuʻuina atu i tagata faigaluega Amerika, pisinisi, ma tagata fai lafoga e ala i tautoga a Amerika na faia i lalo o le Maliega. Ua fa'aitiitia e le Iunaite Setete ituaiga uma o fa'aoso, e tusa lava pe fa'atupula'ia lo tatou tamaoaiga ma fa'amautinoa le avanoa o tatou sitiseni i malosiaga taugofie. O a tatou fa'ai'uga e tautala mo i latou lava: US fa'ata'ita'iga fa'aleaga o le ea e a'afia ai le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga na fa'aitiitia i le 74% i le va o le 1970 ma le 2018. US net greenhouse gas kasa na pa'ū i le 13% mai le 2005-2017, e tusa lava pe fa'atupulaia lo tatou tamaoaiga i le 19 pasene.

O e silafia o lenei tausaga, Aperila 22, 2020, o le a faailogaina ai le 50 tausaga o le Foafoaga o le Lalolagi Aso? E te iloa pe aisea na amata ai lenei mea?

O le Aso Muamua o le Lalolagi i le 1970 na faʻapotopotoina le faitau miliona o tagata Amerika mo le puipuiga o le paneta. I le aso 22 o Aperila, 1970, 20 miliona tagata Amerika - 10% o le faitau aofaʻi o le US i lena taimi - na o atu i le auala, kolisi kolisi, ma le faitau selau o aai e tetee i le valea o le siosiomaga ma talosagaina se auala fou mo lo tatou paneta. O le aso muamua o le lalolagi ua fa'amauina i le fa'alauiloaina o le si'osi'omaga fa'aonaponei.
O le Aso o le Lalolagi ua lauiloa nei o se mea sili ona tele i le lalolagi ma na mafua ai ona pasia tulafono iloga o le siosiomaga i totonu o le Iunaite Setete, e aofia ai le Ea Mama, Suavai Malamalama ma Tulaga Endangered Species Acts. E tele atunuu e leʻi umi ae talia tulafono faapena, ma i le 2016, na filifilia ai e Malo Aufaatasi le Aso o le Lalolagi e fai ma aso e sainia ai le maliega o le tau i Pale.

Ma o le taimi taua lenei na auai ai Amerika i le Feagaiga na faia ma le toatele o loo taʻua i le Tanielu 9:27.

(CNSNews.com) – I le Aso o le Lalolagi, faatasi ai ma le afafine o lana tama e lua tausaga o Isabelle i luga o ona vae, na sainia ai e le Failautusi o le Setete John Kerry le Maliega “matagofie” a Paris i Suiga o le Tau i le laumua o Malo Aufaatasi i Niu Ioka, ma taʻua ai “o le feagaiga sili ona malosi, sili ona mataʻutia o le tau na feutagai. ”

O le maliega e le o noatia na faamaonia e le 196 atunuu ia Tesema talu ai i le UN Conference of Parties (COP-21) i Pale.
Na tautino atunuu e matua faaitiitia a latou kaponi "i se taimi vave" ina ia taofia "le si'itia o le vevela o le lalolagi i lalo ifo o le 2 °C i luga aʻe o tulaga tau pisinisi" ma ia "tulaga tupe e ogatasi ma se auala agai i luma. maualalo le kasa oona ma atina'e e mafai ona gafatia le tau."

"O loo tatou i ai i se tuuga i le taimi," o le tala lea a le Failautusi Aoao o le UN, Ban Ki-moon, i ulu o setete ma isi sui o malo saini i le taimi o lana saunoaga amata i le tele o faailoga o le saini i le Aso Faraile.

E le fa'amanaia lea maliliega se'ia le itiiti ifo i le 55 atunu'u o lo'o fa'auluina mai le tele o kasa fa'ato'aga fa'atagata a le lalolagi e fa'amaonia aloaia. Fai mai Kerry, o le US "ua tulimatai atu e auai aloaia i lenei maliliega i lenei tausaga" e ala i le pulega a Peresitene Obama.

“O le sainia o le maliega o le tau i Pale o loʻo faʻatusalia le laasaga faʻasolopito i le taofiofia o aʻafiaga faʻaleagaina o suiga o le tau," o le tweeted Sen. Harry Reid (D-NV).
Sen. Harry Reid. (D-NV) (ata AP)

Peitai o lea maliliega faava-o-malo ua faitioina e le au faitio lea na latou faailoa mai e le i faamaonia e le Senate e pei ona manaomia i lalo o le US Constitution.
Peresitene “E saili Obama e fai lana keke ma ai,” o le tusi lea a Marlo Lewis, o le uso sinia i le Competitive Enterprise Institute (CEI).
"E mana'o Obama i se maliliega lena, e pei o se feagaiga moni o suiga o le tau, pulea faiga fa'alotoifale mo le tele o tausaga a sau, e tusa lava po'o a faiga fa'apolokiki fa'alotoifale ma faiga fa'avae e fiafia i ai ta'ita'i o Amerika i le lumana'i. Ae na te manaʻo foʻi i se maliliega e le o se feagaiga, ina ia mafai ona ia faʻaaogaina faʻatasi, ma le paʻu o se peni, e aunoa ma le auai i le Senate, lea e mate ai le maliliega pe a taunuu.

O isi tagata faitio fai mai o le maliliega o le a pipili ai le tamaoaiga o Amerika ae itiiti pe leai foi se aafiaga i le vevela o le lalolagi.
O le Cato Institute's Patrick Michaels na faʻailoa ia Tesema e leʻi faia e Saina ma Initia ni tautinoga mautu e faʻaitiitia ai a latou CO2. "O le mea lea e leai se mea o loʻo faia e le lalolagi sili ona emitter (Saina) ma le lona tolu-tele tele (Initia), ae o matou, ma o le a tau," o le tusi lea a Michaels.

Ua fuafuaina e Cato e faapea, “o le taofia atoa o le kasa oona i totonu o le US i le va o le taimi nei ma le tausaga 2050 ma le taofia i le zero o le a faaitiitia ai le aofaʻi o le vevela o le lalolagi e na o le sili atu i le tasi vaesefulu o le tikeri.”

O se su'esu'ega tau tamaoaiga na lomia ia Aperila 13 e le Heritage Foundation na maua ai e 206,104 le itiiti ifo o galuega a le US i le gaosiga pe a mulimulita'i i le tautoga a Obama e fa'aitiitia le aofa'i o kasa kasa a le atunu'u i le 28 pasene i le isi sefulu tausaga.

"O nei faiga faʻavae suiga o le tau o le a faʻaalu ai aiga Amerika i luga atu o le $ 20,000 o tupe maua leiloa i le 2035 - ma itiiti, pe afai ei ai, manuia o le siosiomaga e toe maua mai," o le tala lea a le Tala o Measina.
"O lenei taulaga tau tamaoaiga e le aoga le faia: O nei faiga faʻavae ma taumafaiga a le lalolagi faʻapisinisi o le a iʻu ai i se aʻafiaga faʻatauvaʻa i le vevela o le lalolagi."
O H. Sterling Burnett, tagata suʻesuʻe mo le siosiomaga ma faiga faʻavae malosi i le Heartland Institute, na faʻailoa mai o le Paris Agreement o le a iai ni aʻafiaga leaga i tagata matitiva, o atunuʻu atinaʻe o loʻo manaʻomia le avanoa avanoa i suauʻu taugofie ma tele.
"Afai e te alofa i tagata ma le lalolagi, e tatau ona e inoino i le maliega o le tau i Pale. E leai se mea e fesoasoani ai i le paneta, ma o le a taʻusalaina ai le faitau miliona o tagata i le faʻaauauina o le mativa, ”o lana tala lea.

Pe e te malamalama i le uiga moni o lenei mea? Ioe o loʻo i ai le ufiufi, o le laveaʻiina lea o le paneta mai le faʻaleagaina ma le faʻaumatia o manu ma tagata. Ma ina ia fa'alauiloa lenei fa'avaa ua latou fa'aaogaina le tele o saienitisi na totogi mo a latou su'esu'ega pe a fa'atatau i lo latou talitonuga. Ae o lea ua iai a matou faʻamatalaga faʻasaienisi e taʻu mai ai le maualuga o le C02 i aso nei e tutusa ma le 3 miliona tausaga talu ai. O le alaga e faapea ua liusuavai le kiona ma ua siisii ​​i luga le suasami ua faamaonia le sese i ata o fausaga i luga o le vasa mai le selau tausaga talu ai ma faatusatusa i na lava fausaga i aso nei o le sami o loo i ai i tulaga tutusa.


O le a le mea e avatu ai? O loʻo faʻatulagaina ma faʻaogaina mo se mafuaʻaga. Le Mafuaaga Siosiomaga na tuʻuina atu e le UN i foliga o le UNEP lea na faia ia Iuni 1972 ina ua maeʻa mea na tutupu i le Lalolagi i le 1970.

Le Green Climate Fund (GCF) ose fa'aputugatupe fou a le lalolagi ua fausia e lagolago ai taumafaiga a atunu'u tau atia'e e tali atu i lu'itau o suiga o le tau. E fesoasoani le GCF i atunu'u tau atia'e e fa'atapula'a pe fa'aititia a latou kasa kesi (GHG) ma fa'afetaui i suiga o le tau. O lo'o taumafai e una'ia se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ile atina'e e maualalo le fa'apogai ma le fa'aleleia o le tau, fa'atatau i mana'oga o atunu'u o lo'o a'afia i a'afiaga o le tau.

Na fa'atūina e le 194 atunu'u o lo'o auai i le Fono a Malo Aufaatasi i Suiga o le Tau (UNFCCC) i le 2010, o se vaega o le faiga tau tupe a le Feagaiga. O lo'o fa'amoemoe e tu'uina atu le aofa'i tutusa o fa'atupega i le fa'aitiitia ma le fetuutuuna'i, a'o ta'ita'ia e ta'iala ma aiaiga a le Feagaiga.
Ina ua ausia le maliega a Paris i le 2015, na tuuina atu ai le Green Climate Fund se sao taua i le tautuaina o le maliega ma le lagolagoina o le sini o le faatumauina o suiga o le tau i lalo ole 2 tikeri Celsius.

O le UNEP o le pito i luma lea ua faatuina e Satani mo le lalolagi e tetee atu ai i Tulafono a Ieova. O le Tulafono a Ieova. E latou te manatu o loo latou tauivi ma suiga o le tau ae o le mea moni o loo latou tau faasaga i faasalaga ma fetuu a Ieova ona o le lē usiusitai iā te Ia.

O lea la ou te manao ia outou vaavaai uma i le siata e sosoo ai. Na'o lau faitau pe na fa'apefea ona malilie atunu'u e 194 ma fa'atupuina lenei faiga i le fa'aogaina o lenei ta'avale Green Climate. Va’ai la i le mea moni o ai o lo’o faia le a. Ona fesili lea pe aisea?

Ua fa'atulaga e le Fa'aputugatupe ia lava le sini o le fa'aputuina o le $100 piliona i le tausaga i le 2020, e le'o se fa'ailoga aloaia mo le tele o le Fa'aputugatupe lava ia. O le le mautonu po o fea e maua mai ai lenei tupe na mafua ai ona fausia se Vaega Faufautua Maualuga i luga o le Tau (AGF) e le Failautusi Aoao a UN Ban Ki-Moon ia Fepuari 2010. E leai se sootaga aloaia i le va o le AGF ma le GCF, e ui o lana lipoti. ose tasi o puna mo felafolafoaiga i luga o le “gaotia o punaoa” mo le GCF, o se mea o le a talanoaina i le fono a le Komiti Faatino o Oketopa 2013 a le GCF.[8] O lo'o tumau pea fe'ese'esea'iga pe fa'atatau le fa'atupega o le a fa'avae i puna'oa a le malo, po'o le fa'atatauina o tupe tumaoti "leverage" i le aofa'i atoa.[9]

E oo mai i le aso 17 o Me 2017, e $10.3 piliona le aofa'i o le $10 piliona ua fa'amauina, lea e tele lava ina fa'atatau e totogi ai tau amata.[XNUMX]
E le tuʻuina atu e le Komisi Europa se faʻatupega i le tupe. O sui o le EU e saofagā sa'o, ma e o'o atu i le 2016 ua latou tu'ufa'atasia le US$4.7 piliona, toeitiiti atoa le afa o le fa'aputugatupe.[11]
O le leai o ni tupe fa'apolopolo ma le fa'alagolago i pisinisi tuma'oti o lo'o finau ma ua faitioina e atunu'u tau atia'e.[12]

Na tautino le Peresetene Amerika o Obama i le US e saofagā i le US$3 piliona i le tupe. Ia Ianuari 2017, i lona 3 aso mulimuli i le tofi, na amata ai e Obama le fesiitaiga o le $ 500m lona lua i le tupe, ma totoe le $ 2 piliona o aitalafu. O le Peresetene Amerika o Donald Trump i lana fa’aaliga o le fa’amavae o Amerika mai le Maliega i Pale i le aso 1 o Iuni, 2017, na ia faitioina ai fo’i le Green Climate Fund, ma ta’ua ai o se fuafuaga e toe tufa atu ai le tamaoaiga mai le mau’oa i atunu’u matitiva.[13]

E ui lava ina tele atunuu ua tautino e faatupe tupe, ae na o Amerika na auina atu ia i latou le 1 piliona e galulue ai. O Obama lena i le 3 aso mulimuli o lona nofoaiga i le tofi. O isi uma e le'i auina atu se mea. Ma o lea ua taofia e Peresitene Trump nisi totogi mai Amerika. O le a e maitauina e le sao le EU i le tupe ae o loʻo fai mai e sao. O le EU o loʻo i ai i atunuʻu taʻitasi e faia lea mea ona fai mai lea o le puna lea o ulutala.
O lea faatoa e faitau e uiga i se tasi o auala o loʻo taumafai ai le UN e faoa au tupe. Sei ou faaali atu ia te outou se isi e toetoe lava o outou uma e masani i ai.

