O pi ma le fa'amalama faapaupau o moligao o le Aso Sa

Joseph F. Dumond

Isa 6:9-12 RSCB - ‘Ona fetalai atu lea o ia, ‘Inā ō ia, ma fai atu i lenei nu‘u, ‘Ua ‘outou fa‘alogo moni lava, ‘ae tou te lē malamalama; ‘ua ‘outou va‘ai fo‘i ‘ua ‘outou va‘ai, ‘ae tou te lē iloa. ‘Ia fa‘atōtōina loto o lenei nu‘u, ma fa‘amomoli o latou taliga, ma pupuni o latou mata; ne‘i latou va‘ai i o latou mata, ma fa‘alogo o latou taliga, ma malamalama i o latou loto, ma toe fo‘i mai, ma fa‘amālōlōina. Ona ou fai atu lea, Le Alii e, o le a le umi? Ona tali atu lea o ia, Seia oo ina faatafunaina aai, e leai se mau e nofo ai, ma fale e leai ni tagata, ma faatafunaina le laueleele, ma faatafunaina, seʻia oo ina ave mamao ese e Ieova tagata, ma ua tele le faatafunaina i totonu o le laueleele.

Tala Fou 5844-037
29 aso o le masina lona valu 5844 tausaga talu ona uma le foafoaga

Novema 29, 2008

 

Sapati Salom Uso e,

Toe fa'afeiloa'i atu ia i latou uma o lo'o mauaina lenei mea mo le taimi muamua. Lenei Tala Fou ma lenei upega tafaʻilagi o loʻo i ai iinei e faʻaalia ata o ata o loʻo iai i tausaga o le Sapati ma le Iupeli.

Pe a e malamalama i Aso Paia o Ieova ma le auala e tausia ai e pei ona faia e le toatele o outou, ma pe a e faaaogaina le faasologa o tausaga o le Sapati. Ona oso lea o Valoaga mai itulau o le Tusi Paia ma po o lou ulu ma fai atu e ala.

Uso e tatau ona e faitau i ai ina ia faasaoina ai ola o lau fanau. E faigofie lava. O le manino lena.

O le Aso Lulu Nov 26, 2008 na ou tusi atu ai ia te oe le tusiga lenei CITIGROUP PA'U! TAPIINA BANKING E MAFAI ONA OO MAI LE MALAU TOLU

IAI NA OU FETUFAIGA IA TE OE UPUI E LUA “O le faateleina o atugaluga o le totogiina o aitalafu e uiga i le tele o faalapotopotoga tau tupe sili ona tele i Amerika ma Europa ua tuleia ai le faiga tau tupe o le lalolagi i le faatausiusiuga o le faaletonu o le tino.” O se iloiloga mata'utia ma fa'amoemoe na fa'alauiloa i le fonotaga a le au tusitala i Uosigitone, DC e le Pule Fa'atonu o le International Monetary Fund (IMF).

Ou te matua tiga lava e faasilasila atu, e ui lava i le laveai tele a le malo, o le paʻu ananafi o le Citigroup e mafai ona iu ai i le tapunia o le faiga o teugatupe a le lalolagi. Matini Weis

Na ou mauaina se isi tala i le Aso Tofi o lenei vaiaso mai se uso. O le a ou lafoina i le Forum eria i lalo o le Economic Danger on the Near Horizon Titled The Angel of Financial Death.

O le a le mea o loʻo faʻaalia mai e nei mea uma ia i matou o le mea lea i totonu o se atigi nut. O loʻo faʻavaivaia le faiga o Faletupe i le lalolagi ma e mafai ona tapunia faletupe. Ole mea lea ole a fa'aisa ai tupe uma ma fefa'atauaiga uma se'i vagana ai fefa'ataua'iga.

O le mafuaaga o nei mea uma e taua tele ona o le mea tonu lava lea na ou fai atu ai i luga o le DVD o le a tupu i sauniuniga mo le fetuu lona tolu o le Lev 26. O se faʻalavelave tau tupe o le a oʻo atu ai i se oge o meaʻai ma i le taimi lava e tasi o le faʻamaʻi. . Ona oo lea i le Aso Lua na ou maua ai se Tala Fou o loʻo taʻu mai ai le tulaga o Zimbabwe i le ogatotonu o se faʻafitauli tau tupe lea na mafua ai ona le totogia le tele o tagata faigaluega lautele ma o loʻo fememeaʻi ma vevesi le vaegaau ma o lea ua i ai tagata e maua i le kolera mai le vai afaina. 300 ua maliliu ma 600 ua aafia.

Uso e ta'itasi ma fetuu uma na ou fa'aali atu ia te oe i luga o le DVD e fa'atatau i le Tusi Paia. E lē o faia e Ieova se mea faapena i se tulimanu itiiti o le lalolagi. O nei fetuu taitasi ua i luga o talafou i po uma mo le tele o tausaga talu ona tupu. O Ieova lea, Alu tele pe Alu i le fale.

O le fetuu muamua o le Terror. O Amerika na maua le 9/11, mulimuli ane na maua e Peretania le 7/7 ma o lea ua maua e Initia le latou 11/27 ona o loʻo faʻaauau pea ona faʻafefe e le au faatupu faalavelave tagata o le atunuu. O le taimi nei fo‘i ‘ou te fia ta‘ua ai tagata Iutaia e to‘a 5 na fasiotia i le sunako. O loo manao pea Satani e faaumatia i latou uma o loo tausia le Torah. Aua lava ne'i faavaivaia lou leoleoga.

O le fetuu lona lua o Mugala ma motusia le tau. O afi vao i Amerika ma mea taumafa ua le manuia i Egelani ma Ausetalia. Ona o lenei tusiga i aso nei mai le Trumpet.com

Belfast Telegraph, Novema 24
O sē akerise o lo'o sauni e fa'aumatia Fa'ato'aga a Ausetalia

O se olaga faigata tele o le tausiga o fua o faatoaga i Ausetalia, aua e masani ona faamanatu atu e le au faifaatoaga le 85 pasene o tagata Ausetalia o loo nonofo i le talafatai. O timuga talu ai nei i Niu Saute Uelese na maua ai sina mapusaga mai le lāmala sili ona leaga i le seneturi, ae o lea ua feagai i latou o loʻo nonofo i luga o le eleele ma se isi luitau: o sē akerise.

O lo'o sosolo atu le tele o iniseti e aai i fuala'au i nofoaga o mugala ma taumamafa i le mutia ma vao o lo'o totogo i autafa o auala pe a uma le timu. I le itu i sisifo o Niu Saute Uelese, lata ane i le taulaga o Condobolin, na vaaia ai i le vaiaso talu ai se ‘au e tusa ma le 4 maila le umi i le 560 futu le lautele.

O mea'ai fa'aopoopo e mafai ona fa'ateleina ai fuamoa o lo'o fa'ataoto e se akerise, ma o le isi tupulaga e fa'amoemoe e amata ona fofoa i le ogatotonu o Tesema.

O se fa’amoemoe mata’utia lea mo le au faifa’ato’aga a’o sauni e selesele a latou fa’ato’aga, i nisi tulaga mo le taimi muamua i le tele o tausaga, ina ua mavae le fa’aletonu o fua o fa’ato’aga ona o le lamala. …

O sē akerise na vaaia i le numera o mala i vaega tetele o Niu Saute Uelese, lea na tufatufa atu ai e le malo o le setete ni vailaʻau e toeitiiti atoa le 200 maila faatafafa i luga o le selau o fale.

Na taʻua e le minisita o pisinisi a le setete, Ian Macdonald, o le tele o hoppers, poʻo tamaiti laiti, o le a tutupu apaʻau i nai vaiaso o lumanaʻi, o lea e taua ai le pulea o numera aʻo leʻi tupu lena mea. E iva fo'i va'alele fa'ato'ese se akerise o lo'o fa'atalitali fo'i e togafitia le 'aumalaga pe a tupu tele pe mafiafia. I le taimi nei, o loʻo faʻatatauina i latou e maualalo pe feololo le mamafa.

Na taumafai Mr. Macdonald e faʻamautinoa le au faifaatoaga, fai mai e leai se mea e tatau ona popole ai. Ae peitai, na ia lapatai mai, "soo se mea e tupu aʻe i lenei taimi o le a matua osofaʻia lava e sē akerise."

O iniseti e ta'uta'ua le feai, feoa'i solo i se vaega ma fa'aumatia mea uma o lo'o va'aia, aemaise o la'au lanu meamata. E iai tala e uiga i lo latou aai i ofu lanu meamata o tautau i luga o laina tamea, aveese vali lanu meamata mai puipui po o tane vai, ma faaleagaina ie lanu meamata.

E mafai e sē akerise matutua ona malaga i le silia ma le 400 maila i le malaga e tasi i le po, ma e oo atu i le 50 fuamoa e maua i le taimi e tasi.

O le faamai o lenei tausaga ua valoia e sili ona leaga talu mai le 2004, ina ua matua ita tele sē akerise ina ua mavae lologa ma faasolo atu ai i le faaleagaina o faatoaga i setete e lua.

Matamata i le DVD ma vaai mo oe lava. Afai e te fou i lenei Tala Fou o lona uiga o se mea tatau lea. Alu ile https://sightedmoon.com/sukkot-in-jerusalem-2008-and-its-dangers/ E tatau ona e faia lenei mea ina ia puipuia ai lou aiga ma fanau mai mea o le a oʻo mai. E tatau ona e sauni ne'i e matua pagatia.

O le Fa'afitauli Tau Tupe o lo'o i le lalolagi atoa ma e leai se atunu'u e tasi po'o se Peresetene fou na filifilia e mafai ona toe faaleleia. Ua uma ona faia le tele o mea leaga i le toatele o le lalolagi. Ma o le mea o le a e faitauina pe a e alu i le tusiga i le forum area o le afa atoatoa lea poʻo le tina o FAʻAMATALAGA uma, o loʻo e molimauina nei. O lea ua e valavala nei.