Fa'amatalaga/ausia o taumafaiga

Na fa'ailoa e Finelani le lafoga o le carbon (po'o le lafoga CO2) e fa'avae i luga o le kaponi o lo'o i totonu o suau'u fa'atosina ia Ianuari 1990 e fai ma meafaigaluega mo le fa'aitiitia o suiga o le tau.
Punavai: UNCSD Secretariat (2010) Questionnaire for the Member States on Experiences, Success Factors, Risks and Challenges with Regard to Objective and Themes of UN Conference on Sustainable Development (UNCSD)

“O le fua faatatau o lafoga na tupu mai i le 1.12/t CO2 i le 1990 i le ?20/t CO2 i le 2010. O nisi o suiga na i ai: o le kesi faanatura na ausia le tau maualalo, ma o peat na tuusaunoaina i le 2005-2010. I le 1994-1996 na fa'aaogaina ai se fa'avae lafoga tu'ufa'atasi o le carbon+energy content. Talu mai le 1997 o le lafoga kaponi na tuʻuina atu naʻo luga o le faʻaaogaina o taavale afi ma faʻamafanafanaga; sa fa'a lafoga le eletise i le kWh ma sa fa'asa'olotoina le suauu. O tupe maua mai lafoga CO2 i le 2010 e tusa ma le 500 miliona (pe tusa ma le 15% o le aofaʻi o lafoga o le malosi). “

Ole 500 Miliona lea i Lafoga ile 2010 e aoina ma fa'aoga mo le a le fa'amoemoe? O loʻo faʻaaogaina e le UN e faʻalauiloa ai lana lisi o mataupu ma faʻatauvalea na malo e le malilie i ai e malilie ma maua se tupe pe le malilie ma maua se mea. Ia, vaai i sini ua latou faatuina. Ou te toe mana'o ia e va'ai mo oe lava ma malamalama o le UNEP na amata lana fuafuaga e fa'asaoina le si'osi'omaga e ala i mea uma i le fa'aaogaina o mataupu a le UNs Human Rights i totonu o lenei fuafuaga. Ma i le 2011 na toe teuteu ai na aia tatau a Tagata e talia ai aia tatau LGBT ma amata ai ona faalauiloa. I le fuafuaga a le UN mo Atinaʻe Gafataulimaina ua latou lisiina 17 sini latou te faʻamoemoe e ausia. Manulauti #5 e na'o le tasi lava e fa'amamaluina e ala i le fa'ateleina nai lo isi uma. Ou te fesili atu pe aisea? Aisea e tatau ai i le siosiomaga ona i ai aia tatau a tagata poʻo LGBTQ? O le a le mea lena e fai ma le Tafola Blue? Ma o le mea inosia lea ua sainia uma e le lalolagi ma malilie i ai i le Paris Climate Agreement lea sa taʻua muamua o le UNEP, poʻo le Rio Summit poʻo le Rio + 20 Summit, le Kyotto Accord, Agenda 21, ma o le taimi nei o le Maliega Paris.

SINI TAU ATINAE GAPATINA
O le 17 Sustainable Development Goals (SDGs) o le fuafuaga sili lea a le lalolagi e fausia ai se lalolagi sili atu mo tagata ma lo tatou paneta i le 2030. Faʻaaogaina e Malo Aufaatasi uma i le 2015, o le SDGs o se valaau mo le gaioiga a atunuu uma - matitiva, mauoa. ma le vaeluaga o tupe maua - e faʻaleleia le manuia aʻo puipuia le siosiomaga. Latou te iloa o le faʻamutaina o le mativa e tatau ona o faatasi ma fuafuaga e fausia ai le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma faʻatautaia le tele o manaʻoga lautele e aofia ai aʻoaʻoga, soifua maloloina, tutusa ma avanoa faigaluega, aʻo foia suiga o le tau ma galue e faʻasaoina o tatou sami ma vaomatua.

O le Vaega mo Sini Tau Atinaʻe Faʻaauau (DSDG) i le Matagaluega o Mataupu Tau Tamaoaiga ma Agafesootai a Malo Aufaatasi (UNDESA) o loʻo tuʻuina atu le lagolago tele ma le faʻaleleia o gafatia mo SDGs ma a latou mataupu faʻatatau, e aofia ai vai, malosi, tau, sami, taulaga, felauaiga. , Saienisi ma tekonolosi, le Lipoti o Atina'e Fa'aauau a le Lalolagi (GSDR), faiga fa'apa'aga ma Atumotu Laiti Atina'e. O le DSDG o loʻo i ai se sao taua i le iloiloga o le faʻatinoina o le UN i le 2030 Agenda ma i luga o faʻasalalauga ma faʻasalalauga e fesoʻotaʻi ma SDGs.

BREXIT MAI EU

Ou te manaʻo nei ia e mafaufau i le BREXIT deal ua toe le mafai ona faʻataunuʻuina i lenei Oketopa 31, 2019. Fai mai le Palemia sau seoli poʻo vai maualuga, fefaʻatauaʻiga poʻo leai se fefaʻatauaʻiga latou te o ese. O lea ua tatou tolu vaiaso mulimuli ane ma o Boris Johnson o loʻo taʻavale solo e pei lava o Theresa May muamua.
O e iloa e totogi e Peretania le 16.4 Billion Pounds i le EU i tausaga taʻitasi o se vaega o lona sui auai i lenei Iuni a Europa? E mafai ona e matamata i lenei vitio puupuu o le a aʻoaʻoina oe i le tau o lenei teteʻa lea latou te fai mai o le a tau ai le UK 39 Billion pauna.

Ua lapataia e Amerika le NATO e totogi

Ua toe taʻua e Donald Trump o le a ia fesoasoani i atunuu o le NATO e totogi 'sea talafeagai'

Ua faia e le Republican le tele o faʻamatalaga faʻapitoa e uiga i faiga faʻavae a Amerika, fai mai e manaʻo e taofi le Nato ae naʻo le totogiina e atunuu o le malo mo le puipuiga.

Na taia e Donald Trump ana faʻamatalaga sili ona tuʻuesea i le Aso Lulu, ina ua maeʻa se aso o feeseeseaiga i lana vala'au mo Rusia e fa'ao'o i totonu ma fa'asa'oloto imeli na tapeina e Hillary Clinton faatasi ai ma se tautinoga e faapea o le mataupu faavae a le Nato e faapea o se osofaiga i le tasi o se osofaiga i tagata uma e tatau ona i ai tuutuuga i atunuu uma o le au paia e totogi “la latou vaega talafeagai”.
“Ou te manao e taofi fānau, ae ou te manaʻo latou te totogia, ”o le tala lea a Trump i se faʻapotopotoga i Scranton, Pennsylvania. “Ou te le manao e faaaoga tatau … O loo tatou puipuia atunuu ia e lei faalogo lava i ai le toatele o tagata i totonu o lenei potu ma tatou iu ai i le taua lona tolu a le lalolagi… Tuu mai ia te au se malologa.

“O lenei afai latou te ola e tusa ai ma a latou matafaioi, e pei ona tatau ai … ma i le ala latou te faia ai lena mea, o le a sili atu lo latou agaga i se auala patino. Ae e tatau ona latou totogi.”
O le Mataupu 5 o le Nato o loʻo tuʻuina mai ai o se osofaʻiga i le tasi sui o se osofaʻiga i tagata uma ma na faʻaaogaina mo le taimi muamua ina ua maeʻa le 9/11.
Na faitioina e le sui filifilia o le Republican sui auai o le Nato e leʻi ausia le sini a le vaega o le faʻaaluina o le 2% o le GDP i le puipuiga. E na o le toalima mai le 28 sui o loo i luga o le ala e faia ai.
“E le o totogia e tagata a latou vaega talafeagai,” o lana tala lea. “Ona fai mai lea o tagata valelea: 'Ae ua i ai sa tatou feagaiga.' Latou te fai mai: 'O le a le mea e tupu pe a osofaʻia e Rusia poʻo se tasi?' Sa ou fai atu: 'Ou te le iloa; ua latou totogia?' … 'Ia, latou te le'i totogiina, ae ua i ai sa tatou feagaiga.'

“Sa ou fai atu: 'Ioe, e iai foi sa latou feagaiga - e tatau ona latou totogi.' O le a tatou iʻu i le taua tolu o le lalolagi puipuia tagata ma e mafai e nei tagata ona totogi, ”o lana faʻaopoopo mai lea.
Na ia faaopoopo mai: “O le a latou totogia pe a fesiligia e le tagata sa'o … Fai mai Hillary Clinton: 'O le a matou puipuia a matou uo i soo se tau.' Ia e fa'afefea ona e maua se tupe pe afai e te fai atu lena mea? O lea la ua tatou manaomia tupe. E tele lava a matou faaletonu.” O ana faamatalaga e foliga mai o loo taʻu mai ai lona talitonu afai e ausia e atunuu uma o le NATO a latou puipuiga o le a faasaoina saʻo ai tupe a le US.

O se vitio lenei mai le fonotaga a Me 2017 o sui o le NATO o loʻo ataata aʻo toe fai atu Peresitene Trump ia i latou e totogi a latou vaega o le maliliega ma o Amerika o loʻo amoina.

UN, NATO, PARIS ACCORD, The Great Whore, le EU, ua leiloa lana tupe maua ma o le a toe tau i tua. Fai mai le Faaaliga e uiga ia Papelonia o au o se masiofo ae le o se fafine ua oti lana tane.

O lo'o Manuia le UN

E fia o le Iunaite Setete e saofagā i le UN?

Ua tusia e le pulega a Donald Trump se poloaiga faʻapitoa e faʻaitiitia ai tupe totogi a Amerika i Malo Aufaatasi e tusa ma le tele 40 pasene. O Sen. Rob Portman, R-Ohio, na ia faʻaalia le tele o le sao a le Iunaite Setete i le faʻatupeina o le UN i le taimi o le faʻamaoniga o le faʻamaoniga mo le UN Ambassador Nikki Haley.
“Pe a totogi uma e a tatou tagata fai lafoga le tusa ma le 22 pasene o le paketi, ou te manatu latou te faʻamoemoe e vaʻai i se sili atu le lelei ma se faʻalapotopotoga e sili atu le faʻamoemoe ma sili atu ona ogatasi ma o tatou tulaga taua,” o le tala lea a Portman. Jan. 18, 2017. "E faʻapefea ona e faʻamoemoe e lagolagoina le saogalemu o le atunuʻu a Amerika, ae ia faʻamautinoa foi o le UN o se tino sili atu ona aoga i le faʻalauiloaina o se lalolagi sili atu le filemu ma le le mautonu?"
O le tala o le tupe a le UN ma le US o loʻo faʻaalia ai le numera a Portman e saʻo, ma afai e aofia ai le tausia o le filemu, e sili atu le maualuga o le pasene.
O le tala o tupe masani a UN o loʻo iai nei e manaʻomia $ 5.4 piliona i luga atu o le lua tausaga. Ise fua fa'atatau ile tele ole tamaoaiga ole atunu'u ma isi mea, Iloiloga a Amerika ua seti i le 22 pasene, pe tusa ma le $1.2 piliona.
E faavae i le tala o tupe a le pulega a Obama, na tuuina atu e le Iunaite Setete le $1.2 piliona i le UN mo le lua tausaga, ma e saʻo Portman.
Ae mo na'o le paketi masani a UN. E sili atu ma le sefulu ma le lua isi lala sooupu a le UN ma galuega o loʻo lagolagoina foi e tala Amerika. O le tasi pito sili ona tele o le tausia o le filemu ma le tau o le tusa $ 7.8 piliona na o lenei tausaga. O le vaega a Amerika o lena tau e sili atu i le 28 pasene, poʻo le $ 2.2 piliona.
O isi lala sooupu a le UN e tolu - e tusa uma i le $100 miliona i le tausaga - o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, Faalapotopotoga o Mea Taumafa ma Faatoaga ma le International Atomic Energy Agency.
Na taʻua uma, e tuʻuina atu e le Iunaite Setete le $ 3.3 piliona i le tausaga e faʻatupe ai galuega a UN. O le tipiina o le 40 pasene o le a sefe ai tagata fai lafoga e tusa ma le $ 1.3 piliona mai le taimi nei $4.1 miliona tala o le tupe a le malo tele a Amerika. O le aʻafiaga i le UN o le a tele, e ui o le aʻafiaga saʻo e faʻalagolago i le faʻafefea ona faʻasalalau solo.

E iai foʻi laʻu tala lea e fai mai e totogi e Amerika le 10 piliona i le tausaga mo le UN Troops.

Taimi mo US taofi le faʻatupeina o 'au tausi filemu' a UN

Na alalaga Liberals i le vaiaso talu ai ina ua fautuaina e Peresitene Trump le tipiina o tupe a Amerika mo Malo Aufaatasi i le 50 pasene. Ua faaleaogaina e Trump Malo Aufaatasi o se "ma'imau taimi ma tupe." O le mea aupito itiiti lena.
O tagata totogi lafoga a Amerika e faʻatupe le faʻalapotopotoga i le $ 10 piliona i le tausaga. O a tatou tupe su'esu'e e fa'aauauina ai se fa'alapotopotoga e fa'amaonia ai tagata sili ona fa'aleagaina aia tatau a tagata i luga o le kelope, palota e le aunoa e faasaga ia Amerika ma tulituliloa le au a Amerika o Isaraelu mo le fa'aumatia.
O le faʻataʻitaʻiga sili ona leaga o le toilalo ma le faʻaleagaina a le UN, peitaʻi, o ana misiona tausi filemu.
O peresitene o Amerika ua mavae na sasaa atu le faitau piliona i galuega o le tausia o le filemu a le UN lea na lagolagoina ai pulega faʻapitoa e pei o Sudan ma Angola. O le mea e sili ona leaga, o i latou nei ua ta'ua o “tagata tausi filemu” ua latou faia ai le toso faamalosi o tagata i le taimi e liliu ai le manava. O fafine ma tamaiti e masani ona sili atu ona fefefe mai fitafita lanu moana a UN nai lo le afaina o taua. Fa'aigoa i latou mission creeps.
I Haiti, na lafoaʻi e le au tausi filemu a le UN otaota otaota i totonu o le vai i le lotoifale, ma faʻaosofia ai le afaina o le kolera lea na maliliu ai le 9,000 i le taimi nei. I isi itulagi ua vevesi e pei o Congo, sa vaavaai atu le au leoleo filemu a o faoa faamalosi e le au fili tagata tagata.
Na fiafia Peresitene Obama ia te ia lava o se tagatanuu o le lalolagi. I le faʻatinoina o lana faʻasalalauga faʻavaomalo, na ia siitia ai Malo Aufaatasi i luga aʻe o faʻalapotopotoga a Amerika - mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻataʻitaʻiina o le Konekeresi e sailia le faamaoniga a le UN o le Iran nuclear deal ma le maliega o le tau i Pale nai lo le sailia o le Senate e faʻamaonia i latou o ni feagaiga.

Ona o lenei tausaga i le masina talu ai na matou maua ai tala o le UN ua gaumativa ma faia vave.

Ua leai se Tupe a le UN i le faaiuga o le Masina

Ua leai ni tupe a Malo Aufaatasi. Faatasi ai ma se paʻu o le $ 230 miliona, e ono leai se tupe a le faalapotopotoga i le faaiuga o Oketopa, o le lapataiga a le Failautusi Aoao ma le sa avea muamua ma Palemia Socialist Potukale António Guterres.
Ua toe faamaonia foi e Socialists latou te le lelei tele i le puleaina o tupe a isi tagata. Ua leva ona iai ni lapataiga a le failautusi aoao o Malo Aufaatasi ma sa avea muamua ma palemia o Potukale e faapea o le faalapotopotoga o loo i ai i se faalavelave. I le tausaga talu ai, Iulai 2018, na oso aʻe ai ulutala fai mai o le faʻalapotopotoga faʻavaomalo ua leva ona i ai i se faʻalavelave loloto. Ona o le $139 miliona ua paʻu i lena taimi, na tusi ai le failautusi aoao e faapea: “O se faalapotopotoga e pei o i tatou e le tatau ona mafatia soo i le gaumativa. Ae e mautinoa lava, e sili atu le tiga e lagonaina e i latou tatou te auauna atu i ai pe a le mafai, ona o le leai o ni tupe faatauvaa, ona tali atu i la latou valaau mo se fesoasoani.”
O se vaega o nei faigata tau tupe na tuuaia i le Iunaite Setete. “Ua lauiloa le le atoatoa ma le soona faaalu o tupe a Malo Aufaatasi. Matou te le toe tuʻuina atu le agalelei o tagata Amerika e faʻaaogaina pe tumau ai le le siakiina, ”o le tala lea a Nikki Haley ia Tesema, o le amepasa a Amerika i Malo Aufaatasi i lena taimi, ina ua malilie i le paketi autu.
Talu mai lena taimi, e leʻi faʻaleleia tele mea mo Malo Aufaatasi.
O le pa'u o le $139 miliona na siitia i le $230 miliona. I se tusi na faʻamoemoe mo le 37,000 tagata faigaluega i le UN secretariat ma maua mai e le CBS News, na taʻua ai e Guterres e leʻi faʻamaoniaina "faaopoopo taofi-gap faiga" e tatau ona faia ina ia mautinoa o totogi ma agavaa e totogi. Fai mai le Failautusi Aoao, o nisi atunuu e leʻi totogiina a latou sea ina ia mautinoa o loʻo faʻatinoina masani a le faʻalapotopotoga.
Ina ia faaitiitia tau, Guterres ta'ua le tolopoina o konafesi ma fonotaga ma faʻaitiitia auaunaga, aʻo faʻatapulaʻaina foi femalagaaiga aloaʻia i naʻo gaoioiga taua ma faia ni faiga e faʻasaoina ai le malosi.
O le fa'avevela ma le fa'a'alili o le a fa'aitiitia i le va o le 6 i le afiafi ma le 8 i le taeao Fa'atalitali le tuai o pepa, fa'aitiitia fa'aliliuga ma leai ni mea e maua fua o konafesi, pei o vai. Ma i le fale 39-fogafale Secretariat, o nisi escalators ma le vai vai teuteu i fafo. ua tapunia. Fa'atusa mo le 'fa'atulagaina o le lalolagi' o lo'o i ai nei, o le fa'alelalolagi o lo'o gaumativa ma pala.

 

O Lima Umi o le fafine talitane o Hydra

Ua uma ona ou faasoa atu mea uma i luga e aumai ai oe i lenei mea i le taimi nei. Ou te siakia Tala Fou lata mai nei ina ia mautinoa ou te le toe faia aʻu. Atonu o loʻo ou faia lenei tusiga mo le taimi lona lua mai le amataga. O Amerika ma Peretania o loʻo toso ese mai le EU i le taimi e tasi. Ua e va'ai atu nei? O le EU, NATO, o le puipuiga lea mo le EU, le UN, toe malosi le faatosinaga a le EU, ma le Paris Treaty ma le EU e manuia ai mai nei fefaʻatauaiga, o loʻo faʻaumatia le tele o piliona mai Amerika. Ona toe foʻi mai lea mai le BREXIT exit. Ua le toe maua e le fafine talitane ana tupe.

Ua taofia e Amerika le totogiina atu i le UN, The Paris Accord on Climate Change, The Green Climate Fund, ma le NATO. Ma o loʻo taofia e Peretania le totogiina o tausaga taʻitasi i le EU. Na matou talanoa e uiga i lenei mea i le taimi lava na manumalo ai le Trump ia Novema 2016. Na matou taʻua o Peresitene Trump ma Paal Peor e faʻaali atu ia te oe le auala o loʻo faʻaalia ai mea o loʻo tutupu i le taimi nei na mea na tutupu ia Isaraelu ae latou te leʻi ulu atu i le nuu folafolaina. I aso nei, ua na o ni nai tausaga o tatou oo mai i le iʻuga o le Aso Lona 6 o le Meleniuma ma ua lata ona ulu atu i le 7th Meleniuma o le mālōlōga ma ua pagatia i tatou i le tapuaʻiga iā Paala Peoro. O le tapua'iga lena o so'o se pu mo le fa'amalieina o feusua'iga, e fa'aoga e pedophilia le matala o gutu o Tamaiti po'o le anus. E fa'aaoga e tamaloloa le mea lava e tasi pe a latou feusua'i ma le isi. O le anus ma le gutu e le o ni totoga faʻafeusuaiga ae na fai mai le UN e tusa ai ma le LGBT ma i latou uma na sainia le feagaiga na faia ma le toʻatele, o le UNEP i aso nei ua taʻua o le Paris Accord on Climate ua faʻamaonia foi lenei manatu faʻasese. .

I la tatou lata mai nei Newsletter, na matou faamatala lelei atu ai foʻi po o ai lenei mana o le Manufeai a Tanielu ma o le ā le igoa i aso nei. Latou te iloa po o ai i latou.


O le Manufeai lenei o se Atunuu ma na amata ia Hamo, Kuso ma Nimarota. O le faiga lava lea o faiga malo faa-sosialis na amata mai lava ina ua mavae le lolo ma faaauau ai pea i Aikupito lea sa tapuaʻia ai le fafine o loo tiʻetiʻe i le manu feʻai ma le manu feʻai.


E oo lava i Initia sa tapuaʻia ai lea lava atua.


Ae o loo talanoa le Tusi Paia e uiga i le Emepaea lona 4 o Tanielu, le manu feʻai lona 4. O le Iuni a Europa lea. Le mea lea e tuʻuina atu i ai e Peretania le piliona i tausaga taʻitasi. O le mea lava lea e tasi o loʻo tautuaina e le NATO lea e tuʻuina atu i ai e Amerika le piliona i tausaga taʻitasi. O le EU lava lea e pulea le UN lea e toe totogi e Amerika le piliona i. Ma o le EU lava lea e tasi na tuleia le Paris Accord lea na toe tuʻuina atu e Amerika le piliona i.

E oo lava i fafo o le Maota o le EU i Brussels o loo i ai le tulafono lenei a le fafine o loo tietie i le manu feai. Latou te tuleia i luga o o tatou foliga ma tatou te le iloa ma e le mafai ona vaai i ai. Pe musu e vaai i ai. O loo talanoa le Tusi Paia i mea moni ae e lē o ni faaaliga o tagata valelea o loo feosofi i luga ma lalo ifo o mauga.



Na latou faaali mai foi ia i matou e ala i le tuu o lenei faailoga i luga oa latou tupe. E moni lenei manu ma e faapena foi le fafine o loo pulea. Na manatu le toʻatele o lenei fafine o le Lotu Katoliko Roma. Sa masani foi ona ou mafaufau i lenei mea. Ae ua leva ona ou talitonu o lenei fafine ma lenei manu e tasi. E pei o le tietie i se solofanua ma e tasi i latou i a latou gaioiga ma amioga.

Le Fafine Talitane Sili ma le Manu
Faaaliga 17:1 Ona sau ai lea o le tasi o agelu e toafitu sa i ai ipu e fitu, ua tautala mai ia te au, ua faapea mai ia te au, Sau ia iinei, ou te faaali atu ia te oe le faamasinoga o le fafine talitane sili, o loo nofo i luga o vai e tele;
Fa‘aaliga 17:2 ‘Ua faita‘aga fo‘i e tupu o le lalolagi, ma ‘ua onanā i le uaina o lana faita‘aga, o ē nonofo i le lalolagi.
Fa‘aaliga 17:3 Na ia ta‘ita‘iina fo‘i a‘u i le vao i le Agaga. Na ‘ou iloa fo‘i le fafine o ti‘eti‘e i le manu fe‘ai mūmū, ‘ua tumu i igoa o le ‘upu fāifāi, e fitu ona ulu ma seu e sefulu.
Fa‘aaliga 17:4 ‘Ua ‘ofu fo‘i le fafine i le ‘ofu pāuli ma le mūmū. Ma sa faaauupegaina o ia i auro ma maa taua ma penina, sa i ai le ipu auro i lona lima ua tumu i mea inosia ma le eleelea o lona faitaaga.
Fa‘aaliga 17:5 ‘Ua tusia fo‘i i lona muaulu le igoa, ‘O le mea lilo, o Papelonia le Aai Tele, o le tinā o fafine talitane ma mea ‘inosia a le lalolagi.
Fa‘aaliga 17:6 Na ‘ou iloa fo‘i le fafine ‘ua ‘onā i le toto o le ‘au pa‘ia ma le toto o ē na fasia Iesu. Ma ina ua ou vaai ia te ia, sa ou ofo i le ofo tele.

Faaaliga 17:7 Ona fai mai lea o le agelu ia te au, Se a le mea ua e ofo ai? ‘Ou te ta‘u atu fo‘i ‘iā te ‘outou le mea lilo a le fafine ma le manu fe‘ai o lo‘o ‘aveina o ia, o lo‘o i ai ulu e fitu ma seu e sefulu.
Fa‘aaliga 17:8 O le manu fe‘ai na e va‘ai i ai, sa i ai, ‘ae leai, o le a alu a‘e fo‘i o ia nai le to e lē gata, ma alu atu i le malaia. E ofo fo‘i ē o nonofo i le lalolagi, o ē e le‘i tusia o latou igoa i le tusi o le ola talu le fa‘avaeina o le lalolagi, pe a latou va‘ava‘ai atu i le manu fe‘ai sa i ai, a e lē o i ai nei, a o lo‘o i ai nei.
Faaaliga 17:9 O le mafaufau foi lenei ua i ai le poto. O ulu e fitu o mauga ia e fitu, o lo‘o ti‘eti‘e ai le fafine.
Faaaliga 17:10 E toafitu foi tupu; ua paʻuʻū e toʻalima, o loo iai le tasi, e leʻi oo mai lava le isi. Ma pe a sau o ia, e tatau ona ia tumau mo sina taimi puupuu.
Fa‘aaliga 17:11 O le manu fe‘ai fo‘i sa i ai, ‘ae lē o i ai nei, o lona to‘avalu fo‘i o ia, o so le to‘afitu fo‘i ia, e alu atu fo‘i o ia i le malaia.
Fa‘aaliga 17:12 O nifo fo‘i e sefulu na e va‘ai i ai, o tupu ia e sefulu, e le‘i maua e i latou se mālō, ‘ae maua le pule e pei o ni tupu i le itula e tasi fa‘atasi ma le manu fe‘ai.
Fa‘aaliga 17:13 ‘Ua tasi le manatu o i latou nei, e avatu fo‘i lo latou malosi ma le pule i le manu fe‘ai.
Faaaliga 17:14 O i latou ia latou te tau ma le Tamai Mamoe, e manumalo foi le Tamai Mamoe ia te i latou. Aua o Ia o le Alii o alii ma le Tupu o tupu. Ma o i latou ua faatasi ma Ia o le au valaauina ma filifilia ma faamaoni.
Fa‘aaliga 17:15 ‘Ua fetalai mai fo‘i o ia ‘iā te a‘u, O vai na e va‘ai i ai, o lo‘o nofo ai le fafine talitane, o nu‘u ia, ma motu o tagata, ma nu‘u, ma gagana;
Fa‘aaliga 17:16 ma seu e sefulu na e iloa i le manu fe‘ai, e ‘ino‘ino i latou i le fafine talitane, ma fa‘atafunaina ma lē lavalavā. Ma o le a latou aai i lona tino ma susunuina o ia i le afi.
Fa‘aaliga 17:17 Auā ‘ua tu‘uina atu e le Atua i o latou loto e fai lona finagalo, ma galulue ma le loto e tasi, ma avatu lo latou malo i le manu fe‘ai se‘ia taunu‘u afioga a le Atua.
Fa‘aaliga 17:18 O le fafine fo‘i na e va‘ai i ai, o le ‘a‘ai tele lea e i ai le mālō i tupu o le lalolagi.