Pe e te talitonu o lenei tausaga a sau o se Sapati pe leai, e pei ona ou aoao atu, e tatau ona i ai sau lava sapalai o meaai i lou lima. O le a tatou talanoa atili i lenei mea mulimuli ane.

Ou te fia faafetai atu ia te outou uma o loo faaopoopo mai igoa o uso mai a outou vaega ma faapotopotoga ma sunako ma tagata o le aiga i lenei lisi o Tala Fou. E tatau lava ona tatou aapa atu i le tele o isi mea ina ia latou maua le avanoa e salamo ai ma aoao e uiga i le tausaga o le Sapati ma malaia. Faamolemole aua le fiu ma faaauau pea ona faaopoopo i latou e te iloa ma e te popole i ai. E mafai fo'i ona e tu'uina atu lenei tusi Tala Fou ia i latou uma ma fa'asoa atu le DVD ia i latou.

E le o toe mamao ona tatou toe talanoa auiliili lea i lenei mea, ae mo lenei vaiaso e i ai se isi lagomeli e alu ese mai loʻu pulou. O le vaiaso foi a sau.

O le isi Pi i totonu o le Ponaivi

Isa 58:1 “Ia alaga leotele, aua le taofia; Siitia ia lou leo ​​e pei o se pu; Ia taʻu atu i loʻu nuu a latou solitulafono, ma le aiga o Iakopo a latou agasala.

Na ou amata i lenei suʻesuʻega e faʻaali atu ia te oe se tala i upu ma aʻo ou saunia lenei suʻesuʻega sa taitaia aʻu i se isi itu. O se tasi o le a tulai mai ai nisi o outou ma faasala mai ia te au, ae o le agasala o le agasala ma e le mafai ona ou suia togi i luga o se nameri. O le mea lena. O le fesili la o le a lau mea e fai? Mulimuli i uputuu a tagata pe usiusitai ia Ieova.

Seisi Tausaga Leaga mo Pi

Novema 14, 2008 | Mai leTrumpet.com

O lagomeli i le lalolagi atoa ua feoti. I Peretania, o le le lava o le meli ua avea ma tulaga ogaoga ma ua valoia e le Asosi Honey o le a leai se meli Peretania i le faaiuga o le tausaga.
O le leiloa o pi e foliga mai e i ai se aafiaga leaga i le tamaoaiga o Egelani ua leva ona vaivai. Ua lipotia mai e le Times, "O pi e tusa ma le £ 165 miliona le tau i mea taufaatoaga e ala i le pollina o laau e maua ai le tasi vaetolu o meaʻai tatou te 'ai, e aofia ai fua masani e pei o fualaau aina, kāloti, broccoli ma aniani."

O loʻo i ai foʻi i le US le leai o se pi, mafatia i le gau o le 30 i le 90 pasene, e tusa ai ma nisi faʻatatau.

E sili atu le taua o pi i a tatou sapalai o meaai nai lo le tele o tagata e iloa. E tusa ai ma se suʻesuʻega a le Iunivesite o Cornell lea na sii mai i le New York Times i le tausaga ua mavae, e tusa ai ma le manatu o lagomeli “e sili atu i le $14 piliona le aofaʻi o fatu ma fualaʻau i le Iunaite Setete, o le tele o fualaau ʻaina, fualaau faisua ma nati e faia i tausaga taʻitasi.” E a'afia fo'i pisinisi a povi ma susu talu ai e fa'apelepeleina e lagomeli fa'ato'aga e fafaga ai povi.

“O u uma e tolu tatou te taumafaina i a tatou meaʻai e faalagolago i se lagomeli e faalolotoina ai na meaʻai,” o le tala lea a le sui peresitene o le American Beekeeping Federation.

Na lipotia e le Pu e uiga i lenei tulaga i le tausaga talu ai ona ua faateteleina faafitauli, ma faailoa ai o le tele o le oti o pi ua na o le tasi lea o malaia e aumaia e tagata e le o ola e tusa ai ma tulafono a le Atua.

 

Devon Bee Numera Plummet

Punavai: Western Morning News.co.uk Me 17, 2008
http://www.thisiswesternmorningnews.co.uk/displayNode.jsp?nodeId=247715&command=displayContent&sourceNode=
247705&contentPK=20647623&moduleName=Su'esu'e totonu&igoa=
sidebarsearch

Na taʻua e le Devon Association of Beekeepers, o le kuata o a latou pi uma ua mamate i le taumalulu. O tupe gau o le tausaga talu ai e tusa ma le 15 pasene.

Fai mai Brian Gant, “O se tala leaga. E tele naua mafuaaga eseese ua feoti ai” o se vaega o le leaga o le tau i le taumafanafana talu ai, o lona uiga e le fetaui lelei le masiofo pi. Ae e iai foʻi maʻi. O le verroa mite ose faafitauli tele i soo se mea.â€

O le verroa mite e fasi lagomeli e ala i le mitiina o latou toto ma fa'asalalauina fa'ama'i ile ofaga.
O pi i Peretania e leai se maʻi o le Colony Collapse e maua i Amerika.

 

O pi ma meaola eseese e feso'ota'i ma le le lava o mea'ai

Punavai: International Herald Tribune Me 19, 2008
http://www.iht.com/articles/2008/05/19/news/environ.php

"O tau o taumafa ua faʻaosoina i le maualuga talu ai nei i le tele o mea, faʻatasi ai ma le siʻitia o le tau o oloa suauʻu, e aofia ai ma mea e faʻaaogaina i fugalaʻau ma gaosiga."

“O lo’o iai fo’i le si’itia o le tau o saito, lea e fa’aaogaina e gaosia ai le biofuels ma fafaga i lafumanu e fa’amalieina ai le fa’atupula’ia o le mana’omia o aano o manufasi i atunu’u tau atia’e. Ua silia ma le faatoluina le tau o araisa talu mai Ianuari.”

“E tusa ma le lua vaetolu o meaʻai e fafagaina ai le lalolagi e faʻalagolago i le faʻafefeteina e iniseti poʻo isi meaola e maua mai ai fualaʻau maloloina ma fatu - e aofia ai i totonu o nei fualaʻau pateta, na ia fai mai ai, o loʻo faʻavasegaina se fua o le aofaʻi o pi i le lalolagi atoa o se faʻataʻitaʻiga o le auala e mafai ai e le tasi soʻotaga i le filifili ona aʻafia le isi."

“Iinei i Siamani, e 25 pasene le pa'u o le faitau aofa'i o pi i le atunu'u atoa; i le itu i sasaʻe o le Iunaite Setete, ua 70 pasene le paʻu o le pi,” o le tala lea a Ahmed Djoghlaf, o le failautusi faapitoa o le Feagaiga i Biological Diversity. “Afai e mou atu le pollinators, e faapena foi le tele o ituaiga o laau. Afai tatou te aveese le sooga e tasi, ua motu le filifili.”

Am 8:11 “Faauta, e oo mai aso,” ua fetalai mai ai le Alii o Ieova, “Ou te auina atu ai le oge i le laueleele, e le o se oge i mea e ‘ai, po o se fia inu i vai, a o le oge i le faalogo i afioga a Ieova.

E pei ona ou faailoa atu soo ia te oe, o le fetuu lona tolu o le a amata. Ina ua uma le 2010. Ina ia maua le lalolagi i le tulaga talafeagai mo lenei oge o loo faia e Ieova nisi o galuega i tua atu o vaaiga. O lo'o ia 'ave'esea lagomeli uma.

I le tausaga ua teʻa, ou te leʻi vaai lava i se lagomeli se tasi i laʻu togalaau po o se tasi o aʻu laau aina, ma sa ou suʻeina i latou i le tele o taimi. Sa ou vaai i le tele o ofaga ma peleue samasama, ae leai ni lagomeli. E leʻi lelei aʻu laau fua ma laʻu togalaau. O le a le leaga o mea o le a oʻo i ai a tatou meaʻai i tausaga a sau?

O le mea o le a ou faʻaali atu ia te oe o se taʻaloga i upu. I le Amosa 8 ua ta'u mai ia i tatou o le ai ai se oge o le upu. Se oge i le faalogo atu i na upu. Ia te au o lona uiga o le a tapunia i latou o loo tautala i le upu moni.

Faatasi ai ma le tulafono o solitulafono ita i Kanata ma le taimi nei e pasia ai le tulafono amiotonu i Amerika ua mafai ona ou iloa le ala o le a tapunia ai i latou e tautatala ma o i latou e talaʻi le alofa ma le filemu o le a faʻatagaina e faʻaauau. Ae e lē faalogoina le afioga a Ieova. Ae o se fe'au pepelo o le a ave, ma ua uma ona i luga o le televise i lenei atunuu.

O le a ou faaali atu ia te oe pe faapefea ona sau le upu "upu" ma le upu "pi" mai le upu Eperu e tasi o Dabar. O le a ou faʻaali atu ia te oe pe faʻafefea ona faʻaalia e le leiloa o le meli le oge o le upu ua lata mai.

Ae na taʻitaʻia aʻu e le agaga i le suʻesuʻega lea. O se tasi na ou iloa mai suʻesuʻega talu ai ae ou te leʻi tautala i ai, O le asō, ou te fofoina lena filemu.

mai http://www.abarim-publications.com/Meaning/Dabar.html

Dabar YHWH

O le uiga o le Dabar-Yahweh o le 'Afioga a le Atua.' Vaʻai i lalo mo se talanoaga a Dabar. Tagaʻi i le YHWH mo se mataupu i le suafa o Ieova. O Dabar-Yahweh o se tasi o nai suafa iloga po o faalupega o le Atua, e ui lava e lē masani ona taʻua faapea.

O Dabar-Yahweh ua leva ona faailoa mai i le Kenese 15:1 lea o loo i ai le Afioga a le Atua i se faaaliga ia Aperaamo ma fetalai mai ia te ia (faatusatusa: Elohim o loo i le Kenese 1:1, YHWH Elohim i le 2:4, ma Elyon i le 14: 18).