O le Pau o Papelonia
Fa‘aaliga 18:1 ‘Ua mavae ia mea, ‘ona ‘ou iloa atu lea o le tasi agelu ‘ua alu ifo mai le lagi, ‘ua ‘iā te ia le pule tele. Ma sa susulu le lalolagi i lona mamalu.
Fa‘aaliga 18:2 ‘Ua ‘alaga fo‘i o ia ma le leo tele, ‘ua fa‘apea atu, “‘Ua pa‘ū Papelonia le Aai Tele, ‘ua pa‘ū! ‘Ua ‘avea fo‘i ma mea e nonofo ai temoni, ma fale puipui o agaga leaga uma, ma fale o manu felelei uma e ‘inosia;
Fa‘aaliga 18:3 ona o le uaina o le to‘asā o lona faita‘aga ‘ua inu ai nu‘u uma. Ua faitaaga foi tupu o le lalolagi ma ia. Ma sa mauoa le au faatau o le lalolagi i le malosi o lona tamaoaiga.
Fa‘aaliga 18:4 ‘Ona ‘ou fa‘alogoina lea o le tasi leo mai le lagi, ‘ua fa‘apea mai, “Lo‘u nu‘u e, ‘inā ō ‘ese ia ‘iā te ia, ‘ina ‘ia lē tofusia fo‘i ‘outou i ana agasala, ‘ina ‘ia lē maua fo‘i e ‘outou i ona mala.
Fa‘aaliga 18:5 Auā ‘ua fa‘atasia ana agasala, e o‘o lava i le lagi, ‘ua manatua fo‘i e le Atua ana amioletonu.
Fa‘aaliga 18:6 ‘Ia e taui atu ‘iā te ia e pei ‘ona tauia mai e ia ‘iā te oe, ‘ia fa‘alua fo‘i ‘iā te ia, e tusa ma ana galuega. I le ipu na ia paluina, faʻafefiloi faʻalua ia te ia.
Fa‘aaliga 18:7 E pei ‘ona vi‘ia e ia o ia lava, ma ‘ua ola fa‘apenā, ‘ia fa‘apea fo‘i ‘ona tele o le puapuagā ma le fa‘anoanoa. Auā ‘ua fai ifo o ia i lona loto, ‘Ou te nofo o se masiofo, e lē o a‘u fo‘i o se fafine ‘ua oti lana tane; ma ou te le iloa lava se faanoanoa.
Faaaliga 18:8 O le mea lea e oo mai ai ona mala i le aso e tasi, o le oti ma le faanoanoa ma le oge. Ma o le a faaumatia o ia i le afi, ona o le Alii le Atua o le faamasino ia te ia e malosi.
Fa‘aaliga 18:9 O tupu fo‘i o le lalolagi o ē ‘ua faita‘aga ma nonofo fa‘atasi ma ia, latou te fetagisi ‘iā te ia, ma latou fētāgisi ‘iā te ia pe a latou iloa le asu o lona susunuina;
Fa‘aaliga 18:10 ‘Ua tutū mamao mai ‘ona o le mata‘u i lona puapuagā, ‘ua fa‘apea atu, “Oi talofa! Oi talofa i le aai tele, Papelonia, le aai malosi! Auā o le itula e tasi na o‘o mai ai lau fa‘amasinoga.
Fa‘aaliga 18:11 E fetagisi ma fa‘anoanoa fo‘i ē fa‘atau‘oa o le lalolagi ‘ona o ia, auā e lē toe fa‘atauina e se tasi a latou uta;
Fa‘aaliga 18:12 o le uta o auro, ma ario, ma ma‘a tāua, ma penina, ma ‘ie vavae, ma le pāuli, ma le silika, ma le mūmū, ma au la‘au uma, ma ipu nifo elefane uma, ma ipu uma o la‘au tāua. , ma ‘apamemea, ma u‘amea, ma maamora;
Faaaliga 18:13 ma kinamoni, ma mea manogi, ma suauu, ma pulu lipano, ma uaina, ma suauu, ma falaoamata lelei, ma saito, ma manu, ma mamoe, ma solofanua, ma kariota, ma pologa, ma agaga o tagata.
Fa‘aaliga 18:14 ‘Ua te‘a fo‘i ‘iā te oe fua o le tu‘inanau o lou agaga, ‘ua te‘a fo‘i ‘iā te oe mea lo‘o lelei uma ma mea pupula, ‘e te lē toe maua lava, e leai lava.
Fa‘aaliga 18:15 O le ‘au fa‘atau‘oa o ia mea, o ē na fa‘atamaoaigaina ‘iā te ia, e tutū mamao mai i latou ‘ona o le mata‘u i lona puapuagā, o lo‘o fetagisi ma fa‘anoanoa.
Faaaliga 18:16 ma faapea atu, Oi talofa! Oi talofa i le aai tele ua ofu i le ie vavae ma le pāuli ma le mūmū, ma ua teuteuina i auro ma maa tāua ma penina!
Fa'aaliga 18:17 Aua i le itula e tasi na fa'aumatia ai oa tetele. O taulelea uma foi, ma tagata uma o i luga o vaa, ma tautai, ma i latou uma o e galulue i le sami, ua tutu mamao mai.
Fa‘aaliga 18:18 ‘Ua ‘alaga fo‘i i latou, ‘ina ‘ua latou iloa le asu o lona mū, ‘ua fa‘apea ane, “Se a le mea e tusa ma le ‘a‘ai tele?
Fa‘aaliga 18:19 ‘Ona latou togi lea o le efuefu i luga o o latou ulu, ma ‘alalaga, ma fetagisi ma fa‘anoanoa, ‘ua fa‘apea atu, “Oi talofa! ‘Oi talofa i le ‘a‘ai tele, ‘ua fa‘amaua‘oa ai i latou uma sa i ai va‘a i le sami i ana tau! Aua i le itula e tasi na faaleagaina ai o ia.
Fa‘aaliga 18:20 ‘Ia ‘oli‘oli ‘iā te ia, le lagi e, ma le ‘au ‘aposetolo pa‘ia, ma le ‘au perofeta, auā ‘ua fa‘amasinoina e le Atua la ‘outou fa‘amasinoga ‘iā te ia.
Fa‘aaliga 18:21 ‘Ua tago fo‘i le tasi agelu malosi i le ma‘a e pei o le ma‘aolo tele, ma lafo i le sami, ‘ua fa‘apea atu, “E fa‘apea fo‘i ‘ona lafotūina o Papelonia le ‘a‘ai tele, e lē toe maua lava.
Faaaliga 18:22 Ma le leo o le au kitara, ma le au fai pese. e lē toe lagona fo‘i ‘iā te oe le ili faili, ma ē ili pū. E lē toe maua fo‘i ‘iā te oe tufuga uma o so‘o se tufuga. Ma o le leo o se olo e le toe lagonaina lava ia te oe.
Fa‘aaliga 18:23 E lē toe susulu atu fo‘i ‘iā te oe le malamalama o le lamepa. Ma o le leo o le faatoafaiava ma le faatoanofotane e le toe faalogoina ia te oe. Auā o au fa‘atau‘oa o tagata sili i le lalolagi; auā o au togafiti fa‘ataulāitu na fa‘asesēina ai nu‘u uma.
Fa‘aaliga 18:24 Na maua fo‘i ‘iā te ia le toto o perofeta, ma le ‘au pa‘ia, ma i latou uma na fasiotia i le lalolagi.

Faatusatusa le mea o fai mai ai le Faaaliga 18:7 ma Isaia;

Le Faalumaina o Papelonia
Isai 47:1 Ia sau i lalo, ma nofo i le efuefu, le tama fafine taupou a Papelonia; nofo i luga o le eleele. E leai se nofoālii mo oe, le tama fafine a Kaletaia. Auā o le a lē toe ta‘ua oe, o le agavaivai ma le maaleale.
Isa 47:2 Ave maaolo ma olo falaoa. Ia tulei i tua lou veli, toso i luga lou sakete, tatala lou vae, ia sopoia vaitafe.
Isa 47:3 E fa'aalia lou lē lavalavā, e iloa fo'i lou mā; O le a ou tauimasui ma ou te le feiloai ia te oe o se tagata.
Isa 47:4 O lo tatou Togiola, o Ieova o Au o lona suafa lea, o le Paia e Toatasi o Isaraelu.
Isai 47:5 Nofo ia e le leoa, ma alu i le pogisa, le tama fafine a Kaletaia; auā e lē toe ta‘ua oe o le matai fafine o malo.
Isaia 47:6 Na ‘ou ita i lo‘u nu‘u, ‘ua ‘ou fa‘aleagaina lo‘u tofi, ma ‘ou tu‘uina atu i latou i lou lima. E te leʻi alofa mutimutivale foʻi iā i latou; ‘ua e fa‘ae‘e lava lau amo i ē matutua.
Isa 47:7 Na e fai mai foʻi, E fai aʻu ma matai fafine e faavavau; o lea ‘ua e lē tu‘u ai i lou loto ia mea, ‘ua e lē manatua fo‘i lona gata‘aga.
Isa 47:8 O lenei, ‘ia e fa‘afofoga mai i lenei mea, Le tagata fa‘afiafia e, o lē e nofo fa‘atamala; o lē ‘ua fai ifo i lona loto, O a‘u nei, ‘ae leai se tasi; Ou te le nofo pei o se fafine ua oti lana tane, ou te le iloa foi le oti o se fanau.
Isaia 47:9 Ae o nei mea e lua e oo mai ia te oe i le taimi e tasi i le aso e tasi, o le toesea o fanau, ma le fafine ua oti lana tane. O le a latou o mai ia te oe i lo latou atoatoa ona o le tele o au togafiti faataulaitu, ma le malosi tele o au togafiti faataulaitu.
Isa 47:10 Auā ‘ua e fa‘atuatua i lau amio leaga; ua e fai mai, E leai se tasi e vaai mai ia te au. O lou poto ma lou iloa, ua faapi‘opi‘o ai oe; ma ua e faapea ifo i lou loto, O a'u nei, a e leai se tasi.
Isa 47:11 Ae o le a oo mai le leaga ia te oe; e te le iloa lona tupuaga. E pa‘ū fo‘i le leaga ‘iā te ‘outou; e le mafai ona e tuu ese. Ma o le a oo mai faafuasei ia te oe le faatafunaga, o le ae le iloa.
Isai 47:12 O lenei, ia e tu ma au togafiti fa‘ataulāitu, ma le tele o au togafiti fa‘ataulāitu, na e tigā ai talu ‘ona e taule‘ale‘a. Atonu e mafai ona e manuia; atonu e te aumaia le mataʻu.
Isa 47:13 Ua e vaivai i le tele o au fuafuaga; o lenei, ‘ia tutū i luga le ‘au va‘ai ma lavea‘i ‘iā te ‘outou, o ē va‘ai fetu, ma fa‘ailoa atu mea o le a o‘o ‘iā te ‘outou i masina fa‘ato‘ā va‘aia.
Isa 47:14 Faauta, e avea i latou e pei o tagutugutu o saito; e susunuina i latou i le afi; latou te lē lavea‘iina i latou lava mai le malosi o le afi; e leai se malala e faamafanafana ai; po o le afi, e nofo ai i ona luma.
Isaia 47:15 E fa‘apea fo‘i ‘iā te oe o ē na e tigāina ai, o au fa‘atau‘oa talu ‘ona e taule‘ale‘a. Ua taʻitasi ma fesēaʻi i lona lava ala; e leai se tasi na te faaolaina outou.

I fa'aputuga fetu o lo'o i ai le tasi fa'aputuga e igoa ia Andromeda ma o lona uiga o le pule o tagata. E ala i le faitauina o igoa o fetu e mafai ona e aʻoaʻoina ai le tala o loʻo taʻu mai ia i tatou. Na tuuina atu e Andromeda o ia lava i lana pele o Cetus ma sa ia tuuina atu mea uma ia te ia. Na ave uma e Cetus ma ita ia te ia. I le faaiuga na saisai o ia e Cetus i le papa ma tuu ai iina e oti ai. Sa ia tosoina o ia ma tuua ai o ia iina e le lavalavā e aunoa ma se mea. Sa alu atu o ia e fasioti ia te ia ina ua vaai atu Perseus ia te ia ma alofa ia te ia, ona laveaʻiina lea o ia ina ua uma ona tipi ese le ulu o le manu feʻai Cetus.
O tala alofa uma na fa'amatalaina e fa'avae i luga o lea lava fe'au. Ua ave e le alii leaga le fafine ma saisai i le auala o nofoaafi e fasioti ai ona o le le totogiina o le lisi. O le tagata lelei na te laveaʻiina o ia i le taimi tonu lava ina ua uma ona lavea e le tagata leaga.

O se atavali lea na tusia e Joachim Wtewael, i le Louvre. Na faia i le 1611.

A o taoto Isaraelu i le moega ma Asuria, na te leʻi osofaʻia o ia. O lea la ua malepe ma e lē o toe umi ona ia tau lea ma ia. Taua ma Amerika ma Peretania. O nu'u e lua o le igoa o Isaraelu o lo la tofi o le ulumatua. Ua matou faʻaali atu ia te oe pe faʻafefea ona tuua e Peretania le EU e ala ile BREXIT. Ua matou faʻaali atu ia te oe le auala o loʻo tipiina ai e Amerika tupe i NATO ma le UN ma le Feagaiga a Paris. O le EU, Papelonia ma Cetus o le a le avea ma se fafine ua oti lana tane. Isaraelu, Andromeda o le a toso faamalosi ma sasa leaga o le a latou latalata i le oti a o leʻi laveaʻiina o ia mai ia Satani.
Mafaufau nei la i le lapataiga i le Faaaliga lea faatoa e faitau ai ma iloa ua tatou i ai i na taimi i le taimi nei. Ou te iloa na fai mai e tagata lenei mea mo le 2,000 tausaga. O lea e te filifili ma e faamasinoina mea na tutupu i tala o le po ma e faitau i lau lava Tusi Paia. E te filifili. Matauina le tagi a le faioloa i le leiloa o tupe ona o le faatafunaina o Papelonia lea o le EU ma le tele o ana feagaiga tau fefaatauaiga ma le tele o atunuu.
O lea seʻi ou aveina oe ma faaali atu ia te oe ia faaputuga fetu o loo vaaia nei i lenei taimi o le tausaga ma faaali atu ia te oe savali faavaloaga o loo i ai. E lē o se suʻesuʻega o fetu ae o loo aumaia mai le Tusi Paia, e pei ona matou faailoa atu iā te oe.
I le faaputuga fetu o Aries o loʻo i ai se decan, e taʻua i aso nei o Cetus le manu feʻai tele poʻo le sauʻai sami. O le fili fa'anatura ma le 'ai o I'a. O le Leviatana lea a Iopu ma Isaia.

Iopu 41:1 “E mafai ea ona e toso ese le Leviatana i le mātau, pe maileia lona laulaufaiva i le manoa e te tuu i lalo? 2 Pe e mafai ea ona e tui i lona isu se ū, Pe e tuʻia foʻi lona auvae i le mātau? 3 Pe na te faia ea ni ʻaiʻoi e tele iā te oe? Pe e tautala filemu ea o ia iā te oe? 4 Pe na te faia ea se feagaiga ma outou? E te avea ea o ia ma auauna e faavavau? 5 Pe e te taʻalo ea iā te ia e pei o se manulele, Pe e te nonoa ea o ia ma au auauna fafine? 6 Pe e faia ea e au uō se taumafataga mo ia? Pe latou te vaevaeina ea o ia i tagata faatauʻoa? 7 Pe e mafai ea ona e faatumuina lona paʻu i tao, Po o lona ulu i tao fagota? 8 Ia faaee lou lima iā te ia; Manatua le taua-Aua le toe faia! 9 E moni, e sesē so o se faamoemoe e manumalo iā te ia; E lē faagaeetia ea se tasi i le vaai atu iā te ia? 10 E leai se tasi e sauā tele e na te faaoso o ia. O ai la na te mafaia ona tetee mai ia te A'u?

I inei, o loo faaali atu ai e Ieova iā Iopu le mataʻutia o le Leviatana ma le auala e tatou te faaeteete ai ina ia aua neʻi faaosoina. O lea la, o loo faapea mai o ia, afai o aʻu o Ieova na faia le Leviatana, o ai la e mafai ona tetee mai iā te aʻu?

 Salamo 73:13 Na e vaeluaina le sami i lou malosi; Na e nutililiia ulu o gata o le sami i le vai. 14 Ua e nutililiia ulu o Leviatana, + ma avatu iā te ia e fai ma meaʻai ma tagata o loo nonofo i le toafa.

O le a sili atu le uiga o lenei Salamo pe a e manatua la matou aoaoga e uiga i le motusia. Ae o ai tagata i le vao? Ioe e te iloa, taimi, taimi ma le afa taimi.

Isaia 26:21 Aua faauta, e afio mai le Alii ai lona afioaga e faasala i e nonofo i le lalolagi ona o a latou amioletonu; E fa‘aalia fo‘i e le lalolagi lona toto, e lē toe ufitia fo‘i ona tagata na fasia.
Isaia 27:1 O lea aso o le a faasalaina ai e le Alii i Lana pelu malosi, tele ma le malosi, le Leviatana le gata sola, le Leviatana le gata fe‘ai; Ma o le a Ia fasia le manu fetolofi o loo i le sami.

O lenei fa'aputuga fetu o Cetus e ta'ua fo'i o Knem, o lona uiga Fa'ato'ilaloina. Ua faaataina o se ulu mataʻutia ua solia i vae e le puaa, o le fili masani o le gata. E i luga a'e le ulu o le manu ma o le isi fili o le gata.
O le igoa Eperu mo le fetu sili ona susulu i le auvae o le Menkar, ma o lona uiga o le fili saisai pe filifili filifili. O le isi fetu sili ona susulu o loʻo i le siʻusiʻu ma e taʻua o Diphda poʻo Deneb Kaitos ma o lona uiga o le faʻaumatia poʻo le togi i lalo.
E iai le isi fetu i le ua e igoa ia Mira o lona uiga o le Fouvale. E 7 taimi e mou atu ai lenei fetu i le ono tausaga. E sili ona susulu mo le 15 aso. O se fetu feliuliua'i po'o se malamalama le tumau.
O lo'o pipi'i i le ua o le manu fe'ai o lo'o alu a'e i luga ma o lo'o uuina i'a e lua e ta'ua o Pisces. O le faaili i le gagana Arapi o Al Risha ma e mafai ona faauigaina faagutu. O i'a e lua na ou manatu o Isaraelu ma Iuta. O lea ua ou mafaufau pe le o le uiga o Efaraima ma Manase, po o mea uma e lua.
O le isi faaputuga fetu o Aries tatou te vaaia ai le Tamai Mamoe o aapa mai ma uu le fusi. E na o le Tamaʻi Mamoe e mafai ona saisaitia Satani ma ua ia faasaʻolotoina foʻi i tatou mai i le pule na ia pulea ai i tatou.

Hosea 11:4 Na ‘ou tosoina i latou i maea mālū, ma fusi o le alofa, ma ‘ua pei a‘u ‘iā te i latou o ē ‘ave le amo i o latou ua.

A o tatou vaavaai atu i ia faaputuga fetu e pei lava o loo tatou faitauina se tala malie. Tasi ata ma ni nai faamatalaga. Ona tatou vaavaai lea i le ata e sosoo ai e vaai po o le a le mea e sosoo ai. E faapena foi ona tupu iinei.
I le isi faaputuga fetu, tatou te vaʻai ai Andromeda. O ia o se tamaitai lalelei ae o lea ua sili ona faanoanoa i filifili i ona vae ma ona lima e le mafai ai ona tulai i luga. Ua i ai o ia i le pagatia ma le puapuaga, ma ua leai se fesoasoani. Ua sauaina o ia ma fai faamalosi ma tuua ai ua oti. E na o se ieie mo lavalava, lea e ufiufi ai se vaega o ia. O Amerika ma Peretania e leʻi faʻasalaina, ae o le a faia.
O le Denderah Zodiac e taʻua lona Set o lona uiga o se masiofo. I le faaEperu ua ta'ua o ia o Sirra le filifili. O le fetu sili ona susulu e taʻua i le Arapi Al Phiratz o lona uiga o le malepelepe. O le isi fetu i le faaEperu o Mirach o lona uiga o le vaivai po o le matapogia, o le isi i le gagana Arapi o Al Anak o lona uiga o le taia i lalo., Misara le saisai po o le saisai, ma Al Mara le mafatia. Persea le faaloaloa ma Adhil le puapuagatia pe mativa.
Faitau le isi tala a Isaia le tagata suʻesuʻe fetu i le Isaia 52:1

Ala mai, ala mai! Ia ofu i lou malosi, Siona e; Ia oofu ou ofu matagofie, Ierusalema e, le aai paia! Auā e lē toe ō mai ‘iā te ‘outou o lē ‘ua lē peritomeina ma lē ‘ua lē mamā. 2 Lulu ia oe mai le efuefu, ia e tulai; Nofo i lalo, Ierusalema e! Tatala oe lava mai noanoaga o lou ua, le afafine o Siona na faatagataotauaina! 3 Auā o lo‘o fa‘apea ‘ona fetalai mai o le ALI‘I: “ ‘Ua fa‘atau fua ‘outou e ‘outou, e fa‘atauina fo‘i ‘outou e aunoa ma se tupe.

O loo talanoa Isaia i se fafine talitane ma faatau atu o ia e aunoa ma se totogi. O ai e latalata i le oti ma i le tulaga o le fiu, e ala mai, aua ua latalata mai lona togiola.
O fetu o Andromeda sa lauiloa foi i Kaletaia i senituri a o leʻi oo i talatuu Eleni ma Roma. O iina, na taʻua ai o ia o le teine ​​​​noi filifili ma le faʻaumatia o Cetus, o le sami na faia e Perseus na tutusa i la latou tala e Marduk ma le tarako Tiamat. O le Talafatu a le toa na te fasia le sau'ai leaga, e masani ona manumalo i le lima o se teine ​​lalelei i le sa'o sa'o, o se tasi lea o tala tuai sili ona taatele i tala faasolopito ma tala fagogo. E matua tutusa lava le tala. Na'o lau fa'ai'uga, o tala fa'apea e i ai se tupuaga masani; o le sili ona anamua o lenei ata Selesitila o le Fafine Nonoa.

Salamo 19:1-4 Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; Ma ua faaali mai e le vanimonimo Lana galuega aao. 2 E tautala mai le aso i lea aso ma lea aso, e faaalia mai foʻi le poto i lea pō i lea pō. 3 E leai se tautalaga po o se gagana e lē lagona ai o latou leo. 4 Ua alu atu la latou manoa i le lalolagi uma, ma a latou upu e oo atu i le tuluiga o le lalolagi. O i latou ua Ia faatuina ai se fale fetafai mo le la

O po uma e taʻu mai ai lenei tala ia Andromeda ma e tatau ona tatou malamalama uma aʻo leʻi toe foʻi mai le Mesia o le a latalata le oti ma falepuipui Isaraelu, ua faʻaumatia ma vete. Matou te vaʻai i lenei mea i tala fou i le po i le taimi nei e pei ona ou fai atu pe faʻafefea ona leiloa e le EU, Siamani, le UN ma le NATO a latou tupe maua ma o le a osofaʻia ma toso teine ​​ma ave uma mea o loʻo i ai i le masiofo o Isaraelu i le lumanaʻi. Ua faufautane Isaraelu i le Tupu, ua avea ai o ia ma masiofo. Ae fai mai le fafine talitane e nofo o ia o se masiofo, ae le o se fafine ua oti lana tane. Ua faamoemoe o ia e ui atu i le faitotoa i le Mesia e pei o taupou valelea e 5 na manatu e tau ina ta'u mai ou te le iloa outou, outou o e fai amio leaga.
I le faavaa e sosoo ai, tatou te vaaia ai le afio mai o le Togiola ma o le faaputuga fetu lea o Perseus, Le Ta'ape, o le lavea'iina o le au faaolaina. I le faaEperu o lona igoa o Peresa.

Mika 2:12 “Ou te faapotopotoina lava outou uma, Iakopo e, ou te faapotopotoina lava e ua totoe o Isaraelu; ‘Ou te tu‘u fa‘atasia i latou e pei o mamoe o le lotoā, e pei o le lafu mamoe i totonu o lo latou vao lafulemu; O le a latou faia se leo tele ona o le toatele o tagata. 13 E alu aʻe foʻi i o latou luma lē na te talatala; E oso atu i latou, e ui atu i le faitoto‘a, ma ō atu ai; E muamua atu lo latou tupu i o latou luma, ma le Alii o lo latou ulu.”

O iinei o loo i ai se tagata malosi, o loo laa ma le vae e tasi i luga o le fetu sili ona pupula o le ala susu, o loo ofuina se pulou i Lona ao ma apaau i Ona vae. Ua ia uuina foi le pelu tele i Lona aao taumatau, a o lona aao agavale o loo ia aveina ese ai le ulu o le fili ua Ia fasia. O le ulu lea o lo'o aveina a'e ua ta'ua e Eleni o Medusa, o lona uiga o le ua soli i vae. Ua ta'ua foi e le Eperu o Rosh Satani, o le ulu o le fili. I le Arapi Al Oneh poʻo Al-Ghoul ma o lona uiga o le faʻatoʻilaloina poʻo le agaga leaga.
O Medusa i Tala Fa'asolopito o se ulu e tumu i gata. E iai fo'i se fetu i lona ulu, e fesuisuia'i fo'i ma e sau ma alu e pei o le fetu o lo'o i le Cetus. E foliga mai o loo iai pea i le fili se fetu fesuisuiaʻi i totonu. Tasi e sau ma alu. E le o se moli tumau. O lenei ulu o Medusa ua faamanatu mai ai ia i tatou le Manufeai o Faaaliga e tele ulu ma seu.
O le a ou tuʻuina atu le tagata faitau e alu i le tala faʻasolopito ma faitau pe faʻapefea ona foliga tutusa lenei Perseus ma le Mesia aʻo ia fasiotia le Manu feai e alu aʻe mai le sami ae o le a fasiotia le teine ​​Andromeda. Ona ia faaipoipo lea i lenei teine ​​ma avea o ia ma ana masiofo.
O le masiofo lenei o le isi fa'aputuga fetu ma e ta'ua o Cassiopeia le afafine o Splendour le aulelei.
O lona igoa i le gagana Arapi o El Seder le faasaolotoina. Ma e latalata tele o ia i le faaputuga fetu o le tupu, Cepheus o lona uiga o le La.

Isa 54:4 Aua e te fefe; auā e te lē mā, e te lē mā; auā o le a lē mā ai oe; auā e galo ‘iā te oe le mā o lou taule‘ale‘a, ‘e te lē toe manatua fo‘i le luma o lou nofo tane.
Isa 54:5 Auā o Lē na faia oe o lau tane lea; O Ieova o Au o Lona suafa lea; ma o lo outou Togiola o le Paia e Toatasi o Isaraelu; e ta'ua o ia o le Atua o le lalolagi uma.
Isaia 54:6 Auā ‘ua vala‘auina oe e le ALI‘I, e pei o le fafine ‘ua tu‘ulafoa‘iina ma le loto tigā, ma le avā a o taule‘ale‘a, ‘ina ‘ua lafoa‘iina oe, ‘ua fetalai mai ai lou Atua.
Isa 54:7 Ua ou tuua outou i sina taimi itiiti; a o le alofa mutimutivale tele ou te faapotopotoina ai outou.
Isaia 54:8 Na ‘ou natia o‘u mata ‘iā te oe i sina ita itiiti; a o le alofa e faavavau, ou te alofa mutimutivale ai ia te oe, ua fetalai mai ai Ieova lou Togiola.
Isa 54:9 Auā e pei o vai o Noa ia iā te aʻu; auā e pei ‘ona ‘ou tautō e lē toe so‘o le lalolagi i le vai o Noa, ‘ua fa‘apea fo‘i ‘ona ‘ou tautō i lo‘u ita ‘iā te oe ma a‘oa‘i atu ‘iā te oe.
Isa 54:10 Auā e mavae atu mauga, e lūlūina fo'i mauga; a o lo'u agalelei e le te'a ese lava ia te oe, e le aveesea foi le feagaiga o lo'u manuia, ua fetalai mai ai Ieova o le ua alofa mutimutivale ia te oe.