E fetalai soo le Atua i tagata ma i le tele o auala eseese. Peitaʻi, o le Afioga a le Atua, e masani ona momoli atu ai feʻau aloaʻia ma e tele lava i perofeta. Ua maua e le Afioga a le Atua se tulaga taua i le Feagaiga Fou ina ua “avea o Ia ma tino” ia Iesu Keriso, lea ua lauiloa nei i le faaliliuga Eleni Logos.

O nisi o suafa o le Atua e sau tulaga ese mai a'a e seasea maua, o igoa Elyon ma Dabar e sau mai a'a e matua tele lava vaega o le faaaogaina. O le upu dabar, e ui i lea, e sili atu i le elyon ma o se atulaulau o lona uiga ia te ia lava. O le aʻa, o le tele o ona faʻamatalaga ma le tele o uiga o faʻamatalaga taʻitasi e tupu i luga o le 2,500 taimi i le Feagaiga Tuai (muamua i le Kenese 12: 4) -

Ua lipotia mai e le TWOTOT e faapea, e sili atu i le 110 upu ma faaupuga faa-Peretania e faaaogā e le King James e faaliliu ai lenei upu Eperu e tasi. E ese mai i lona tāua tele i le fuaitau o le Afioga a le Atua, o loo faaaogā foʻi le aʻa e faailoa ai le “faatonuga” o Mekisateko, o le “malumalu i totonu” o le Mea e Sili ona Paia, o “Poloaiga” e Sefulu ma saunia ai tusi e lua mai i tusi e lima a Mose. ma o latou faalagiga: o le uluai ulutala o Numera o le (Ma sa Ia fetalai) ae ua lauiloa foi o le (I le vao). O le uluaʻi ulutala o le Teuteronome o (The Words).

E masani ona vaevaeina e tagata atamamai le aʻa i ni vaega eseese se lua o uiga:
A. o se vaega o upu e fa'atatau i le tautala ma le tautala fa'apitoa.
B. o se vaega e fa'atatau i tua po'o mulimuli mai po'o se taunuuga.
Ae o sea ituaiga fevaevaeaiga e le manaʻomia pe a tatou iloa o le tautala ma le mafaufau e sili ona patino ma faʻamalamalamaina uiga e maua mai i se taimi umi talu ona amata ona ola le tagata, o le mea moni (A) o se vaega laʻititi o le (B) ma le lua aren. 't vaega uma lava. Peitaʻi, o loo tumau pea le eseesega i lona manatunatuga faa-Peretania ma e mafai ona fesoasoani iā ​​i tatou e maua ai sina malamalamaga i le maualuga ma le loloto o lenei upu ofoofogia.

O le a tatou vaʻavaʻai i faʻaupuga o le aʻa ma faʻailogaina taʻitasi i le (A) poʻo le (B), e faʻatatau i le vaega o uiga e iai le upu. Matou te toe faamamafa atu e leai se eseesega faapena i le gagana Eperu; i le Eperu o upu uma o loo mulimuli mai e vavalalata le uiga moni, ma eseese uma o le autu e tasi. O loo taʻua e le Abarim Publication e faapea o lenei autu, lea o le tautala ma le mafaufau o se faaupuga foʻi, i lona uiga autū o le fua, fua; o le aumaia o mea, po o le aumaia o mea. O le mea moni, talu ai o le gagana Eperu e leʻo faʻateleina i lona faʻaogaina o le veape 'ia' pei o le Igilisi, tatou te vaʻaia ai le tele o le veape ma le nauna dabar faatasi ai ma le manatu o le tagata poʻo le oʻo mai o ni mea faʻapitoa. ; mea, so o se mea e mafai ona taʻua, ma aʻoaʻo i le autu o le foafoaga, so o se mea na fetalai mai ai le Atua (pe na mafai ona fetalai mai) i le tagata.

dabar (A); e pei o le veape o lenei upu e masani ona faʻaalia ai le faia o soʻo se upu lava e tasi e uiga i le nauna, o le mea lea: e tautala, folafola, lapatai, taufaamatau, poloai, folafola, pese... ma isi. O le nauna e masani ona faʻaalia ai se feʻau poʻo se vaega tautala na sau mai mafaufauga mafaufau, poʻo (e tusa ai ma le TWOTOT ) "o le tele o mataupu e faatatau i amioga mama ma tulaga taua." E tatau ona faaeseese le veape dabar mai le (amar 118), e ta'u ai pe tautala, po o le gaoioiga e aumaia ai manoa o nei: (omer 118a) 'upu,' e pei o mea o loo maua i lomifefiloi. O le veape amar e aumaia le taulaiga i mea e tautalagia, ae o le dabar e aumaia le taulaiga i le tautala moni. E masani lava ona sau Amar ma le mea na fai atu ai (ie: ona ia fai mai lea, "Toe taeao lelei, a ea?"), A o le dabar atonu e tupu e aunoa ma se mea (ie: ma, ina ua uma lona faʻaʻa, na ia tautala.)

O loo taʻua le Dabar i le Salamo 18:47e : “Ua ia faatoʻilaloina foʻi tagata i lalo o aʻu [NAS],” ae i le 2 Samu 22:48 o loo tutusa ai le veape (yarad, ave i lalo; tagaʻi i Ioritana). Mulimuli ane e tatau ona maitauina o le 400 mai le 1100 o mea na tutupu o le veape dabar o loʻo i totonu o le fua faʻatatau 'ma na fetalai le Atua / folafola / poloaʻi / ma isi.'
dabar (A); e pei o le nauna o le upu lenei e fa'aalia ai se iunite na faia e tupu mai ai. E mafai ona avea ma se upu e tasi, ae e mafai foi ona avea ma se fuaiupu atoa po o se faamatalaga e pei o Upu e sefulu (aka Poloaiga e sefulu) lea e ala i le moni o la latou poloaiga na aumaia ai tagata e le uʻamea ma fasioti tagata ma isi (ma ae e te leʻi auina atu. matou tete'e imeli, fa'amolemole faitau la matou tusiga i le Roma 7).

O Tapara e mafai ona avea o se 'gaioiga' e pei o gaoioiga a le Tupu o Tavita (1 No. 29:29; matou te fautua atu: o mea na 'faia e Tavita'), ma e mafai ona avea o se tusitusiga atoa (o se tusi e pei o se tusi faaletino. mea po o se tala lautele e ta’ua o le seper) e pei o le tusi a Samuelu le Tagata Vaai o le na tusia galuega a Tavita, po o Nofoaiga a Tupu, lea na muai faaulutalaina: , “O Mea na Tutupu i Taimi.”

O le Dabar atonu e lautele e pei o lona uiga 'mea.' Faatasi ai ma le (kol, uma) e avea ma 'mea uma,' ma faʻatasi ai ma ni faʻailoga (e pei o le , vaʻai, leai pe leai) o lona uiga 'leai se mea.' Matau pe faapefea ona fesootai lenei mea i le Mataio 4:4, “E le na o mea e ‘ai e ola ai le tagata i afioga uma e tulei mai i le gutu (Eperu: midbar, see next) a le Alii.”

I le faʻatasi ma le YHWH, o le upu dabar e faʻaalia ai soʻo se upu na fetalaia e le Atua, poʻo se Tagata patino o le Aiga Atua o loʻo tautala. I le faaaogāina o le faapaiaga (Kene 15:1), na oo mai ai le Afioga a le Alii ia Aperamo i se faaaliga ( ; mahazeh mai le veape ; haza, vaai, vaai) e faailoa mai ai na ia vaai i le Afioga a le Atua. O le mea tonu lava o loo ta'ua ai e le Afioga a le Alii ia Aperamo e fai Ana uluai upu faamauina, o lona uiga, (aua le fefe), o le veape (e fai atu). I le Feagaiga Fou o loo faailoa mai ai le Upu a le Alii o Iesu Keriso, o le na afio ifo mai le lagi e faataunuu le finagalo o le Atua (Ioane 6:38). Ma ua toe i ai lena autu.

deber (B); faama'i, o se upu taatele ae toetoe lava o taimi uma i le uiga o le faasalaga na auina mai e le Atua o se taunuuga o le agasala. E fa'ailoa e Deber so'o se ituaiga o fa'ama'i e i'u ai i le oti.

dober (B); lafumanu/ lafu. E na o le faalua ona uiga atu i le lafulemu: Mika 2:12 ma le Isaia 5:17 , e fai ma fanua e aai ai tamai mamoe (Isa) ma se lafu mamoe (Mika). Atonu o le manatu o se lafumanu e fesootaʻi ma le manatu o le ogatotonu (vaai i le isi), ae atonu na tuu e perofeta e toʻalua ia mamoe i totonu o le la 'elemene,' (tamai mamoe e tataa i le la mea) o se manatu e faigata tele ona faaliliu lea mulimuli ane, faaliliuina. o lo'o ta'ua e tusitusiga i le vao lafulemu (aua o le ala lena e fa'apea ai le Tusi Paia o le upu dbr o lona uiga o se isi mea i lenei taimi). Atonu o lo'o manana'o tupulaga fa'aonaponei e fa'aliliu nei fa'ata'ita'iga o le fa'atasi. Masalo e leai.
dobrot (B); opeopea. O le taimi lava e aliali mai ai le aʻa o le dbr e pei o se mea e faia i ogalaau ina ia feaveaʻi i luga o le vai, e pei o se vaa opeopea (1 Tu 5:9). E foliga mai o nei va'a fa'ato'a toso e va'a masani.

dibra (A&B e fa'atatau i le tala); mafuaaga, mafuaaga, faatulagaga, mataupu. E faafitu ona taʻua le Dibra: Iopu 5:8: NAS, NIV: pogai; Sl 110:4 ; Fai 7:14: NAS, NIV: so o se mea lava; Tani 2:30: NAS: mo le faamoemoe o; NIV: ina ia mafai; Tani 4:17: NAS: ina ia faapea; NIV: o lea e mafai.

dibra i le Failauga 3:18 ma le 8:2 e iʻu ai i se faʻalavelave faʻalavelave i le Igilisi ma e masani ona le faʻaaogaina. Ae o le 3:18 e faitauina faapea, “Na ou faapea ifo i loʻu loto e faatatau i le fanau a tagata.” E mautinoa lava o le tele o le au faaliliu e saili e atagia mai se vaega o le archaicism, a leai (talu ai dabar = logos) o le faaliliuga sili ona talafeagai o le fuaitau "le mataupu o le atalii o le tagata" o le: anthropology.

deborah (e ala i le B i le A) pi. E manatu nisi tagata fai faamatalaga e faapea na taʻua le lagomeli o “se failauga” ona o le pisapisao. Ae e le mafai ona moni lena mea mo mafuaaga e lua. Muamua aua e le na'o le pi e fa'alogo. Ma lona lua, ona e le tautala le pi i lona pisapisao. Matou te fautua atu na faaigoa le pi e ala i le aʻa o le dbr aua e maua mai ai le meli. O le meli o le suamalie sili lea i aso anamua, ma e ui lava e sili atu le afu o afioga a le Atua nai lo le meli ( Salamo 119:103 ), ae na lipotia mai e Esekielu o le tusi taai e tumu i auega na tuuina atu e le Atua ia te ia na tofo i ai. Na tofo le manai e pei o le meli; na faaalia foi e le manai le mamalu o Ieova (Eso 16:7) ma ua faatusaina e Iesu o ia lava i ai (Ioane 6:31-35). O le nuu o le folafolaga o se laueleele o le suāsusu ma le meli (ma o loo faatusatusa e Paulo le vaveaoao i le susu). O le mea lea, o le lagomeli e aumaia le meli lea e tele sona sao i le Afioga a le Atua.
= O le igoa o Tepora; e tutusa ma le upu muamua o deborah, pi.

debir (A, leai B, leai A!); potu pito i tua (BDB), le malumalu i totonu (NAS & NIV), lauga (KJV). O lenei upu, pe a le o lona uiga o le taulaga o Debir (vaai i le isi), ua taofia o se isi igoa o le Mea e Sili ona Paia i le malumalu o Solomona ma, ona o le sootaga i le dabar, na faaliliuina ai le 'upu' e le Tupu o Iakopo ma isi. O faaliliuga laiti e matele atu i le vaega B ma saili uiga i le nofoaga o le Paia o Paia; i tua. O le mea sili ona mataʻina o lona faʻaaogaina i le Salamo 28: 2, "...i luga o le eleele o lou paia."

E fiafia le Abarim Publications e fautua mai talu ai ona o totonu o le Mea e Sili ona Paia sa teu ai le atolaau, ma i totonu o le atolaau o le Tulafono, lea e fesootai vavalalata ma le Afioga a le Atua, o se faaliliuga sili atu o le upu debir o le 'nofoaga o le Upu. ' Va'ai foi i le isi.

= le igoa o Teperi; e tutusa ma le upu muamua. O Tiperi o le igoa o se tupu o Ekelona (Iosua 10:3) ma le igoa foi o nai aai. O se tasi o na aai sa taʻua foʻi o Kiriata-sepera. O Kiriata o lona uiga o le aai, a o sepera ( ), na tatou vaai muamua i ai, o lona uiga o le tusi. Ua faaliliuina e nisi tagata faaliliu lenei igoa o le 'upu' ma atonu o le igoa lea o le tupu. Ae o le taulaga o lona igoa muamua o le Aai o le Tusi, atonu na lauiloa o le Nofoaga O Le Upu.
midbar (A&B) gutu. E na o le tasi lava le taimi e taʻu mai ai e le aʻa o le dbr le gutu (e manaia lou gutu - SS 4: 3), e mafai ona tatou manatu o le puna o le tautala. O se fa'aliliuga talafeagai o le 'lou yap' pe ana leai se uiga leaga o lena mea. E sili atu le: 'E te tautala i mea lelei.' O le isi, upu masani mo le gutu (toetoe 500 mea tutupu) o le . Talu ai o afioga a le Atua e masani ona lipotia mai e sau mai Lona fofoga, e tatau ona manino i le taimi lava lena e leʻi vaai tagata Eperu i le gutu o se vaega o le mea tatou te taʻua o foliga (e leai se tasi o le Atua) ae o le amataga po o o upu e alu i le tasi itu ae o le pusa meaai e alu i le isi itu. I lana tusiga i luga o le TWOTOT e oʻo lava i le taʻua, "O le gutu o le faʻaaliga fafo o uiga ma uiga o se tagata."
midbar (?); e masani ona fa'aliliu i le 'vao' ae e foliga mai e le fa'amaoni.

Midbar e na'o le pau lea o le upu mai le dbr stock e le'o vave ona pa'u i se tasi o vaega e lua. Ae e ao lava ona maitauina e faapea o le upu faa-Peretania o le 'vao' e aumai ai i lou mafaufau se mea oona; o se mea e le mama, e lei galueaina, pe le faatonutonuina, o le upu midbar e faamanatu mai ai le upu dabar; upu, mea, mea. E pei o upu 'ola' i le gutu, e faapena foi mea e ola i totonu o le ogatotonu. O le midbar ose fa'anatura o lo'o i ai fa'alapotopotoga i se faiga tele, e pei lava o upu o lo'o i ai i le tautala.

O le upu midbar e le fa'ailoaina se ituaiga o laufanua, ma e o'o lava i le vaeluaga e le o fa'amalieina e nisi tagata popoto. O nisi taimi o le upu e faʻaalia ai laulaʻau lauusiusi e lelei mo le fafagaina (Salamo 65:12, Iere 23:10) ae o nisi taimi e tuʻufua le ogatotonu ma gaogao. O loo taʻua i le Iopu 38:26 se laueleele e leai ni tagata (ish) ma se toafa (midbar) e aunoa ma ni tagata (atam), ma e pei lava o se laueleele e lē masani ona leai ni tagata, e faapena foʻi le ogatotonu e lē masani ona leai ni tagata. O nisi taimi e iai foʻi i le ogatotonu o aai ma nuu (Isa 42:11, Jos 15:61). Peitaʻi, e faalua ona faaaogā le upu i se auala faafaatusa ma e masani ona lē lelei: Hosea 2:5 ma le Ie 2:31 , atonu e aogā ona o lona fesootaʻi atu i ai. vao e pei o toafa o Negev ma Sinai.
= Taperata, o se aai i le tuaoi o Sepulona ( Iosua 19:12 )

= Tiperi, o le sa Tanu na upu leaga le atalii o lona atalii ma fasiotia (Lev 24:11).

= Lo-Debar; Aai i Kiliata, i Manase o loo taʻua i le 2 Samu 9:4 ma le 17:27 . Lo o se vaega masani o le teena: Leai se Upu.
= Lidebir (Iosua 13:26), o se taulaga atonu e iai se mea pe leai foi ma Lo-tepara. O le ala o loo sipela ai iinei o lona uiga Mo Le Upu. Ae, o le pipili e mafai foi ona mafua ona o le fausaga o le faasalaga ma le igoa o le taulaga o Debir.

________________________________________
Faitau: arieuittenbogaard.blogspot.com
________________________________________

I laʻu sailiga mo faʻamatalaga i luga o le Upu ma Dabar ma pi na taʻitaʻia aʻu i le tusiga o loʻo mulimuli mai. Ma o iinei e maua ai e lenei suʻesuʻega se uiga fou atoa.

A o avea aʻu ma Katoliko ona aʻoaʻoina lea o le upu moni e pei ona aʻoaʻoina e le World Wide Church of God, na faateʻia aʻu i le faigofie ona faasesēina aʻu i loʻu olaga atoa. Ina ua malepe le Ekalesia a le Atua i le Lalolagi Aoao i le 1990' na ou tauto ia te aʻu lava o le a ou le toe faaseseina. O le taimi lea na amata ai ona ou siakiina ma le naunautai ia malamalamaga fou taitasi ao ou tau atu ia i latou.

Na ou faalogo i le toʻatele o tagata na feosofi mai le faa-Kerisiano faapaupau i le faa-Iutaia. Ina ua uma ona tausia e tagata Iutaia le Torah a ea? Ua tele tausaga o suʻesuʻega, ae o le tali e leai, e le tausia e tagata Iutaia le Torah. Atonu o le mea moni latou te tausia teisi atu nai lo le Katoliko.

O le mea lea ou te su'esu'eina ai vaega ta'itasi o na mea e fai mai isi e tatau ona tatou faia. E mafai ona ou mauaina i tusitusiga paia? Afai ou te mafaia, e mafai e isi? E tatau ona iloa e tagata uma pe a fa'aali atu ia i latou. Ma e tatau ona maua i tusitusiga paia. Afai e leai, aisea la e te faia ai?

Ua ou faʻaali atu ia te oe i tala i luga o lenei upega tafaʻilagi lea na tolopo ai e le Iutaia le pa'ū Aso Paia. E leai se tauamiotonuina o lenei mea i soo se Torah. Aiseā la na latou faia ai? ‘Ua ‘ou fa‘aali atu fo‘i ‘iā te ‘outou le mea e lē tusa ai ma le Torah o Sivan ono i le tausiga o le Penetekoso. E mafua ona o le le malamalama i mau.

I le isi itu ua matou faailoa atu foi ia te outou le mea e le o i ai foi i tusitusiga paia le tausiaina o le Kerisimasi ma le Eseta ma le Fagafulu ma e leai se isi mea na o tu ma aga faapaupau na talia ma faaaoga e tapuai ai i le Mesia.

Uso e, ou te lē o taʻusalaina i latou o loo faia pea mea e leʻi poloaʻi mai ai Ieova iā i tatou e fai. Ua faaseseina i latou. 1 Ioa 5:19 Ua tatou iloa o i tatou mai le Atua, ma o le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i le pule a lē o loo leaga.

Fa‘aaliga 12:9 ‘Ona tulia lea o le tarako tele, o le gata tuai, ‘ua ta‘ua o le Tiapolo ma Satani, o lē fa‘asesēina le lalolagi uma; ‘ua lafo fo‘i o ia i le lalolagi, ‘ua lafo fo‘i ana agelu fa‘atasi ma ia.