E ese le mata'utia, ma'eu le matagofie o nei tala ata e tatau ona tatou faitauina i po taitasi. Ua saisaitia Isaraelu e le manu feʻai o Satani ma ua faasesēina i le faatauina atu o ia lava iā te ia. Ona ia tosoina lea o ia ma aveese uma lona mamalu ma tuua ai o ia i le falepuipui ma toetoe a oti. I le taimi lava o le a sau ai o ia e fasioti ia te ia, na afio mai ai lo tatou Toa o Ieova ma fasiotia le manu feʻai ua tipi ese le ulu. Ona ia faaipoipo lea i le teine ​​o Isaraelu ma fai o ia ma ana masiofo.
O le tele o faʻamatalaga o loʻo i luga na maua mai le EW Bullingers The Witness of the Stars, faʻapea foʻi ma E. Raymond Capts the Glory of the Stars ma Frances Rolleston's Mazzaroth.


Na ou manaʻo e ufiufi uma nei mea i luga muamua ae tatou te leʻi oʻo i le mea ou te popole ai ma fai atu WOW.
Fai mai se tasi o faavae o Amerika e faapea;

O la tatou Faavae na faia mo na'o tagata amio lelei ma tagata lotu. E matua le atoatoa i le malo o se isi.

John Adams

Na ia fai mai foi faapea;

E le mafai ona faasaoina le saolotoga e aunoa ma le malamalama lautele i tagata.
John Adams

O le upusii sa ou sailia o le mea lea ae e le mai le tagata na ou manatu i ai.

O se tagatanuu aʻoaʻoina o se mea taua tele mo lo tatou ola o ni tagata saoloto (Spurious Quotation)

O lenei upusii e foliga mai na afua mai i se tusiga o le igoa tutusa ile PicktheBusiness.com.1 O se faʻamatalaga saʻo o manatu o Jefferson e uiga i aʻoaʻoga, ae o le fuaitau saʻo e foliga mai o le tusitala o le tusiga, ae le o Jefferson. O le ulutala o le tusiga e foliga mai na sese e isi o se upusii tuusaʻo mai le tusi a Jefferson i le 1816 ia Charles Yancey, lea o loʻo taʻua i le tusiga, ae o le upusii tonu e le o maua i lena tusi poʻo se isi lava tusitusiga a Jefferson.
– Anna Berkes, Mati 30, 2010; toe teuteu ia Aokuso 24, 2011

 

O le māfuaaga lea ua matou aʻoaʻoina ai outou po o ai tonu Asuria i aso nei ma le auala o le a faaaogā ai e Ieova e toe faaumatia Isaraelu i nei aso e gata ai.

O le mea foʻi lea ua matou aʻoaʻoina ai outou e uiga i le Tanielu 9 ma le taamilosaga o le Iupeli e 70 ma le auala o le a aafia ai outou i nei aso e gata ai.

Ma o le mea lea ua matou aʻoaʻoina ai oe e uiga i le 2300 Aso o Tanielu 8 ma tuʻufaʻatasia i latou ma faʻamatalaga o le Tanielu 9 e faʻaali atu ai ia te oe o le Au Paia, o oe ma aʻu ma o tatou aiga o le a fasia ma soli i lalo o vae.

Ua maua nei le 2,500,904 matamata i a matou vitio uma talu ona matou tuʻuina i luga ole laiga. O lenei aoaoga o outou le au uso e le tupu i se po. E manaʻomia oe le tamaititi aoga e faʻaalu le taimi e suʻesuʻe ai nei mea moni ma faʻamaonia e moni pe sese. O le taimi o le mea e tasi e lē o maua e taupou vālea e toʻalima ma sa latou manatu e mafai ona latou ola e aunoa ma le iloaina o Ieova.

Faatasi ai ma nei mea uma i lou mafaufau, o lea ua ou taʻu atu ia te oe e suʻe le taimi i lenei vaiaso ma matamata i lenei aʻoaʻoga mai ia Glenn Beck e uiga i lima mamao o le setete loloto. Pau lava le mea o le a ou fai atu ia te oe e le o le tilotilo i lenei mea mai le vaaiga a Glenn, ae ia vaai i ai mai le vaaiga a le fafine talitane saoloto sili o loo i tua o nei mea uma. O le Sosaiete Lautele o loʻo talanoa ai Glenn i le US deep state o loʻo galue foi i totonu ma mai le UN. O Aai ta'itasi, itumalo ta'itasi, itumalo ta'itasi po'o setete, e mafai ona palota e fa'atino mataupu o le Maliega a Paris i latou lava ma e le afaina po'o le a le mea e fai mai ai pulega i luga atu. Ae afai e le tosoina e se atunuu le laina saoloto a le UN, ona i ai lea o latou ala. Facebook, Twitter ma Google ua faʻaauupegaina ma o le tele o ia mea e ofoofogia. Uso e faalogo i mea o loo faaali atu e Glenn ia te oe ma malamalama o le Hydra lenei o le UN.

O le taimi lava e te matamata ai i Glenns faʻaalia, ona toe matamata lea i le The Great Enlightenment of Mankind vaega muamua ma le lua. Aʻoaʻo pe o le ā le mamao na amata ai lenei gaoioiga ma le auala ma malamalama ai e tele mea o loo faia e tagata i aso nei e aunoa ma le mafaufau e toe foʻi i tua i le amataga ina ua amata le fouvalega i Tulafono a Ieova.

 

 

20 Faamatalaga

  1. Oka.
    Tu'i ese mai le paka!
    E, mo se loto poto mo Lona nuu!

  2. Oka.
    Tu'i ese mai le paka!
    E, mo se loto poto mo Lona nuu!

  3. https://www.thetrumpet.com/21513-attorney-general-exposes-radical-lefts-attack-on-law
    Ua Fa'ailoa e le Loia Sili le osofa'iga a le Itu agavale i Tulafono
    O le Loia Sili a Amerika William Barr na ia tuuina atu se saunoaga i le taimi o le Konafesi Faamaopoopo o Solitulafono i le Securities and Exchange Commission Oketopa 03, 2019 i Washington, DC. CHIP SOMODEVILLA/GETTY IMAGES
    SAUNIA E ANDREW MIILLER • NOVEMA 18
    Na faailoa e le Loia Sili William Barr le osofaʻiga a le itu tauagavale i le Faavae o le Iunaite Setete ma le tulafono a le tulafono i le taimi o le lauga i le Aso Faraile talu ai i le Feterale Society's 2019 National Lawyers Convention.
    I le taimi o lana tautalaga, na tuuaia ai e le loia aoao le Democrats i le "faia o se taua o le tetee i le eleele, leai se taofi" faasaga ia Peresitene Donald Trump na fuafua e "faʻaleagaina le gaioiga a le pulega." O lenei taua o le tetee atonu e foliga mai o se osofaʻiga ia Peresitene Trump, ae o le mea moni o se osofaʻiga i le Faavae.
    “O se tasi o fa’alavelave i aso nei, o i latou o lo’o tete’e i lenei peresetene o lo’o tu’ua’ia pea lava pea lenei pulega i le ‘sumaia’ o tu’utu’uga fa’avae ma le faia o se taua i le tulafono,” o le saunoaga lea a Mr. Barr. “A ou fesili atu i au uo i le isi itu, o le a tonu lava le mea o loo e faasino i ai? E masani lava ona ou vaʻavaʻai ma faʻafefe e uiga i le faʻasaina o femalagaaiga poʻo nisi mea faapena. … O le mea o loo ou talanoa atu ai nei o mataupu faavae faavae. Ma o le mea moni o faiga faʻavae a lenei pulega ma ana faiga faʻavae, e aofia ai le faʻasaina o femalagaiga, e leʻi solia ai le faʻavae, poʻo tu ma aga masani ma ua matua lagolagoina e le tulafono ma faʻamaonia ma le onosai e ala i le faamasinoga e faʻamaonia ai.
    E ala i le fesiligia o le faʻamaoni o se peresetene filifilia e faʻamaoni i le faʻamalosia o tulafono ua uma ona pasia e le Konekeresi, o le agavale agavale o loʻo faʻaeaina lana lava lisi i luga aʻe o le faiga faʻavae a Amerika. Na taʻua atili e le Loia Sili Barr o le mea moni o loʻo faʻaaogaina e le au agavale le upu "tetee" e faʻamatala ai lo latou teteʻe ia Peresitene Trump o lona uiga na faoa e le pulega o le Trump le pule e ala i le le faatemokalasi ma le tulafono.
    E oo lava i tala fou masani e pei o le New York Times ua amata ona taʻutino atu e na o le pau lava le auala e faʻatoʻilaloina ai le fuafuaga a le Peresetene Trump mo Amerika o le lafoaʻia lea o le Faʻavae ae faʻavae se faiga faʻapolokiki fou.
    "O le matou faʻamoemoega e tatau ona avea ma malo feterale malosi e faʻamalosia e se palota faʻapitoa e tasi," o le tala lea a Meagan Day ma Bhaskar Sunkara i le New York Times i le tausaga talu ai. "Afai lava tatou te manatu o le tatou Faavae o se pepa paia, nai lo se mea tuai, e tatau ona tatou taulimaina ona taunuuga e tetee i faiga faatemokalasi."
    Na faailoa mai e le faatonu o le pu o Gerald Flurry le matautia o lenei mafaufauga i lana tusiga "The Roots of America's Dangerous Turn Left." "E te manatu o le a fiafia tagata Amerika i le Faavae, ae e le o toe i ai i lenei atunuu," o lana tusi lea. “O le itu agavale fa’amata’u e mana’o e fa’aumatia le Fa’avae! Ua finau mai foi le toatele e le o le tulafono maualuga lea a le atunuu ma e tatau ona tatou aveesea! O le tele o fa'alapotopotoga fa'aa'oa'oga ma fa'asalalauga e manana'o e fa'ate'a. E oo lava i se tasi o faamasino o le Faamasinoga Maualuga na fai mai ua tuai le Faavae ma e le tatau ona faaaoga. O lenei mafaufauga ua faʻaumatia ai Amerika!"
    Na valoia e le Perofeta o Esekielu se taimi o le a pagatia ai ē na tupuga mai i aso nei o Isaraelu anamua (o Amerika ma Peretania muamua) i faiga sauā. “Ia e faia se filifili: auā ua tumu le laueleele i le fasioti tagata, ma ua tumu le aai i le sauā. O le mea lea ‘ou te ‘aumaia ai ē e sili ‘ona leaga o nu‘u ‘ese, e fai mo i latou o latou fale; e leaga foi o latou nofoaga paia” (Esekielu 7:23–24).
    O se lesona sili e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le talafaasolopito, o le taimi lava e amata ai ona sosolo le masani o le le amanaiaina o tulafono, o le a amata ona paʻu le pule o le tulafono. O le iʻuga o le pule sauā ma le pule sauā a tagata. Mo se malamalamaga loloto atu i lenei upumoni taua, faamolemole talosaga mai se kopi saoloto o le No Freedom Without Law, saunia e Gerald Flurry.

  4. https://www.thetrumpet.com/21513-attorney-general-exposes-radical-lefts-attack-on-law
    Ua Fa'ailoa e le Loia Sili le osofa'iga a le Itu agavale i Tulafono
    O le Loia Sili a Amerika William Barr na ia tuuina atu se saunoaga i le taimi o le Konafesi Faamaopoopo o Solitulafono i le Securities and Exchange Commission Oketopa 03, 2019 i Washington, DC. CHIP SOMODEVILLA/GETTY IMAGES
    SAUNIA E ANDREW MIILLER • NOVEMA 18
    Na faailoa e le Loia Sili William Barr le osofaʻiga a le itu tauagavale i le Faavae o le Iunaite Setete ma le tulafono a le tulafono i le taimi o le lauga i le Aso Faraile talu ai i le Feterale Society's 2019 National Lawyers Convention.
    I le taimi o lana tautalaga, na tuuaia ai e le loia aoao le Democrats i le "faia o se taua o le tetee i le eleele, leai se taofi" faasaga ia Peresitene Donald Trump na fuafua e "faʻaleagaina le gaioiga a le pulega." O lenei taua o le tetee atonu e foliga mai o se osofaʻiga ia Peresitene Trump, ae o le mea moni o se osofaʻiga i le Faavae.
    “O se tasi o fa’alavelave i aso nei, o i latou o lo’o tete’e i lenei peresetene o lo’o tu’ua’ia pea lava pea lenei pulega i le ‘sumaia’ o tu’utu’uga fa’avae ma le faia o se taua i le tulafono,” o le saunoaga lea a Mr. Barr. “A ou fesili atu i au uo i le isi itu, o le a tonu lava le mea o loo e faasino i ai? E masani lava ona ou vaʻavaʻai ma faʻafefe e uiga i le faʻasaina o femalagaaiga poʻo nisi mea faapena. … O le mea o loo ou talanoa atu ai nei o mataupu faavae faavae. Ma o le mea moni o faiga faʻavae a lenei pulega ma ana faiga faʻavae, e aofia ai le faʻasaina o femalagaiga, e leʻi solia ai le faʻavae, poʻo tu ma aga masani ma ua matua lagolagoina e le tulafono ma faʻamaonia ma le onosai e ala i le faamasinoga e faʻamaonia ai.
    E ala i le fesiligia o le faʻamaoni o se peresetene filifilia e faʻamaoni i le faʻamalosia o tulafono ua uma ona pasia e le Konekeresi, o le agavale agavale o loʻo faʻaeaina lana lava lisi i luga aʻe o le faiga faʻavae a Amerika. Na taʻua atili e le Loia Sili Barr o le mea moni o loʻo faʻaaogaina e le au agavale le upu "tetee" e faʻamatala ai lo latou teteʻe ia Peresitene Trump o lona uiga na faoa e le pulega o le Trump le pule e ala i le le faatemokalasi ma le tulafono.
    E oo lava i tala fou masani e pei o le New York Times ua amata ona taʻutino atu e na o le pau lava le auala e faʻatoʻilaloina ai le fuafuaga a le Peresetene Trump mo Amerika o le lafoaʻia lea o le Faʻavae ae faʻavae se faiga faʻapolokiki fou.
    "O le matou faʻamoemoega e tatau ona avea ma malo feterale malosi e faʻamalosia e se palota faʻapitoa e tasi," o le tala lea a Meagan Day ma Bhaskar Sunkara i le New York Times i le tausaga talu ai. "Afai lava tatou te manatu o le tatou Faavae o se pepa paia, nai lo se mea tuai, e tatau ona tatou taulimaina ona taunuuga e tetee i faiga faatemokalasi."
    Na faailoa mai e le faatonu o le pu o Gerald Flurry le matautia o lenei mafaufauga i lana tusiga "The Roots of America's Dangerous Turn Left." "E te manatu o le a fiafia tagata Amerika i le Faavae, ae e le o toe i ai i lenei atunuu," o lana tusi lea. “O le itu agavale fa’amata’u e mana’o e fa’aumatia le Fa’avae! Ua finau mai foi le toatele e le o le tulafono maualuga lea a le atunuu ma e tatau ona tatou aveesea! O le tele o fa'alapotopotoga fa'aa'oa'oga ma fa'asalalauga e manana'o e fa'ate'a. E oo lava i se tasi o faamasino o le Faamasinoga Maualuga na fai mai ua tuai le Faavae ma e le tatau ona faaaoga. O lenei mafaufauga ua faʻaumatia ai Amerika!"
    Na valoia e le Perofeta o Esekielu se taimi o le a pagatia ai ē na tupuga mai i aso nei o Isaraelu anamua (o Amerika ma Peretania muamua) i faiga sauā. “Ia e faia se filifili: auā ua tumu le laueleele i le fasioti tagata, ma ua tumu le aai i le sauā. O le mea lea ‘ou te ‘aumaia ai ē e sili ‘ona leaga o nu‘u ‘ese, e fai mo i latou o latou fale; e leaga foi o latou nofoaga paia” (Esekielu 7:23–24).
    O se lesona sili e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le talafaasolopito, o le taimi lava e amata ai ona sosolo le masani o le le amanaiaina o tulafono, o le a amata ona paʻu le pule o le tulafono. O le iʻuga o le pule sauā ma le pule sauā a tagata. Mo se malamalamaga loloto atu i lenei upumoni taua, faamolemole talosaga mai se kopi saoloto o le No Freedom Without Law, saunia e Gerald Flurry.