Ma pe a o ese tagata mai le faa-Iutaia po o le faa-Kerisiano e masani ona latou oso i luga o le isi lua ma le tele o le le mautonu ma le taufaasese, ae e ese le lagona.

Ae fai mai tusitusiga paia i le 1Th 5:21 Tofotofo i mea uma; taofi mau i le mea lelei.

Ua latou faapea mai foʻi i le Teuteronome 12:1 “O tulafono ma faamasinoga ia tou te tausia i le laueleele ua foaʻiina mai e Ieova le Atua o outou tamā iā te outou e fai mou, i aso uma tou te ola ai i le lalolagi. 2 ‘Ia e matuā fa‘aumatia fo‘i mea uma na ‘au‘auna ai i o latou atua o nu‘u ‘ese e tulia ‘iā te oe, i luga o mauga maualuluga, ma luga o mauga, ma lalo o la‘au lauolaola uma. + 3 Ia outou faaumatia foʻi o latou fata faitaulaga, ia outou talepeina o latou pou paia, ma ia susunu a latou tupua laau i le afi; ‘ia e vavae i lalo o tupua ta o latou atua ma fa‘aumatia o latou igoa ai lea mea. 4 Aua e te tapuaʻi iā Ieova lou Atua i mea faapena.

Teuteronome 12:28 Ia e anaana ma anaana i nei upu uma ou te fai atu ai ia te oe, ina ia manuia ai oe ma au fanau pe a mavae atu oe e faavavau, pe a e faia le amio lelei ma le tonu i luma o Ieova lou Atua. 29 “Pe a faaumatia e Ieova lou Atua mai i ou luma o nuu e te alu atu e faatoʻilaloina, ma e te aveesea foʻi i latou ma nofo i lo latou laueleele, 30 ia faaeteete oe ina neʻi maileia oe e mulimuli atu iā i latou, pe a uma ona faaumatia i latou mai i luma. ‘iā te ‘outou, ‘ina ‘ia ‘outou lē fesili atu fo‘i i o latou atua, o lo‘o fa‘apea, ‘Na fa‘apefea ‘ona ‘au‘auna ia nu‘u i o latou atua? e faapea foi ona ou faia.' 31 Aua e te ifo atu i le Alii lou Atua faapea; auā o mea leaga uma e ‘ino‘ino i ai le ALI‘I ‘ua latou faia i o latou atua; auā ‘ua latou susunuina o latou atali‘i ma afafine i le afi i o latou atua. 32 O mea uma lava ‘ou te fai atu ai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou tausiusi i ai; ‘aua ‘e te fa‘aopoopo i ai pe ‘ave‘esea ai.

Ua apoapoaiina foi pe lapataia foi i tatou i le Teuteronome 30:15 “Faauta, ua ou tuuina atu i ou luma i le aso nei le ola ma le lelei, o le oti ma le leaga, 16 i le mea ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei, ia alofa atu ia Ieova lou Atua, ia savavali i ona ala, ma ia ‘ia ‘outou tausiusi i ana poloa‘iga, ma ana tulafono, ma ana fa‘amasinoga, ‘ina ‘ia ‘outou ola ma fa‘ato‘ateleina; e fa‘amanuia fo‘i e le ALI‘I lou Atua ‘iā te oe i le nu‘u ‘e te alu atu e fai mou. + 17 Ae afai e liliuese lou loto ma e lē faalogo ai, ma ua taʻitaʻiina atu foʻi ma tapuaʻi i isi atua ma auauna iā i latou, + 18 ou te taʻu atu iā te outou i le asō, e matuā faaumatia lava outou; tou te le faafualoaina foi o outou aso i le nuu tou te sopoia atu ai Ioritana, e ulu atu ai ma fai mo outou. 19 Ou te valaau atu i le lagi ma le lalolagi e fai ma molimau iā te outou i le asō, ua ou tuuina atu i o outou luma le ola ma le oti, o le manuia ma le malaia; o lea ia e filifili i le ola, ina ia ola uma oe ma au fanau; 20 ‘ina ‘ia e alofa atu ai i le ALI‘I lou Atua, ‘ia e fa‘alogo i lona si‘ufofoga, ma ‘ia e pipii atu ‘iā te ia, auā o ia lava o lou ola ma le fa‘afualoa o ou aso; ‘ia ‘outou nonofo fo‘i i le nu‘u na tautō ai le ALI‘I i o ‘outou tamā, o Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo, e foa‘iina atu ‘iā te i latou.”

A o ou suʻeina faʻamatalaga e uiga i pi na ou tau atu i lenei tusiga mai ia Alexander Hislop. Ou te fiafia lava i mea o loʻo faʻaalia e lenei tamaloa. Ioe o se fa'aupuga lea o le a e maua latalata i le faaiuga o lenei tusiga.

 

mai http://www.biblebelievers.org.au/2bab027.htm
VAEGA V.
Mai ia Alexander Hislops Lua Papelonia

MAMALAMA MA MOLIMAU WAX.

O le isi tulaga uiga ese o le tapuaiga a Papa o le faaaogaina lea o lamepa ma moligao. Afai o le Madonna ma le tamaititi o loʻo faʻatutuina i se nofoaga, e tatau ona i ai se lamepa e mumu i o latou luma; afai e faia le misa, e ui lava ina ao malamalama, e tatau ona tutuina moligao i luga o le fata faitaulaga; afai o le a faia se solo tele, e le mafai ona mae'a e aunoa ma ni fa'amalama fa'amalama e fa'afiafia ai le fa'aaliga matagofie. O le fa'aogaina o lamepa ma tapers e sau mai le puna lava e tasi ma isi uma o talitonuga faapope. O le mea na mafua ai le “Loto,” ina ua avea ma faatusa o le Alo ua liutino tagata, ina ia faatusaina o se fatu i le afi, sa manaomia ai foi le avea o lamepa mumu ma moligao tutu o se vaega o le tapuaiga i lena Alo; auā o lea, e tusa ai ma tu ma aga a Soroastera, sa tapua‘ia ai le atua o le la. * Ina ua faatonuina tagata Aikupito taʻitoʻatasi i le pō lava e tasi e tutuina se lamepa i luma o lona fale i le ea, o se gaoioiga lea o le ifo i le lā, lea na ufiufi ai lona mamalu e ala i le ufiufiina o ia lava i se tino tagata. * Pe a faamanatu e le ʻau Yezidis o Koordistan, e faatasi i le tausaga i lenei aso, la latou tausamiga o “lamepa mumū,” e faamamaluina ai foʻi e Sheikh Shems, po o le La. * O lenei, o mea sa faia i nei sauniga maualuluga i se fua tele, sa faia foʻi i se fua laʻitiiti, i le tapuaʻiga taʻitoʻatasi i lo latou atua, e ala i le tutuina o lamepa ma iʻa i luma o le Atua e sili ona fiafia i ai. I Papelonia, sa matuā taatele lenei faiga, e pei ona tatou aʻoaʻoina mai i le tusitala Apokalifa o le Tusi a Paruka. “O i latou (tagata Papelonia),” na ia fai mai ai, “e tutu aʻe lamepa i o latou atua, ma e sili atu foʻi ona toʻatele nai lo o i latou lava, e ui lava e lē iloa atu e atua se tasi o i latou, e valea foʻi e pei o le amo o latou. fale.” * I Roma faapaupau, sa faapena foʻi ona iai. O lea tatou te maua ai Licinius, le Emeperoa faapaupau, a o lei auai i le taua ma Konesetatino, o lona fili, ma valaau se aufono a ana uo i luga o se laau mafiafia, ma o iina na ofoina atu ai taulaga i ona atua, "o le faʻamalamalamaina o taʻavale" i o latou luma, ma i le fale. i le taimi lava e tasi, i lana tautalaga, ma tuuina atu i ona atua se faaataata, afai latou te le tuuina atu ia te ia le manumalo ia Konesetatino, lona fili ma i latou, o le a ia i lalo o le tulaga manaomia o le lafoaia o la latou tapuaiga, ma le toe faamalamalamaina "tape-tape. i lo latou mamalu.” * I solo faapaupau, faapea foʻi i Roma, sa masani ona iai moligaʻo. “I nei sauniga mamalu,” o le tala lea a Dr. Middleton, e faatatau ia Apuleius o lana pule, “i nei sauniga, e masani ona fesoasoani atu le faamasino sili, i ofu o sauniga, faatasi ai ma le au ositaulaga i luga o le sapalai, ma moligao i o latou lima, o loo tauaveina se tauvaga po o le thensa, le faatusa o o latou atua, ua ofu i o latou ofu sili; e masani ona mulimulitaʻia e le au talavou sili o le nofoaga, i ofu lino papaʻe poʻo sesplices, usuina viiga e faʻaaloalo i atua o loʻo latou faʻamanatuina tausamiga, faʻatasi ma le motu o tagata o ituaiga uma na amataina i le lotu e tasi, uma i le flambeaux poʻo moliga'o solo i o latou lima.” * I le taimi nei, ona o le matuā atoatoa ma le atoatoa o le masani a Pagan, o le tutuina o lamepa ma moligao i le malamalama o le ao, ua tatou maua ai tusitala Kerisiano, e pei o Lactantius, i le senituri lona fā, ua faaalialia le valea o le faiga, ma tauemu i tagata Roma “mo le faamalamalamaina. moligaʻo i le Atua, e peiseaʻī o loo soifua o Ia i le pōuliuli,” * Pe ana faapea o se tu masani faapena i lenā taimi na matuā faatauvaa ai le tulaga o Kerisiano, semanū e lē taitai ona ulagia e Lactantius e pei ona ia faia, o se faiga e masani lava i faiga faapaupau. Ae o le mea e leʻi iloa e le Lotu Kerisiano i le amataga o le senituri lona fā, e leʻi umi ae amata ona totolo mai, ma ua avea nei ma se tasi o uiga iloga o lenā nuu o loo gugutu ai o le “Tina ma le matai o Ekalesia uma.”

A o faaaogā e Roma moligaʻo ma moligaʻo i ana sauniga paia, ae peitaʻi, e manino mai, na ia faatāuaina se uiga sili ona tāua i le moligaʻo e sili atu nai lo isi moli uma. E oo atu i le taimi o le Fono a Trente, sa faapea ona ia tatalo i le Po o le Eseta, i le faamanuiaina o moligao o le Eseta: “O loo valaau atu ia te oe i au galuega, o lenei po paia o le Eseta, matou te ofoina atu ai ma le faamaulalo tele i lou Tupu lenei taulaga; o le afi lea e le‘i leaga i le ga‘o o le tino, e le‘i leaga fo‘i i le suāu‘u e lē pa‘ia, po o le suāu‘u, e lē o‘o i se afi leaga; ae matou te ofoina atu ia te oe ma le usiusitai, e sau mai le faamaoni atoatoa, o le afi o le WAX ​​ma le vavae ua gaina, ua faamumuina ma faamumu i le mamalu o lou suafa. O lenei mea lilo tele, ma le faamanatuga ofoofogia o lenei eva paia, e tatau ona viia i viiga e tatau ma tatau ai.” * E iai se “mea lilo” faataulāitu, e pei ona taʻua i inei, o loo taoto i lalo o “moligao,” i le uluaʻi faiga o le ifo i tupua, lea na maua mai ai e Roma lana sauniga, atonu e talitonuina lelei, pe a tausia ma le matuā autasi. o atunuu pito mamao ua malilie e faaaoga moliga'o solo i a latou sauniga paia. I totonu o tagata Tungusians, e lata ane i le Vaituloto o Baikal i Siberia, “ua tuu i luma o tagata Burchan,” o atua po o tupua o lenā atunuu. * I Molucca Islands, o loo faaaogā ai ni tapoleni mo le tapuaʻiga iā Nito, po o le Tiapolo, lea e tapuaʻi i ai tagata o le motu. Ua faapea mai Hurd, “E luasefulu pe tolusefulu tagata ua faapotopoto, ona latou taloina lea o le Nito, e ala i le sasaina o se tamaʻi paʻu paia, a o tutuina e le toʻalua pe sili atu foʻi tagata taʻavale solo, ma taʻu mai ni upu lilo, lea latou te manatu e mafai ona faia. fa'atonu o ia." * “I le tapuaʻiga i Ceylon,” o le tala lea a le tusitala lava lea e tasi, “o nisi tagata tapuaʻi, e lē o ni patele, na latou faia ni falesa mo i latou lava, ae i totonu o i latou taʻitoʻatasi e tatau ona latou iai se faatagata o Buddha, ma faamumu ni tapoleni po o se solo. moligao i ona luma, ma teuteu ai i fugalaau.” * O se faiga e faapea ona taatele atonu na sau mai se puna anamua, ma atonu sa i ai muamua se mafuaaga lilo i le pito i lalo.

O le moligao-wax, o le mea moni, o se tusitusiga, e pei o le tele o isi mea ua uma ona tatou vaʻaia, ma sa faʻamoemoe e faʻaalia le atua Papelonia i se tasi o uiga taua o le Puluvaga Sili. Atonu e manatua e le tagata faitau masani, o se tasi o atua o aso anamua sa taʻua o Ouranos, * o lona uiga, “Le Malamalama.” O lea lava uiga sa tapua'ia ai Nimarota ina ua fai o ia ma atua. I le avea ai ma atua o le La sa manatu ai o ia e le gata o le faamalamalamaina o le lalolagi faaletino, ae o le faamalamalamaina foi o agaga o tagata, aua sa lauiloa o ia o le na te faaalia le “lelei ma le faamaoni.” * E manino mai, mai le Feagaiga Tuai, e lē itiiti ifo i le Feagaiga Fou, o le suafa tonu ma le patino o lo tatou Alii o Iesu Keriso, “O le Afioga a le Atua,” o le na te faaalia le loto ma fautuaga a le Aiga Atua. O lenei, ina ia iloa ai le atua-La ma le Fa'aaliga Sili o le Aiga Atua, a'o i lalo o le igoa o Mithra, na fa'aalia ai o ia i le fa'atagata o se Leona; o le Leona sa i ai se Pi i le va o ona laugutu. * O le lagomeli i le va o laugutu o le atua-La sa fuafua e faasino atu o ia o “le Upu;” auā o Tapara, o le faaupuga lea e taʻu mai ai i le Kaletaia o le “Pi,” e faasino atu foʻi i se “Upu”; ma o le tulaga o lena lagomeli i le gutu e leai se masalosalo e uiga i le manatu ua faamoemoe e faailoa atu. Sa faamoemoe e faagaeetia ai le talitonuga faapea o Mithra (o lē na faapea mai o Plutarch, sa tapuaʻia o Mesites, “Le Puluvaga”), * i lona uiga o Ouranos, “Le Faamalamalamaina,” e leai lava se isi na o le tagata mamalu lea na taʻua e le Faievagelia o Ioane. , “Sa i le amataga le Upu, sa i le Atua le Upu, o le Atua foi le Upu.

O ia fo'i sa i le Atua i le amataga....Sa ia te Ia le ola; o le ola foi o le MALAMALAMA O TAGATA.” O le Alii o Iesu Keriso o ia lava o le na faaali mai le Aiga Atua, ma atonu na silafia e peteriaka faapea; aua ua faapea mai le Faievagelia lava e tasi, “E lei vaai lava se tasi i le Atua; A o lei afio mai le Faaola, sa masani ona tautala tagata Iutaia anamua e uiga i le Mesia, po o le Alo o le Atua, i lalo o le igoa o Tapara, po o le “Upu.” O le a aliaʻe mai lenei mea mai se iloiloga o mea o loo taʻua i le mataupu e 3 o le 1 Samuelu. I le fuaiupu muamua o lena mataupu o loo faapea mai ai, “Sa tautele le afioga a Ieova i ia ona po; sa leai se faaaliga vaaia,” o lona uiga, ona o le agasala a Eli, ua umi se taimi e lei faaalia ai e Ieova o Ia lava i se faaaliga ia te ia, e pei ona Ia faia i perofeta. Ina ua valaauina e le Alii ia Samuelu, na toe faafoisia mai lenei “faaaliga” o le Atua o Isaraelu (e le o Eli), aua o loo faapea mai i le fuaiupu mulimuli (f.21), “Ona toe faaali mai lea o Ieova i Sailo; auā na fa‘aali mai le ALI‘I o ia lava ‘iā Samuelu i le afioga a le ALI‘I.” E ui ina fetalai atu le Alii ia Samuelu, o lenei gagana e sili atu nai lo le tautala, aua o loo faapea mai, “Na faaali mai le Alii”—o lona uiga, na vaaia. Ina ua faaali mai e le Alii o Ia lava, po o le vaai atu ia Samuelu, ua faapea mai “e ala i (Tapara) le afioga a Ieova.” O le “Afioga a le Alii” ina ia vaaia, atonu o le “Afioga a le Atua” patino, o lona uiga o Keriso. * E foliga mai o se igoa muamua lea na lauiloa ai o Ia; ma o le mea lea e lē o se mea e ofo ai le tautala Plato e uiga i le peresona lona lua o lona Tolutasi i lalo o le igoa o le Logos, lea ua na o se faaliliuga o le “Dabar,” po o “le Upu.” * O lenei, o le malamalama o le moligaʻo, e pei o le malamalama mai Dabar, "le Pi," na faatuina e fai ma sui o le malamalama o Dabar, "le Upu." Na faapena ona liliuese le au liliuese mai le “Malamalama Moni,” ma latou faatuina ai se ata lafoia e sui a'i ia te Ia. O le tulaga moni lava lea e manino; auā, o le tala lea a Crabb, o loo tautala e uiga ia Saturn, “ua tuu i luga o ona fata faitaulaga ni mea e faamumuina, ona o Saturn na faaitiitia ai tagata mai le pogisa o le sese i le malamalama o le upu moni.” * I Eleni Asia, na iloa lelei ai le atua o Papelonia o le “Upu” e foaʻi mai le Malamalama, auā o i inā tatou te maua ai le Pi i se tulaga e matuā manino mai ai o ia o se faailoga o Lē na faaalialia silisili. O lea ua tatou iloa ai o loo faasino atu e Muller i faatusa e fesootaʻi atu i le tapuaʻiga i le Tiana o Efeso: “O lana faailoga faifai pea o le pi, lea e lē o faapea mai o Tiana… ..O le ositaulaga sili lava na igoa ia Esen, po o le lagomeli.” *