  5. I le tali atu i se fesili e uiga i le tali atu a Kerisiano faievagelia i le tetee, na taʻu atu e Robert Jeffress, faifeau o le First Baptist Dallas, ia Fox & Friends i le aso 29 o Setema e mafai ona paʻu ai le malo i taua faalemalo.
    “Vaai, ou te le faafoliga ou te tautala mo faievagelia uma, ae o le vaiaso nei, sa ou malaga ai i le atunuu ma sa ou talanoa moni lava i le faitau afe ma afe o Kerisiano faievagelia,” o lana tala lea. “Ou te lei vaai lava ua sili atu lo latou ita i soo se mataupu nai lo lenei taumafaiga e aveese faasolitulafono lenei peresitene mai le tofi, soloia le palota 2016, ma teena palota a le faitau miliona o faievagelia i le faagasologa. Ma latou te iloa e na o le pau lava le solitulafono e le mafai ona faʻamaonia na faia e Peresitene Trump o le sasaina o Hillary Clinton i le 2016. O le agasala e le mafaamagaloina lea e le mafai ai e le Democrats ona faamagaloina o ia. Ma ou te manaʻo e fai lenei valoʻaga i lenei taeao: Afai e manuia le Democrats i le aveesea o le peresetene mai le tofi, ou te fefe o le a tupu ai se gau pei o taua i totonu o lenei atunuu e le mafai ona malolo ai lenei atunuu.
    https://www.youtube.com/watch?time_continue=47&v=EDBA-G675yo&feature=emb_logo

  6. I le tali atu i se fesili e uiga i le tali atu a Kerisiano faievagelia i le tetee, na taʻu atu e Robert Jeffress, faifeau o le First Baptist Dallas, ia Fox & Friends i le aso 29 o Setema e mafai ona paʻu ai le malo i taua faalemalo.
    “Vaai, ou te le faafoliga ou te tautala mo faievagelia uma, ae o le vaiaso nei, sa ou malaga ai i le atunuu ma sa ou talanoa moni lava i le faitau afe ma afe o Kerisiano faievagelia,” o lana tala lea. “Ou te lei vaai lava ua sili atu lo latou ita i soo se mataupu nai lo lenei taumafaiga e aveese faasolitulafono lenei peresitene mai le tofi, soloia le palota 2016, ma teena palota a le faitau miliona o faievagelia i le faagasologa. Ma latou te iloa e na o le pau lava le solitulafono e le mafai ona faʻamaonia na faia e Peresitene Trump o le sasaina o Hillary Clinton i le 2016. O le agasala e le mafaamagaloina lea e le mafai ai e le Democrats ona faamagaloina o ia. Ma ou te manaʻo e fai lenei valoʻaga i lenei taeao: Afai e manuia le Democrats i le aveesea o le peresetene mai le tofi, ou te fefe o le a tupu ai se gau pei o taua i totonu o lenei atunuu e le mafai ona malolo ai lenei atunuu.
    https://www.youtube.com/watch?time_continue=47&v=EDBA-G675yo&feature=emb_logo

  7. Talofa aiga,
    O se isi tala mata'utia. Ole ata ole Glen Beck e mamana. Na ou vaai i nisi o nei mea i lenei vaiaso.
    E faigofie tele ona ita ma fia tau faasaga i mea o loo tutupu i o tatou tafatafa. O nei mea uma e fa'aosoina ai a'u, ae e mafua mai i agasala a lo tatou nu'u i le Fa'avavau. E faigatā ona matamata i ai ae e tatau ona tatou iloa o le finagalo lea o Ieova. Ua tuua i tatou i o tatou tuinanau i mea faaletino ma lo tatou teenaina o Ana faatonuga. Ia faapena
    Manuia lenei vaiaso tagata uma
    Shabbat Shalom mai NS Kanata

  8. Talofa aiga,
    O se isi tala mata'utia. Ole ata ole Glen Beck e mamana. Na ou vaai i nisi o nei mea i lenei vaiaso.
    E faigofie tele ona ita ma fia tau faasaga i mea o loo tutupu i o tatou tafatafa. O nei mea uma e fa'aosoina ai a'u, ae e mafua mai i agasala a lo tatou nu'u i le Fa'avavau. E faigatā ona matamata i ai ae e tatau ona tatou iloa o le finagalo lea o Ieova. Ua tuua i tatou i o tatou tuinanau i mea faaletino ma lo tatou teenaina o Ana faatonuga. Ia faapena
    Manuia lenei vaiaso tagata uma
    Shabbat Shalom mai NS Kanata

  9. Na ou taumafai e vaʻai le masina o le masina nanei mai NS Canada ae na le mafai ona o le lagi. O se masina manaia lenei mo le Molimau mai i Isreal. Sa ou alu mo le 30 aso masina seia ou vaai i lenei meme na lafoina e Becca Biderman se ata ma faaopoopo atu na ia molimauina le masina o le masina i le mata le lava. O nisi o isi vaaiga na fesiligia ae o Becca ma lana ata o le mafuaaga lea na ou taʻu atu ai le 10 masina i le faaiuga.
    Manuia le masina fou uso. Ia faatasi Ieova i lenei masina lona 10
    Shalom mai NS Kanata

    • O Becca o lo'o i Amerika i le taimi nei. O le ata na aumai i se isi molimau.
      Ua puaoa iinei ma ua timu foi i Ontario.

  10. Na ou taumafai e vaʻai le masina o le masina nanei mai NS Canada ae na le mafai ona o le lagi. O se masina manaia lenei mo le Molimau mai i Isreal. Sa ou alu mo le 30 aso masina seia ou vaai i lenei meme na lafoina e Becca Biderman se ata ma faaopoopo atu na ia molimauina le masina o le masina i le mata le lava. O nisi o isi vaaiga na fesiligia ae o Becca ma lana ata o le mafuaaga lea na ou taʻu atu ai le 10 masina i le faaiuga.
    Manuia le masina fou uso. Ia faatasi Ieova i lenei masina lona 10
    Shalom mai NS Kanata

    • O Becca o lo'o i Amerika i le taimi nei. O le ata na aumai i se isi molimau.
      Ua puaoa iinei ma ua timu foi i Ontario.

  11. https://www.msn.com/en-gb/news/newslondon/london-knife-crime-at-record-high-with-15023-offences-in-a-year/ar-AAIVEIA
    O solitulafono naifi Lonetona i se faamaumauga maualuga ma le 15,023 solitulafono i le tausaga
    Matini Bentham 17/10/2019
    O solitulafono naifi i Lonetona ua siitia i se faamaumauga fou maualuga ma sili atu nai lo le 15,000 solitulafono i le tausaga mo le taimi muamua, o fuainumera aloaia na faaalia i aso nei.
    Na ta’ua e le Ofisa o Fuainumera Faamauina (ONS) e faapea, ua pa’u i le tasi vae tolu le tutu’iina o tagata i totonu o le laumua, i le aofa’i e 63 i totonu o le 12 masina se’ia o’o i le faaiuga o Iuni o le tausaga nei, ae ua sili atu lava nai lo le tele o tausaga ua mavae. sefulu tausaga.
    I se isi fa'alavelave i taumafaiga e taofia sauaga, o le 15,023 solitulafono naifi na fa'amauina i totonu o le tausaga, o le aofa'i aupito maualuga lea na fa'amauina i le tausaga i Lonetona.
    O le aofa'i fou - e le aofia ai solitulafono o le umiaina - e aofia ai le 79 o le taumafai e fasioti tagata fa'apea le 63 fasioti tagata ma le 4,855 osofa'iga e fa'aaoga ai le lau. E 164 fo'i le toso teine ​​po'o le fa'ao'olima fa'afeusuaiga ma le 812 fa'amata'u i le fasioti tagata e fa'aaoga ai le lau.
    O se tasi o fa'amatalaga mo le fa'atupula'ia lata mai o solitulafono naifi - lea na o'o atu i le fa'aopoopoina o le 34 solitulafono i le 12 masina talu ai nei pe a fa'atusatusa i le tausaga talu ai - e mafai ona fa'ateleina le fa'amalosia o leoleo, lea na mafua ai ona to'atele tagata solitulafono ua maua. O fuainumera o le a avea ma se faanoanoaga ia Scotland Yard, Mayor Sadiq Khan ma le Ofisa o le Fale ma atagia ai le faʻaauau pea o faigata o loʻo feagai ma leoleo i le taumafai e faʻaitiitia naifi ma isi solitulafono sauā.
    I le faʻamatalaga i fuainumera o aso nei, na faʻamaonia ai e Meghan Elkin mai le ONS Center for Crime and Justice e faapea "o lenei aofaʻiga fou e sili ona maualuga faʻamauina" e ui lava i le pa'ū o le fasioti tagata. O fuainumera o Lonetona - e le o aofia ai nisi o fasioti tagata talu ai nei na afaina ai le laumua - o se vaega o le fitu pasene o le siʻitia o solitulafono naifi i Egelani ma Uelese i le vaitaimi.
    O lenei siitaga a le atunuu, lea e sili atu i le 47,000 solitulafono naifi, na o faatasi foi ma le faaitiitia o tagata fasioti tagata i le atunuu atoa, lea na paʻu i le 14 pasene, na mafua ona o le pa'ū i Lonetona.
    I le taimi nei, o fuainumera mo isi ituaiga o solitulafono i totonu o le laumua o loʻo faʻaalia ai le 13 pasene le siʻitia o solitulafono tau taavale ma le iva pasene le faʻateleina o le gaoi. E 4 pasene foi le sili atu o le talepe fale i le tausaga. I le tali atu ai i le faatupulaia o solitulafono naifi, na faapea mai ai le pule sili o le faalapotopotoga alofa a Barnardo's Javed Khan: “E matua le taliaina lava le faaauau pea o le faalavelave tau solitulafono i naifi ma maliliu ai le toatele o tagata talavou, faatasi ai ma solitulafono i le tulaga maualuga.
    “O solitulafono naifi o se fa'ailoga o se fa'afitauli e sili atu ona lautele ma lavelave. Ua toatele naua tupulaga o loo mafatia i le ‘mativa o le faamoemoe’ ma o loo feagai ma se lumanai e leai ni agavaa, leai ni avanoa faigaluega ma leai ni faataitaiga lelei, ua avea ai i latou ma tagata vaivai i kegi solitulafono e faamalosia i latou e tiliva fualaau faasaina ma ave naifi.”
    MSN UK ua tautino

    • https://wikielections.com/europe-elections/united-kingdom/uk-muslim-population-by-city-demographics-religion-percentage-england-2017/
      O Islama o le lotu sili lona lua i totonu o Peretania, faatasi ai ma taunuuga mai le Tusigaigoa a Peretania 2011 na maua ai le faitau aofaʻi o tagata Mosalemi i Peretania i le 2011 e 2,786,635, 4.4% o le aofaʻi atoa. O le to'atele o Mosalemi i Peretania e nonofo i Egelani
      E tusa ai ma le Pew Forum, o le aofaʻi o Mosalemi i Europa i le 2010 e tusa ma le 44 miliona (6%). O le aofaʻi o tagata Mosalemi i Europa i le 2010 e tusa ma le 19 miliona (3.8%). O le laumua o Farani o Pale ma lona taulaga tele e sili ona tele (e oʻo atu i le 1.7 miliona e tusa ai ma le Economist) o Mosalemi mai soʻo se taulaga i le Iuni a Europa. O loʻo i ai foʻi i Lonetona se faʻalapotopotoga tele o tagata Mosalemi, e tusa ma le 1 miliona i totonu o tuaoi o Lonetona Tele ma sili atu i lenei fuainumera pe a faʻatatau i le taulaga atoa.
      Afai e tumau pea le fua faatatau o femalagaiga o Mosalemi i Europa ma le fua faatatau o le fausiaina o Mosalemi, e oo atu i le 2030, o tagata o le talitonuga faa-Muslim po o le tupuaga ua valoia e fausia e tusa ma le 10% o le faitau aofaʻi o Farani ma le 8% o le faitau aofaʻi o Europa.