O le amio a le faitaulaga sili ua faaalia ai uiga o le atua na ia fai ma sui. O le atua o Diana, le atua fafine o loo tauaveina le olo, o le mea moni lava o le paia lava lea e tasi e masani ona o faatasi ma le atua fafine o Papelonia: ma o lenei faalagiga o le ositaulaga ua faaalia ai o le Bee lea na aliali mai i luga o ana pine o se tasi lea o faailoga mo lana tama, e pei o le “Fanau a le Fafine,” i lona uiga faafoliga, e pei o Dabar, “O le Upu” lea na faamalamalamaina ai agaga o tagata. O le “Mealilo” tonu lava lea o loo taoto i lalo o moligao o loo mu i luga o fata faitaulaga a le Faapope, ua ia i tatou faamaoniga mata'ina mai ona lava tusi; aua, i le nofoaga lava lea e tasi o loo taʻua ai le “Melilo” o le moligao-solo, e faapea ona faasino atu Roma i le Pi, lea e gaosia ai le solo: “Aua ua tatou ofo tele, pe a mafaufau i le amataga muamua. o lenei mea, o lona uiga, tape-tape, ona tatau ai lea ona tatou matua viia le uluai o Pi, aua…latou te aoina fugalaau ma a latou fafaga, ae e le afaina ai fugalaau; latou te le fanauina ni tama, ae na te tuuina atu a latou taulelea i o latou gutu, e pei o Keriso (mo se faaaʻoaʻoga ofoofogia) ua afio mai i le fofoga o Lona Tamā.” * E manino mai i inei o loo taʻua Keriso o le “Afioga a le Atua;” ma e faapefea ona maua e soo se mafaufauga se tutusa e pei ona i ai i lenei mau, pe ana le seanoa le va o “Tapara,” “le Pi,” ma “Tapara,” “le Upu.” I se galuega a le Popo ua uma ona ta'ua, o le Pancarpium Marianum, ua ou iloa ai le valaauina o le Alii o Iesu i le suafa o le Pi. I le faasino atu ia Maria, i lalo o le ulutala “Le Parataiso o le Fiafia,” ua faapea mai ai le tusitala: “I lenei Parataiso na fafagaina ai e le Pi selesitila, o lona uiga, o le Poto na liutino tagata. O iina na maua ai le faamaluina o le meli, lea ua liua uma ai le oona o le lalolagi leaga i le suamalie.” * O lenei mea ua fai ma sui o le Alii o Iesu na ia mauaina mea uma e tatau ai e faamanuia ai le lalolagi mai Lona tinā! E mata, ne māfua mai te mea tenei mai te Tusi Tapu? E leai. Atonu e na o le puna lea na aʻoaʻoina ai e le tusitala e taʻua “le Poto ua liutino tagata” i le igoa o le Pi. I le taimi nei, a o maua mai i le gagana faa-Papelonia le uiga lē tonu lea na faatatauina ai sea igoa i le Alii o Iesu, ua faailoa mai ai le mea na sau ai lana aʻoaʻoga, ma ua faamaonia ai foʻi e faapea o lenei tatalo atoa e faatatau i le faamanuiaga o moligao. atonu na aumai mai se tusi tatalo a Papelonia. E mautinoa lava, i laasaga uma lava, e tatau ona iloa atili e le tagata faitau le tonu tonu o le suafa tauatua na tuuina atu i le fafine i luga o mauga e fitu, “Meli, Papelonia le Aai Tele!” 2bab027.htm
________________________________________

mai http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Jewish_Prayers_and_Blessings
Sapati

O le Sapati faa-Iutaia e ta'ua o le Sapati i le faaEperu.

Faamanuia moligao ao lei oo i le Aso Sa

Tala autu: Moligao Aso Sa
Manatua: O moligao o le Aso Sa e tutu a itiiti ifo ma le sefuluvalu minute a o lei goto le la i le Aso Faraile. I talatuu faa-Iutaia, o le “aso” e amata i le amataga o le po ua mavae. O lea la, o le Aso Sa e amata i le afiafi o le Aso Faraile ma faaiuina i le po o le Aso Toonai.

Faaliliuga: Barukh ata Adonai Eloheinu Melekh ha olam, asher kid'shanu b'mitzvotav v'tzivanu l'hadlik ner shel Shabbat.
Faaliliuga: “Amuia oe, Ieova e, lo matou Atua, le Tupu o le atulaulau uma, o le ua faapaiaina i matou i Ana poloaiga ma poloaiina i matou e tutu le moligao o le Aso Sa.”

O le gagana Chabad o le faamanuiaga e faaopoopo i ai le upu קודש i le faaiuga o le faamanuiaga, ma fai ai “… le moligao o le Aso Sa paia,” ua faaliliuina, “… ner shel Shabbat kodesh.”

mai http://en.wikipedia.org/wiki/Shabbat_candles
Moligao Aso Sa
Mai Wikipedia, le freecyclopcyclopedia

O le tutuina o moligao o le Aso Sa (Eperu: × ×¨×•×ª ש×'ת‎) o se tulafono faa-rapi i le faa-Iutaia.[1]E lua moligao pe sili atu e tutu i le afiafi o le Aso Faraile, 18 minute a o lei goto le la, e faafeiloaia ai. o le Sapati. O le tutuina o moligao e masani lava ona fai e le fafine o le aiga, e ui ina leai se fafine, e faia e se tamaloa. Ina ua uma ona tutuina o moligao, ona talotalo atu lea e le fafine ona lima i luga o i latou, ufiufi ona mata, ma fai atu se faamanuiaga. [2]

Puna o le poloaiga
O le tele o pulega faa-rapi e talitonu o le manaoga e tutuina moligao o le Aso Sa e mafua mai i le faa-rapi.[3][4]
E tusa ai ma le au rapi, o le moli o moligao o le Shabbat e lua lona faamoemoega:
1. Ia “faamamaluina le Aso Sa” (×›×'וד ש×'ת)
2. Mo Shalom bayit po'o le to'afilemu o aiga (×©×œ×•× ×'ית)
I nisi o aiga, e sili atu i le lua moligao e tutuina. O nisi aiga e tutuina se moligao faaopoopo mo tamaiti taitasi. O le tutuina o moligao e lauiloa o le licht bentshen i le gagana Yiddish. O le masani a le fafine e tutu moligao, ae afai e leai se fafine i totonu o le aiga, e mafai e le tane ona tutuina.
mau faasino
1. ^ Sulchan Aruka, Orach Chayim 263:2
2. ^ http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/Shabbat2.html
3. ^ Maimonides Hilchot Shabbat 5:1
4. ^ Meiri, Talmud Shabbat 25b
5. ^ Maimonidies Hilchot Shabbat 5:1
6. ^ Meiri, Talmud Shabbat 25b

O le mea la ua tatou vaʻaia nei, o le poloaʻiga e taʻua o le tutuina o lamepa o le Aso Sa e lē mai iā Ieova ae e sau mai le Maimonidies Hilchot Shabbat 5:1 ma Meiri, Talmud Shabbat 25b

Ina ua uma ona faitau nei po o fea e sau ai le sauniga o le tutuina o moligao, o se mea faapaupau na tupuga mai ai ma ua faatusaina i se tasi o aso anamua sa taʻua o Ouranos, o lona uiga, "Le Malamalama" ma e leai lava se tasi na o Nimarota na tapuaʻi i ai ina ua avea o ia ma atua. o le atua o le la e ala i le tutuina o moligao i Aikupito ma Papelonia.

O le iloaina o lenei mea o le a faaauau ai ona e tutuina moligao e aumai i totonu o le Aso Sa pe a tatou iloa e leai se poloaiga e faia faapea o loo maua i soo se vaega o le Torah.

Mai le http://tamimah.blogspot.com/2005/11/laws-pertaining-to-lighting-shabbas.html
TAMIM TIHIYEH
Tulafono e faatatau i le tutuina o moligao o Shabbas

(Mai aʻu faʻamatalaga o laʻu halacha presentation i Yeshiva)

Na ou filifili e lafo atu lenei mea aua ou te lagona e matua talafeagai mo i matou i fafo atu o lo matou aiga.

1. O le tutuina o moligao o le Shabbas o se tulafono faarapi.

2. O loo sii mai e le Sulchan Aruch (263:2) le Rambam (Hilchos Shabbas 5:1) “E ao i tane uma ma fafine uma ona i ai i o latou fale se moligao e tutuina mo Sapa”

3. E tolu mafuaaga ua tuuina mai:

A. Oneg Shabbas (Pleasure of Shabbas) (Tosafos to Mesechet Shabbas 25b Chova, Rambam Hilchos Shabbas 5:1, Shulchan Aruch 263:2)

B. Kavod Shabbas (Honor of Shabbas) (Rashi to Shabbas 25b Chova, Rambam Hilchos Shabbas 30: 5 - mo faaiuga eseese e lua e uiga i le foliga feteenai i le Rambam, vaai i le Aruch HaShulchan po o Rav Yitzchak Twersky ztzt”l i le Torah U -Madda Journal, Volume 8, itulau 29)

C. Shalom Bayis (Peace at Home) (Rashi to Shabbas 25b Hadlakos Ner BiShabbas explaining a drasha on Auega 3:17, Shulchan Aruch 263:3)

4. O le Shulchan Aruch (263:3) e faavae i le Gemara i le Shabbas 35b fai mai o le matafaioi autu o le tutuina o moligao Shabbas e faalagolago i luga o le ava. Ua faaopoopo mai le Mishnah Breuerah e tatau i le tane ona saunia moligao mo le tutuina.

5. Fai mai le Shulchan Aruch (263:6) o tamaiti aoga e aoao (ma momoe) i fafo atu o lo latou fale e tatau ona tutu moligao io latou potu ma faia le faamanuiaga. Ua faaopoopo mai e le Mishnah Breuerah afai e te nofo i se tasi nofoaga ae e te 'ai i se isi mea i lena po (faapea o loo e faia le taumafataga i le po o le Aso Faraile i le fale o se isi) e tatau ona e moli i tafatafa o lou moega. E masani ona matou le faia lenei mea ae ona o se tulaga lamatia.

6. Fai mai le Rema i lana pupula i le Sulchan Aruch (263:10) o le ute o le sauniga o le tutuina o moligao Sabbas o loo taoto i luga o moligao ua tutuina i luga o le laulau'ai. Ua faaopoopo mai e le Mishnah Breuerah e faapea o le lichatchila (le ala saʻo) e tatau ona ʻai se tasi i le malamalama o moligaʻo Shabbas. Fai mai Mishnah Breuerah (263:9) e lē mafai e se tasi ona ʻai i fafo i totonu o le lotoā (nai lo o luga o le laulau ma moligaʻo) seʻi vaganā o le a avea o se mea e sili ona popole i le ʻai i totonu.

7. Fai mai le Sulchan Aruka (263:1) e tatau ona e saunia ma tutu moligao e lua, o le tasi mo Sakari (Manatua le Sapa, Esoto 20:8) ma le tasi mo Samoro (Safe le Sabbas, Dueteronome 5:12). Na fa'aopoopo e le Rema e mafai e se tasi ona tutuina le tele o moliga'o fa'aopoopo pe a mana'o ai ae le tatau ona tutuina e se tasi le itiiti ifo ma le lua moliga'o.

8. Ua tusia e le Rema (263:5) e faapea, ina ia aua neʻi maua le fiafia mai le malamalama o moligaʻo o le Aso Sa a o leʻi faia le faamanuiaga, e tatau ona tutuina moligaʻo, ona ufiufi lea o latou mata, fai atu le faamanuiaga, ona vaai lea i le malamalama. .