  12. https://www.msn.com/en-gb/news/newslondon/london-knife-crime-at-record-high-with-15023-offences-in-a-year/ar-AAIVEIA
    O solitulafono naifi Lonetona i se faamaumauga maualuga ma le 15,023 solitulafono i le tausaga
    Matini Bentham 17/10/2019
    O solitulafono naifi i Lonetona ua siitia i se faamaumauga fou maualuga ma sili atu nai lo le 15,000 solitulafono i le tausaga mo le taimi muamua, o fuainumera aloaia na faaalia i aso nei.
    Na ta’ua e le Ofisa o Fuainumera Faamauina (ONS) e faapea, ua pa’u i le tasi vae tolu le tutu’iina o tagata i totonu o le laumua, i le aofa’i e 63 i totonu o le 12 masina se’ia o’o i le faaiuga o Iuni o le tausaga nei, ae ua sili atu lava nai lo le tele o tausaga ua mavae. sefulu tausaga.
    I se isi fa'alavelave i taumafaiga e taofia sauaga, o le 15,023 solitulafono naifi na fa'amauina i totonu o le tausaga, o le aofa'i aupito maualuga lea na fa'amauina i le tausaga i Lonetona.
    O le aofa'i fou - e le aofia ai solitulafono o le umiaina - e aofia ai le 79 o le taumafai e fasioti tagata fa'apea le 63 fasioti tagata ma le 4,855 osofa'iga e fa'aaoga ai le lau. E 164 fo'i le toso teine ​​po'o le fa'ao'olima fa'afeusuaiga ma le 812 fa'amata'u i le fasioti tagata e fa'aaoga ai le lau.
    O se tasi o fa'amatalaga mo le fa'atupula'ia lata mai o solitulafono naifi - lea na o'o atu i le fa'aopoopoina o le 34 solitulafono i le 12 masina talu ai nei pe a fa'atusatusa i le tausaga talu ai - e mafai ona fa'ateleina le fa'amalosia o leoleo, lea na mafua ai ona to'atele tagata solitulafono ua maua. O fuainumera o le a avea ma se faanoanoaga ia Scotland Yard, Mayor Sadiq Khan ma le Ofisa o le Fale ma atagia ai le faʻaauau pea o faigata o loʻo feagai ma leoleo i le taumafai e faʻaitiitia naifi ma isi solitulafono sauā.
    I le faʻamatalaga i fuainumera o aso nei, na faʻamaonia ai e Meghan Elkin mai le ONS Center for Crime and Justice e faapea "o lenei aofaʻiga fou e sili ona maualuga faʻamauina" e ui lava i le pa'ū o le fasioti tagata. O fuainumera o Lonetona - e le o aofia ai nisi o fasioti tagata talu ai nei na afaina ai le laumua - o se vaega o le fitu pasene o le siʻitia o solitulafono naifi i Egelani ma Uelese i le vaitaimi.
    O lenei siitaga a le atunuu, lea e sili atu i le 47,000 solitulafono naifi, na o faatasi foi ma le faaitiitia o tagata fasioti tagata i le atunuu atoa, lea na paʻu i le 14 pasene, na mafua ona o le pa'ū i Lonetona.
    I le taimi nei, o fuainumera mo isi ituaiga o solitulafono i totonu o le laumua o loʻo faʻaalia ai le 13 pasene le siʻitia o solitulafono tau taavale ma le iva pasene le faʻateleina o le gaoi. E 4 pasene foi le sili atu o le talepe fale i le tausaga. I le tali atu ai i le faatupulaia o solitulafono naifi, na faapea mai ai le pule sili o le faalapotopotoga alofa a Barnardo's Javed Khan: “E matua le taliaina lava le faaauau pea o le faalavelave tau solitulafono i naifi ma maliliu ai le toatele o tagata talavou, faatasi ai ma solitulafono i le tulaga maualuga.
    “O solitulafono naifi o se fa'ailoga o se fa'afitauli e sili atu ona lautele ma lavelave. Ua toatele naua tupulaga o loo mafatia i le ‘mativa o le faamoemoe’ ma o loo feagai ma se lumanai e leai ni agavaa, leai ni avanoa faigaluega ma leai ni faataitaiga lelei, ua avea ai i latou ma tagata vaivai i kegi solitulafono e faamalosia i latou e tiliva fualaau faasaina ma ave naifi.”
    MSN UK ua tautino

    • https://wikielections.com/europe-elections/united-kingdom/uk-muslim-population-by-city-demographics-religion-percentage-england-2017/
      O Islama o le lotu sili lona lua i totonu o Peretania, faatasi ai ma taunuuga mai le Tusigaigoa a Peretania 2011 na maua ai le faitau aofaʻi o tagata Mosalemi i Peretania i le 2011 e 2,786,635, 4.4% o le aofaʻi atoa. O le to'atele o Mosalemi i Peretania e nonofo i Egelani
      E tusa ai ma le Pew Forum, o le aofaʻi o Mosalemi i Europa i le 2010 e tusa ma le 44 miliona (6%). O le aofaʻi o tagata Mosalemi i Europa i le 2010 e tusa ma le 19 miliona (3.8%). O le laumua o Farani o Pale ma lona taulaga tele e sili ona tele (e oʻo atu i le 1.7 miliona e tusa ai ma le Economist) o Mosalemi mai soʻo se taulaga i le Iuni a Europa. O loʻo i ai foʻi i Lonetona se faʻalapotopotoga tele o tagata Mosalemi, e tusa ma le 1 miliona i totonu o tuaoi o Lonetona Tele ma sili atu i lenei fuainumera pe a faʻatatau i le taulaga atoa.
      Afai e tumau pea le fua faatatau o femalagaiga o Mosalemi i Europa ma le fua faatatau o le fausiaina o Mosalemi, e oo atu i le 2030, o tagata o le talitonuga faa-Muslim po o le tupuaga ua valoia e fausia e tusa ma le 10% o le faitau aofaʻi o Farani ma le 8% o le faitau aofaʻi o Europa.

  13. Faatoa faitau le nusipepa i le aso. O le isi nusipepa na tu'itu'i ese mai le paka. Tele feso'ota'iga sili.
    Na e fai mai tonu foi le mea ou te talitonu i ai. O le mea lena o Amerika o le a le faʻaumatia e Saina e taʻimua tupe ae le o Rusia ma Iran i fana, ae o se osofaʻiga. O se taua faʻale-malo e foliga mai e agaʻi i lenei auala ma o le mea tonu lava lea e manaʻo ai le itu tauagavale i le pule. Latou te taʻitaʻia a latou upu, toe fai soo e sui usufono uma / fafine ma le aufaasālalau. Muamua indoctrination e manaʻomia se osofaʻiga mo lo tatou lava lelei. E tatau ona latou faasaoina lo tatou atunuu. E tatau ona latou faasaoina lo tatou faatemokalasi. I luga ma luga o upu tutusa tutusa. O LE ala tonu la lena o le a latou fa'afuafua ai se fa'alavelave. Ua leva ona popoto i latou i le fasiotia o i latou e faalavelave mai,
    Na e aumaia le tele o mea e uiga ia Peretania ma le inoino o loʻo tupu iina e pei lava o Amerika.
    O lea, FAAFETAI mo se isi nusipepa sili!
    NEI…
    Ou te fia fai atu ia te oe e faamanino mai se mea mo au. E te amata i le faapea atu:
    "Sa matou talanoa e uiga i le a le faʻailoga e taʻu mai ai ia i matou e saʻo lo matou malamalama ma le taimi matou te o ese ai?"
    Ona e fai mai lea o le tasi molimau paia e fai atu i le isi molimau…. 2300 aso.
    E FAAPEFEA la le faailoga lea e taʻu mai ai ua oo i le taimi e alu ese ai? E te fa'amoemoe o le a vave ona faia lenei fesuiaiga? A'o le'i alu? Ou te le mautonu i le uiga o lau tala iinei ma pe aisea ua e manatu ai e faia lenei fesuiaiga e taʻu mai ai ua oʻo i le taimi e alu ese ai.
    Faafetai toe!

    • Salom Ian
      Tanielu 8:13 Ona ou faalogoina lea o le tasi paia o tautala mai, a ua fai atu le tasi Paia i lea na fetalai mai, Se'ia afea le faaaliga, e uiga i le taulaga i aso taitasi ma le solitulafono e ofo ai, e tuuina atu ai le malumalu ma le itu taua ia te ia. soliina?
      Dan 8:14 Ma sa ia fai mai ia te aʻu, Mo le lua afe ma le tolu selau afiafi ma taeao. Ona ta'uamiotonuina lea o le malumalu.
      O le 7 tausaga o le tele mo Europa e amata i le 2020. Po'o le Paseka po o Pu po'o le Togiola. Ae le o 100% i lenei mea. Ae o le 7 tausaga o le oge e muta i le Togiola 2033. O lea ou te masalo latou te amata i le Togiola 2020. Ou te toe le iloa mautinoa. O loo talanoa molimau e toalua a o tautala le tasi. 2300 aso amata i le aso talu ona mavae le Shavuot 2020 e ave ai i tatou i Pu 2026. Pu 2026 e 3 1/2 tausaga seia oo i le Paseka 2030 pe a fasiotia Molimau e Toʻalua ma amata ai le Puapuaga Tele. O lea ou te matua masalomia ai se mea e tupu Shavuot 2020 e amata ai le faasologa o mea tutupu. O le osofa'iga ea lea a le Tupu o Matu i Sasa'e Tutotonu? E mafai lava.
      O le molimau e tasi na te iloa taimi ma tau ae o le isi na te iloa o le tagata muamua na muai fai mai nei mea ma o loʻo valaʻau e fia iloa atili ma malamalama i mea o loʻo tupu.

  14. Faatoa faitau le nusipepa i le aso. O le isi nusipepa na tu'itu'i ese mai le paka. Tele feso'ota'iga sili.
    Na e fai mai tonu foi le mea ou te talitonu i ai. O le mea lena o Amerika o le a le faʻaumatia e Saina e taʻimua tupe ae le o Rusia ma Iran i fana, ae o se osofaʻiga. O se taua faʻale-malo e foliga mai e agaʻi i lenei auala ma o le mea tonu lava lea e manaʻo ai le itu tauagavale i le pule. Latou te taʻitaʻia a latou upu, toe fai soo e sui usufono uma / fafine ma le aufaasālalau. Muamua indoctrination e manaʻomia se osofaʻiga mo lo tatou lava lelei. E tatau ona latou faasaoina lo tatou atunuu. E tatau ona latou faasaoina lo tatou faatemokalasi. I luga ma luga o upu tutusa tutusa. O LE ala tonu la lena o le a latou fa'afuafua ai se fa'alavelave. Ua leva ona popoto i latou i le fasiotia o i latou e faalavelave mai,
    Na e aumaia le tele o mea e uiga ia Peretania ma le inoino o loʻo tupu iina e pei lava o Amerika.
    O lea, FAAFETAI mo se isi nusipepa sili!
    NEI…
    Ou te fia fai atu ia te oe e faamanino mai se mea mo au. E te amata i le faapea atu:
    "Sa matou talanoa e uiga i le a le faʻailoga e taʻu mai ai ia i matou e saʻo lo matou malamalama ma le taimi matou te o ese ai?"
    Ona e fai mai lea o le tasi molimau paia e fai atu i le isi molimau…. 2300 aso.
    E FAAPEFEA la le faailoga lea e taʻu mai ai ua oo i le taimi e alu ese ai? E te fa'amoemoe o le a vave ona faia lenei fesuiaiga? A'o le'i alu? Ou te le mautonu i le uiga o lau tala iinei ma pe aisea ua e manatu ai e faia lenei fesuiaiga e taʻu mai ai ua oʻo i le taimi e alu ese ai.
    Faafetai toe!

    • Salom Ian
      Tanielu 8:13 Ona ou faalogoina lea o le tasi paia o tautala mai, a ua fai atu le tasi Paia i lea na fetalai mai, Se'ia afea le faaaliga, e uiga i le taulaga i aso taitasi ma le solitulafono e ofo ai, e tuuina atu ai le malumalu ma le itu taua ia te ia. soliina?
      Dan 8:14 Ma sa ia fai mai ia te aʻu, Mo le lua afe ma le tolu selau afiafi ma taeao. Ona ta'uamiotonuina lea o le malumalu.
      O le 7 tausaga o le tele mo Europa e amata i le 2020. Po'o le Paseka po o Pu po'o le Togiola. Ae le o 100% i lenei mea. Ae o le 7 tausaga o le oge e muta i le Togiola 2033. O lea ou te masalo latou te amata i le Togiola 2020. Ou te toe le iloa mautinoa. O loo talanoa molimau e toalua a o tautala le tasi. 2300 aso amata i le aso talu ona mavae le Shavuot 2020 e ave ai i tatou i Pu 2026. Pu 2026 e 3 1/2 tausaga seia oo i le Paseka 2030 pe a fasiotia Molimau e Toʻalua ma amata ai le Puapuaga Tele. O lea ou te matua masalomia ai se mea e tupu Shavuot 2020 e amata ai le faasologa o mea tutupu. O le osofa'iga ea lea a le Tupu o Matu i Sasa'e Tutotonu? E mafai lava.
      O le molimau e tasi na te iloa taimi ma tau ae o le isi na te iloa o le tagata muamua na muai fai mai nei mea ma o loʻo valaʻau e fia iloa atili ma malamalama i mea o loʻo tupu.