9. Fai mai le Gemara i le Shabbas 23b ia masani i le tutuina o moligao ina ia agavaa ai se tasi e aʻoaʻoina tamaiti (moni talmudei chachamim). Rashi (Shabbas 23b talmudei chachamim) o loo faamatala mai e faapea o le fuaiupu o loo faapea mai “Ki Ner Mitzvah Torah Ohr” “Aua o le poloaiga o le lamepa ia, o le tulafono foi o le malamalama lea” (Faataoto 6:23) ma e mai le malamalama o le poloaiga a Sabbas ma Chanukah. moligao e sau i le Torah (ie tamaiti a'oa'oina). Fai mai le Mishnah Breuerah (263:1) pe a uma ona tutuina moligao ma faia le faamanuiaga, e tatau ona tatalo mo fanau aoaoina.

10. Ua faapea mai le Kitsura Sulcah Aruka (75:6) o se tū masani mo fafine ona taʻele ma ofuina ofu o le Sapa a o leʻi tutuina moligaʻo. (Atonu afai e moli se tagata e tatau ona ia faia foi lea lava mea e tasi. Ou te manatu lava e talafeagai lena mea.)

11. Fai mai le Kitzur Shulchan Aruch (75:7) afai e manao se tasi e fai malacha (gaoioiga e faasaina i le Aso Sa) pe a uma ona tutuina moligao, e tatau ona faamaoti mai lenei mea a o lei tutuina moligao. (E taua tele lenei mea mo tamaitai aua e masani ona talia e tamaitai le Shabbas ia i latou lava pe a tutuina moligao.) Ae, bedavad (ina ua uma le mea moni), afai e le faia e se tasi se faʻamatalaga, e oʻo lava i fafine e mafai lava (pe a manaʻomia) faia malacha.

Ou te fa'amoemoe ua maua e fesoasoani lenei mea. Na e matauina le tele o mau o loʻo i ai i luga o le 11 faʻamaoniaga a le Rapi.

I nei mea uma e na o le tolu mau o loo sii mai.

Esoto 20:8 lea e taʻu mai ai ia i tatou e manatua le Sapati, Teuteronome 5:12 lea e taʻu mai ai ia i tatou e tausi le Sapati ma le Faataoto 6:23 o le mea sili lea e mafai ona ou maua e faʻamaonia ai le tutuina o moligao. Fai mai “Aua o le poloaiga o le lamepa lea, o le tulafono foi o le malamalama lea; O aoaiga e aʻoaʻo atu ai, o le ala lea o le ola.

Ae LEAI SE MEA, se'i ou toe fai atu le mea lea, E LE'I OI AI I LE TORAHI NA OU MAUA AI LE POLOAIGA IA MOLIMAU MO LE SABATI! O le mea moni ua ou iloa o se faiga faapaupau lea sa masani ona faamamaluina ai Nimarota le faamalamalamaina po o le pepelo.

Uso e te saoloto e tutu moligao i le Aso Sa e pei ona e filifilia. Ae o taimi uma e te tutuina ai moligao ma fai le tatalo ma moeiini ou mata ma talotalo le asu, ou te faamoemoe o le a e taulotoina foi fuaiupu nei.

Mat 15:9 Ma ua latou tapuai mai ia te au, o loo aoao atu i poloaiga a tagata.' ”

Teu 4:2 Aua tou te faaopoopo atu i le upu ou te fai atu ai ia te outou, aua foi e te aveesea, ina ia outou tausia poloaiga a le Alii lo outou Atua, lea ou te fai atu ai ia te outou.

De 12:32 O mea uma lava ou te fai atu ai ia te outou, ia outou tausi i ai; ‘aua ‘e te fa‘aopoopo i ai pe ‘ave‘esea ai.

30:6 Aua e te faaopoopo i ana upu, ina neʻi aʻoaʻia oe e ia, ma iloa ai oe o se pepelo.

Isa 30:1 “Oi talofa i le fanau fouvale,” ua fetalai mai ai Ieova, “O e ua taupulepule, ae e le mai ia te a’u, ma ua fai togafiti, ae le o lo’u Agaga, ina ia latou faaopoopo le agasala i le agasala;

Mat 6:7 Ma pe a outou tatalo, aua neʻi faia soo upu e pei ona faia e tagata faapaupau. Auā ‘ua latou manatu e fa‘afofogaina i latou i le tele o a latou ‘upu.

Le 18:3 E tusa ma mea na faia e le nu‘u o Aikupito, sa ‘outou nonofo ai, ‘aua tou te faia; e tusa fo‘i ma le amio a le nu‘u o Kanana, ‘ou te ‘aumaia ai ‘outou, ‘aua tou te faia; aua foi tou te savavali i a latou sauniga.

Le 18:24 ‘Aua ne‘i leaga ‘outou i se tasi o ia mea; auā o ia mea uma ‘ua leaga ai nu‘u ‘ou te tulia i o ‘outou luma.

Le 18:30 O le mea lea ia outou tausiusi i laʻu sauniga, ina ia outou le faia se tasi o nei tu leaga na faia i o outou luma, ma ia outou le faaleagaina ai outou lava i ai: O aʻu o Ieova lo outou Atua. ”

12:30 ‘Ia e fa‘aeteete ‘iā te oe ‘ina ne‘i maileia oe e mulimuli atu ‘iā te i latou, pe a uma ‘ona fa‘aumatia i latou a‘i ou luma, ma ‘aua fo‘i ne‘i e fesili atu i o latou atua, o lo‘o fa‘apea ane, ‘Na fa‘apefea ‘ona ‘au‘auna ia nu‘u i o latou atua? e faapea foi ona ou faia.'

Teu 28:15 “A e afai e te lē faalogo i le siʻufofoga o Ieova lou Atua, e anaana ma le totoa i ana poloaʻiga uma ma ana tulafono ou te fai atu ai iā te oe i le aso nei, e oo mai iā te oe nei malaia uma ma maua mai ai. oe:

Teu 28:58 “Afai tou te lē tausia ma le faaeteete upu uma o lenei tulafono ua tusia i lenei tusi, ina ia outou matataʻu ai i lenei suafa mamalu ma le mataʻutia, o Ieova lo outou Atua,

De 31:27 auā ua ou iloa lou fouvale ma lou ua maaa. ‘Āfai fo‘i ‘ua ‘outou fouvale i le ALI‘I i le aso nei, a o o‘u ola pea ma ‘outou, e lē sili ‘ea pe a mavae lo‘u oti?

75:5 Aua e te sii i luga lou seu; Aua le tautala ma le ua malo.' ”

Iere 17:23 A ‘ua latou lē fa‘alogo pe ua‘i mai o latou taliga, a ‘ua fa‘ama‘a‘a o latou ua, ‘ina ‘ia latou lē fa‘alogo pe talia fo‘i le a‘oa‘oga.

Ia tuuina atu nei lau tatalo;

O Barukh ata Adonai Eloheinu Melekh ha olam, asher kid'shanu b'mitzvotav v'tzivanu l'hadlik ner shel Shabbat.
“Ia manuia oe, Ieova e, lo matou Atua, o le Tupu o le atulaulau uma, o lē na faapaiaina i matou i ana poloaiga, ma poloaiina i matou e tutu le moligao o le Sapati.”

“Auā ua matou iloa nei e te leʻi poloaʻi mai e tutu aʻe moligaʻo, ae na faia e Maimonides, ma ona o le maaa o matou ua matou te faia ai pea i soo se auala, ona matou te le avatua le viiga ia Satani ma Nimarota lē ua taʻua. o fa‘amalamalamaga, a ‘ua matou faia lenei mea ‘ina ‘ia fa‘aaloalo ai ‘iā te ‘outou, e ui lava ‘ina e fai mai ‘iā te i matou, ‘aua ne‘i faia fa‘apei o tagata fa‘apaupau. O le a matou faia lava, aua ua sili atu lo matou iloa.â€

Ia susulu atu le upu moni a Ieova iā te oe, ma e te iloa ai aʻoaʻoga sesē ua taʻitaʻia ai oe e mulimuli ai.
Falemaʻi
Joseph F Dumond
www.sightedmoon.com
E tusi lafo i-meli ile admin@sightedmoon.com
Ina ia faitau uma Tusi Tala Fou talu ai mai le tausaga talu ai alu i le https://sightedmoon.com/sightedmoon_2015/?page_id=144
Ina ia faitau uma tala fou mai lenei tausaga alu i le https://sightedmoon.com/sightedmoon_2015/?page_id=219
E Fa'alogo ile Leitio KMLS 101.9 alu ile http://fm1019messianic.com/default.aspx
Ina ia matamata i le DVD i luga ole laiga e aunoa ma se totogi alu ile https://sightedmoon.com/sukkot-in-jerusalem-2008-and-its-dangers/
Ina ia oka le DVD i luga ole laiga mai le Prophecy Club alu ile http://www9.mailordercentral.com/tpcbookstore/products.asp?dept=10 ma fai lau oka iina.

1 Faamatalaga

  1. Faafetai tele lava. A o ou faatau mo tuugalamepa a o ou amata i le aoaoina o le Torah i tua o loʻu mafaufau na amata ona ou manatua e faigofie lana fuamoa, e mama lana avega. A o ou mafaufau i se tau faaopoopo o moligao. Ona ou vaaia lea o se mea na faamanatu mai ai ia te au le talotalo o le lima i foliga ma le ufiufi o mata. Sa ou manatu, e tatau ona avea lenei mea ma faatosinaga faapaupau. Sa ou su'esu'e e fa'atatau i lenei mea ma maua ai le mea lea ua fa'amalosia ai lo'u tulaga e teena ai le fa'aopoopoina o lenei tu masani i la'u Sapati. O le a ou faʻailogaina lenei 'upega tafaʻilagi ma suʻesuʻe maeʻaeʻa iinei. Faafetai mo lenei mea!